Igor Mandić, kritičar, pisac i esejist, dobitnik je počasnog doktorata Sveučilišta u Rijeci zbog svog rada na području kulturologije dugom četiri desetljeća. Upravo Mandića smatraju jednim od začetnika tog smjera u svijetu

Upovodu nedavno dobivenog počasnog doktorata Sveučilišta u Rijeci, prošloga tjedna posjetili smo Igora Mandića, 80-godišnjeg istaknutog hrvatskog književnog kritičara, esejista, kolumnista, analitičara, pisca i strastvenog polemičara koji sebe već desetljećima definira umanjenicom “moja malenkost”. Premda smo u početku razgovor nastojali ispuniti i političkim sadržajem, na kraju nismo u tome uspjeli. Tako je izbjegao govoriti o skidanju dvojezičnih ploča u Vukovaru ograničivši se tek na tvrdnju da je to bio pogrešan naziv jer nije bila riječ o dvojezičnim, nego o dvopisamskim, latiničnim i ćiriličnim natpisima na javnim objektima. Podsjetio je, doduše, i na svoje staro otkriće da jezičnu sintagmu Domovinski rat nisu osmisli ni predsjednik Franjo Tuđman ni papa, kako se nerijetko isticalo, nego dvojica novinara Globusa: Marko Grčić i Denis Kuljiš. U njegovoj radnoj sobi na 12. katu nebodera u zapadnom dijelu Zagreba zatrpanoj knjigama razvrstanim na policama, ali i razbacanima na radnom stolu, razgovarali smo o njegovu pisanju u kontekstu nove znanstvene discipline kulturologije, za što je i proglašen počasnim doktorom. Osvrnuo se i na poticaje koji su ugledne hrvatske intelektualce navele da mu dodijele počasni doktorat za doprinos kulturologiji…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…