Vrlo je malo izgleda da će Slovenija još ovog mjeseca dobiti mandatara za sastav vlade, a kamoli vladu u punom sastavu, dok komentatori i analitičari sve češće spominju i opasnost od prijevremenih  izbora iako misle da to ne bi bilo racionalno i pragmatično.

“Ne vjerujem da ćemo opet morati na birališta jer zastupnici ne žele piliti udobnu granu na kojoj sjede”, kazao je u utorak ekonomist Matej Lahovnik, nekadašnji ministar za gospodarstvo, inače član nadzornog odbora Mercatora, za tjednik “Demokracija”, blizak stranci relativnog izbornog pobjednika Janeza Janše.

Janša će se u četvrtak sastati s predsjednikom države Borutom Pahorom i po svoj prilici priopćiti da ne može prihvatiti ponuđeni mandat za sastav nove vlade, tvrde slovenski mediji.

Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) dobila je na izborima početkom lipnja 25 od ukupno 90 zastupničkih mandata u 90-članskom Državnom zboru, ali je zadnjih nekoliko dana dobio formalne odbijenice za pregovore o koaliciji od svih stranaka ljevice i centra ili od razgovora sam odustao. Njegovi za sada jedini potencijalni koalicijski partneri su demokršćani iz Nove Slovenije (NSI) Mateja Tonina i nacionalisti Zmage Jelinčiča, što je daleko od potrebne većine za oblikovanje nove vlade, a pojačalo bi i kritike ljevice i dijela međunarodne javnosti kako je nekadašnji premiejr svoju stranku, članicu saveza Europskih pučkih stranaka (EPP) odveo ekstremo udesno i približio Fideszu mađarskog premijera Viktora Orbana.

Da unatoč naporima za koalicijsko okupljanje triju stranaka u dosadašnjoj Cerarovoj vladi sa svojom Listom Marjana Šareca (LMŠ) i demokršćanima, te strankom nekadašnje premijerke Alenke Bratušek nije uspio dobiti potrebu parlamentarnu većinu sada priznaje i 40-godišnji gradonačelnik Kamnika koji se zalaže za politički pragmatizam i smjenu političkih elita, pa je zadnjih dana postalo jasno da Slovenija i nakon mjesec i pol dana od izbora ostaje u nejasnoj političkoj postizbornoj situaciji čiji je rasplet teško najaviti, navode slovenski mediji.

To stavlja u veliku nepriliku predsjednika države Boruta Pahora koji do 23. ovog mjeseca mora odlučiti kome će i hoće li uz njegov pristanak dati mandat.

Pri tome ga kritiziraju i ljevica i desnica da u želji da bude izbalansiran zapravo komplicira situaciju i da je Janši već dan nakon izbora dao prednost iako je bio svjestan da Janša ne može sastaviti vladu desnice, dok je to, kako se činilo, Šarec sposoban učiniti ako na suradnu s njim pristane mladi šef demokršćana Matej Tonin, s kojim se poznaje iz općinskih struktura u Kamniku.

U slučaju da mu potencijalni kandidati za mandatara otvoreno kažu da neće prihvatiti ponudu za sastavljanje vlade, nakon 23. srpnja slijedi dvotjedni rok u kojemu kandidata za budućeg premijera mogu predlagati predsjednik ali i političke stranke u parlamentu, čime bi se strah od prijevremenih izbora povećao.

Ako niti taj krug i rokovi za izbor predsjednika vlade ne bi bili uspješni, slijedi još kraći rok u kojemu bi premijera predlagale zastupničke skupine, s time da tada za izbora premijera ne bi bila potrebna apsolutna nego obična većina prisutnih u dvorani.

To bi s jedne strane povećalo mogućnost izbora kako bi se izbjegla ustavna krtza ili novi izbori, ali povećalo i špekulacije o netransparentnosti izbornog procesa, kupovanju glasova ili “dogovaranju ispod stola” političkih i gospodarskih elita, te stranačkih šefova, navode slovenski mediji.