MARINA ROJE BEDEKOVIĆ: ‘Žene često ignoriraju simptome moždanog udara. Muškarci se više prepadnu’

Neurološki pregledi za žene u sklopu akcije Dan crvenih haljina ove se godine održavaju u potresom pogođenoj Petrinji, da se ukaže na dodatni stres koji su te žene doživjele, uz pandemiju. Od moždanog udara godišnje umre trostruko više žena nego od raka dojke

Treću godinu zaredom Hrvatski liječnički zbor – Hrvatsko neurološko društvo, Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organiziraju zdravstveno-edukativnu akciju “Dan crvenih haljina”. Cilj akcije je podizanje svijesti javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena, pogubnim posljedicama zanemarivanja simptoma prisutnih u ženskoj populaciji te osvješćivanje razlika i značaja moždanog udara u žena. Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke, a smrtnost od moždanog udara kod žena veća je nego kod muškaraca.

Epidemija koronavirusa još je više naglasila ovu razliku i ukazala na potrebu promjene u pristupu, dijagnostici i liječenju moždanog udara u žena. Stoga će akcija „Dan crvenih haljina“ ove godine ponovno ukazati na položaj žena s moždanim udarom, ali sada u uvjetima epidemije. Nažalost, kraj prošle godine obilježio je i potres koji je odnio sedam ljudskih života te je ovogodišnja akcija posebno posvećena ženama Sisačko-moslavačke županije u nadi da će im ta podrška, ali i konkretna pomoć, dati snage za daljnji život. “Dan crvenih haljina” počeo je 1. veljače u Petrinji, gdje su neurološki timovi KBC-a Zagreb i KBC-a Sestre milosrdnice organizirali preventivne neurološke preglede za žene. Akcija se nastavila 4. veljače stručnim skupom na kojem su eminentne stručnjakinje raspravljale na temu moždanog udara u žena, a završava u petak, 5. veljače, svečanim obilježavanjem u Hrvatskom glazbenom zavodu, kada će žene koju su preživjele moždani udar nositi reviju crvenih haljina hrvatskih dizajnera. Cijeli događaj će se moći pratiti online.

Organizacijski odbor akcije “Dan crvenih haljina” čine stručnjakinje KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb – neurologinje Arijana Lovrenčić-Huzjan, Zdravka Poljaković, Marina Roje Bedeković, Vesna Matijević i Svjetlana Šupe te logopetkinja Dinah Vodanović.

S jednom od njih, Marinom Roje Bedeković, pročelnicom Zavoda za intenzivno neurološko liječenje Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice, Nacional je razgovarao o izloženosti, rizicima, uzrocima, simptomima te posljedicama moždanog udara u žena. Također, Marina Roje Bedeković govori o preventivnim mjerama i cijepljenju protiv covida-19 i stanju u hrvatskom zdravstvu.

Marina Roje Bedeković, pročelnica Zavoda za intenzivno neurološko liječenje Klinike za neurologiju KBC-a Sestara milosrdnica u Zagrebu, sa svojim suradnicima. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Moždani udar u žena ima više specifičnosti s obzirom na uzročnost i s obzirom na razliku među spolovima. Kada je riječ o različitosti među spolovima, neki čimbenici rizika moždanog udara u muškaraca ne postoje, a odnose se na hormonski status. Koji su to čimbenici?

To su oralni kontraceptivi, odnosno tablete za kontracepciju koje povećavaju rizik od moždanog udara, a posebice u žena koje su pušači. Žene bi s mogućim posljedicama uzimanja kontracepcijskih sredstva i pušenja trebala od svojih liječnika biti upozorene bez obzira na godine – 18 ili 40 godina, a uz to i same bi se trebale informirati o mogućim posljedicama. Također, dodatni rizik predstavlja hormonska nadomjesna terapija u vrijeme menopauze. Isto tako i za vrijeme trudnoće dolazi do različitih hormonskih promjena u tijelu žene koje mogu povećati rizik od moždanog udara. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati, a tu moramo spomenuti i preeklampsiju, visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće koji udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu. Povećani rizik od moždanog udara čine i neke srčane aritmije koje se češće javljaju u žena te migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom u mlađih žena, osobito ako puše, nezdravo se hrane ili koriste oralne kontraceptive. Svi navedeni rizici naročito se povećavaju uslijed izloženosti stresu, stresnim situacijama kao što su epidemija i potresi, čemu svjedočimo gotovo godinu dana.

