‘Luđakinja, muškarača, luda sufražetka’ su neki od nadimaka koji su pratili Mariju Jurić Zagorku

Autor:

ilustracija mm

Hrvatska književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u Negovcu kraj Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskom zagorju u imućnoj obitelji. Unatoč tome, djetinjstvo joj je zbog nesređenih obiteljskih odnosa bilo poprilično nesretno. U školi se isticala kao iznimno nadarena učenica, a nekakav viši oblik formalnog obrazovanja nije stekla. Otac ju je pokušao poslati u Švicarsku na studij, ali je na inzistiranje majke sa samo 16 godina stupila u dogovoreni brak s Mađarom Andrijem Matrajem.

Muž joj je bio mađarski nacionalist koji je zagovarao mađarizaciju Hrvatske. Iako nije imao razumijevanja za Zagorkine ideale, pokušao ju je nagovoriti da svoj talent za pisanje provede u sklopu mađarske propagande. Nekoliko godina kasnije, Zagorka bježi iz Mađarske i uspješno sređuje rastavu braka. Nastanjuje se u Zagrebu gdje će doživjeti duboku starost.

Svoj prvi članak objavila je 1896. godine u Obzoru, a nakon toga na preporuku biskupa Josipa Juraja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao stalna novinarka. Naravno, bilo je kompromisa – većinu tekstova pisala je ili pod pseudononimom ili anonimno. Glavni urednik Šime Mazzura smatrao je da je prisutstvo ženske osobe u redakciji “kulturni i moralni skandal”, ali je Marija Jurić Zagorka bila toliko dobra novinarka da je se nisu mogli lako riješiti.
Usporedno s karijerom novinarke, s kojom je zarađivala svoj kruh, počinje se baviti književnošću. Njeni romani bili su popularni i često su dizali naklade. Najpoznatija je po pisanju povijesnih romana u kojima je ispreplitala romantične priče i prepričavala nacionalnu povijest. Njeni romani, iako su bili popularni, nisu bili smatrani dovoljno ozbiljnima u tadašnje vrijeme te su je otpisivali kao šund.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.