‘Budući da žene puno kasnije dođu liječniku, često se ne može primijeniti standardno liječenje, što može rezultirati težim posljedicama pa i smrću’, upozorava Marina Roje Bedeković

NACIONAL: Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome i na njih ne reagiraju. Zašto?

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, mogli bi reći da su oni dobro poznati široj javnosti, ali nije zgorega ponoviti – iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke i/ili noge jedne strane tijela ili jedne polovice lica, iznenadne smetnje govora odnosno otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora, iznenadno, naglo zamagljenje ili gubitak vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, specifične vrtoglavice, iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem. Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni u žena razlikuju se od uobičajenih te upravo zbog toga stvaraju problem jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno – to su gubitak svijesti, zbunjenost, nereagiranje, smetenost ili dezorijentacija, nagla promjena ponašanja, jaka glavobolja, mučnina, povraćanje ili štucanje. No što je dodatno uočeno u žena? One u puno većem postotku ignoriraju simptome, bilo da se oni pojave doma ili na poslu. Muškarci se puno više i puno brže prepadnu, dok žene imaju sklonost zanemarivanju simptoma, prave se kao da se ništa ne događa te potraže liječničku pomoć značajno kasnije nego muškarci. Mi danas moždane udare uspješno liječimo, imamo najrazvijenije metode, ali se one mogu uspješno primijeniti ako je osoba došla relativno rano – u kratkom vremenskom razdoblju, u razmaku ne duljem od četiri do šest sati od prve pojave simptoma. Dakle, riječ je o pravovremeno potraženoj pomoći liječnika, a tu žene često predugo čekaju. Budući da žene puno kasnije dođu liječniku, vrlo često ispadnu iz tog vremenskog prozora u kojem je moguće primijeniti metode liječenja intravenskom primjenom trombolizacijskog sredstva („topljenje ugruška“) i mehaničkom trombektomijom („vađenje ugruška“) i što može rezultirati težim posljedicama, pa i smrću. Stoga apeliramo na rano prepoznavanje kliničkih simptoma i rano traženje liječničke pomoći. Još poraznija činjenica od one da se ženama ne može na vrijeme pomoći jer prekasno dođu u bolnicu jest da se nakon preboljelog moždanog udara i moguće zaostale onesposobljenosti i nemogućnosti daljnjeg samostalnog života i brige o sebi za žene znatno češće u obitelji nema tko brinuti. Naime, znatno češće žene preuzimaju brigu o onesposobljenom muškarcu nego što je to obratan slučaj. Tu je riječ o jednoj vrsti diskriminacije i potrebi za promjenom načina razmišljanja svakog pojedinca. Naravno, bez poopćavanja. Svjedoci smo u svakodnevnom radu i životu primjera prekrasne, požrtvovne i nesebične brige muškaraca prema svojim suprugama.

NACIONAL: Iako od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, zašto je još uvijek ta činjenica podcijenjena kao zdravstveni problem?

Upravo je zato potrebna edukacija i podizanje svijesti na razini struke i šire javnosti o problemu moždanog udara u žena. Savladavanju ovog javno-zdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka – prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija, budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte, održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća, ograničite konzumaciju alkohola, nemojte pušiti, naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

‘Za vrijeme potpunog lockdowna, 45 dana u ožujku i travnju 2020. godine, zbog straha od zaraze značajno manji broj ljudi dolazio u bolnice, unatoč simptomima moždanog udara’

NACIONAL: Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke, upravo stoga ovogodišnja edukativno-zdravstvena akcija zbog epidemije i potresa nastoji još više naglasiti i ukazati na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma toliko prisutnih upravo u ženskoj populaciji. Koliko je važno da žene same puno više brinu o svome zdravlju?

Zato ova akcija izravno apelira na žene da vode brigu o svome zdravlju – što mogu napraviti same za sebe. Prepoznaj simptome i obrati se liječniku za pomoć što prije! Dakle, prevencija ima veliku moć i puno je toga u nama samima, u rukama pojedinaca. Ljudi su često neodgovorni sami prema sebi i nisu svjesni da na većinu rizičnih čimbenika utječu sami. Mi ih savjetujemo, a oni se vrlo često naših savjeta ne pridržavaju. Cilj ovakvih akcija je probuditi svjesnost da je puno toga u našim rukama, da je prevencija najbolje liječenje. To prvenstveno vrijedi danas u vrijeme epidemije. Struka, neurolozi su uspjeli organizirati mrežu za liječenje moždanog udara, pokrili smo cijeli teritorij Republike Hrvatske. U KBC-u Rijeka, KBC-u Osijek, KBC-u Split, KBC-u Zagreb i KBC- Sestre milosrdnice akutni moždani udar danas se liječi na isti način kao i bilo gdje drugdje u svijetu. Uspješno radimo sve što se radi u svijetu i primjenjujemo sve metode liječenja akutnog moždanog udara kao u najrazvijenijim svjetskim središtima, iako u težim uvjetima, infrastrukturno i organizacijski. Primjenjujemo iste metode liječenja i imamo jednako dobre rezultate.

NACIONAL: Koliko je povećana opasnost, a time i smrtnost od moždanog udara uslijed katastrofa koje su nas istovremeno zadesile – epidemije i potresa?

Proveli smo interno istraživanje koje je pokazalo da je za vrijeme potpunog lockdowna, 45 dana u ožujku i travnju 2020. godine, zbog straha od zaraze značajno manji broj ljudi dolazio u bolnice, unatoč simptomima moždanog udara. Istraživanje je također pokazalo da su u bolnice dolazili bolesnici s izuzetno teškim simptomima i teškom kliničkom slikom moždanog udara, često s poremećajem stanja svijesti i značajnim neurološkim deficitom. Svakako je tome doprinio i potres koji je pogodio Zagreb i okolicu u isto vrijeme. No naglašavam da su za sve one koji su došli u bolnicu za vrijeme lockdowna, iako u teškim uvjetima rada, bile na raspolaganju sve metode liječenja i sva potrebna skrb kao i prije epidemije. Također kroz cijelo ovo razdoblje epidemije i potresa primijetili smo povećani broj mlađih bolesnika općenito, a poglavito mladih žena i mladih majki koje su imali moždani udar, a koje osim stresa nisu imali nikakve druge rizične čimbenike i komorbiditet za izazivanje moždanog udara. Specifičnost tog dodatnog stresa koji se pojavljuje kao čimbenik rizika za nastanak moždanog udara bez ikakvih drugih čimbenika, uloga je žene i majke u smislu brige za cjelokupnu obitelj, između ostalog i za vlastitu djecu u situacijama kakve su nas zadesile od ožujka prošle godine. Zato smo se ove godine odlučili umjesto u Zagrebu javno-zdravstvenu akciju održati u Petrinji, gdje ćemo Petrinjkama organizirati preventivne neurološke preglede, mjeriti tlak, razinu šećera u krvi i dijeliti savjete o prevenciji moždanog udara. Zbog specifičnih i teških životnih okolnosti u kojima su se našle one sigurno zanemaruju sebe i svoje zdravlje. Također smo u ime Hrvatskog neurološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora prikupili i materijalnu donaciju, a nosimo u Dom zdravlja i određeni broj stetoskopa, tlakomjera, neuroloških čekića, trakica za mjerenje glukoze. Želimo im pružiti zdravstvenu i ljudsku pomoć i podršku.

NACIONAL: Dakle, iako stres općenito predstavlja rizični čimbenik za moždani udar, on u ovoj situaciji epidemije i potresa dodatno povećava rizik u žena, napose mladih žena bez komorbiditeta koje inače ne bi u svom stadiju života i zdravstvenom stanju bile u rizičnim skupinama od moždanog udara?

Tako je. Stres taj rizik jako povećava. Ljudi nastavljaju raditi u ovako stresnoj situaciji ili su ostali bez posla zbog epidemije i potresa. A uz to, kao dodatni rizični čimbenik koji često ne prepoznajemo, pojavljuju se i poremećaji raspoloženja – anksiozni i depresivni sindrom. Ljudi se nemaju priliku pozabaviti sa svojim strahovima jer moraju nastaviti dalje živjeti. Ne možeš si dati vremena ni oduška za odmor, nego moraš nastaviti raditi dalje da ne bi ugrozio vlastitu egzistenciju i egzistenciju obitelji. Žene se brinu što će im djeca obući, gdje će nastaviti živjeti, što će im dati jesti, hoće li nastradati prilikom sljedećeg podrhtavanja. Nadalje, specifična je zdravstvena situacija i s trudnicama. Naime, trudnoća dovodi do različitih fizioloških promjena zbog kojih predstavlja povećani rizik za nastanak moždanog udara. Infekcija covidom-19 kojoj trudnice, važno je naglasiti, nisu podložnije od ostale populacije, također predstavlja stanje s povećanom sklonošću zgrušavanja krvi i, u kombinaciji sa stresnim situacijama, može dodatno pojačati opasnost od nastanka moždanog udara. Ženama iz potresom pogođenih područja na Banovini i u Zagrebu, napose i zbog psihičkog i fizičkog utjecaja pandemije, u budućnosti će se moguće povećati rizik za nastanak moždanog udara. Svi ti stresovi se međusobno zbrajaju, naknadno rezultiraju povećanim rizikom i bit će vidljivi u budućnosti. A o tome već sada treba razmišljati i već sada početi pomagati.

‘U budućnosti će se moguće povećati rizik za nastanak moždanog udara. Svi ti stresovi se međusobno zbrajaju, naknadno rezultiraju povećanim rizikom. O tome treba već sada razmišljati’

NACIONAL: Kazali ste da je prevencija najbolji lijek za sprječavanje nastanka moždanog udara. Vrijedi li isto i u slučaju koronavirusa?

Apsolutno. Puno je bolje, koliko je to god moguće, svojim djelovanjem, odgovornim ponašanjem i primjenom svih epidemioloških mjera spriječiti zarazu. Vidimo da su epidemiološke mjere učinkovite – redovito pranje ruku, neizlaganje sebe situacijama gdje ima puno ljudi, a posebice nošenje maski najbolja je moguća preventiva. Znate li zašto ove sezone nema toliko bolesnika od gripe? Sada je već kraj siječnja, a mi još nismo imali niti jednog hospitaliziranog bolesnika s gripom u Klinici, a do sada bi ih prethodnih godina imali desetke. Razlog za to leži u činjenici što je puno ljudi procijepljeno i zato što se ponašamo epidemiološki odgovorno – nosimo maske. Upravo je nošenje maski i primjena higijensko-epidemioloških mjera pridonijela suzbijanju gripe. To bi nam svima trebala biti najbolja poruka, savjet i putokaz. Nošenje maski uvelike sprječava i zarazu covidom-19. Također jako je važno shvatiti i prepoznati važnost i ulogu cijepljenja u suzbijanju pandemije. Nadam se kako ćemo u skoro vrijeme dobiti potrebne količine cjepiva i postići adekvatnu procijepljenost populacije, što će dovesti do zaustavljanja pandemije i omogućiti nam sretniji nastavak života. Puno nam je zla i tuge donio taj virus, zauvijek promijenio brojne živote i unesrećio brojne obitelji, pa i moju. Moramo mu stati na kraj.

NACIONAL: Kako komentirate antivakserski pokret, njihovu borbu protiv cijepljenja i nošenja maski, što biste im poručili?

Mislim kako je moja poruka jasna. Povijest je učiteljica života i izvrsno se može primijeniti i u ovoj temi. Treba samo malo razmisliti od čega su, pred svega nekoliko desetljeća, umirali naši preci, u svim životnim dobima. Od gripe, tetanusa, tuberkuloze, hripavca, poliomijelitisa… Od raznih zaraznih bolesti umirale su stotine tisuća ljudi. Umirali su od bolesti od kojih smo mi danas procijepljeni i koje smo zahvaljujući cijepljenju praktički iskorijenili. Maska ne štiti savršeno, ali sigurno si značajno zaštićeniji i sigurniji nego bez maske.

NACIONAL: Kako komentirate stanje u zdravstvu?

Hrvatska ima izvanredne zdravstvene stručnjake, liječnike i medicinske sestre, izvanredne pojedince, dobre medicinske fakultete, izvrsnu naobrazbu. Imamo kvalitetan i obrazovan medicinski kadar koji je uz dobru organizaciju posla, pravilno usmjeravanje i kontrolu sredstava, poštivanjem i provođenjem pravila spreman za najveće uspjehe i izazove.

Komentiraj