Kad je prije petnaestak dana ugledni britanski on line magazin za putovanja TravelMag na svoju listu 20 najboljih europskih pomorskih muzeja, uz muzeje u Barceloni, Hamburgu, Genovi, Istanbulu i Stockholmu, uvrstio i Muzej drvene brodogradnje u malom mjestu Betini na otoku Murteru, dobro informirani su znali da iza toga projekta i likovnog postava višestruko nagrađivanog centra za očuvanje pomorske baštine stoji šibenski grafički dizajner Marko Barišić. „Muzej betinske drvene brodogradnje moj je prvi i najdraži projekt koji sam projektirao 2015. Drago mi je to priznanje TravelMaga jer kod specijaliziranih medija nema ni vanjskih utjecaja, ni lobiranja“, istakao je Barišić. Ono što su Britanci vidjeli u MBDB-u odlikuje i svaki daljnji Barišićev rad koji je već dugi niz godina rezultat partnerske i kreativne suradnje s Mirnom Vulin, magistricom politologije, specijalisticom za valorizaciju kulturne i prirodne baštine kroz razvoj projektnih prijava za europske i međunarodne fondove. Ovaj dinamični šibenski duo se može pohvaliti autorstvom i sudjelovanjem u nizu sjajnih muzejskih projekata i oblikovanja postava interpretacijskih centara, od atraktivne zgrade Centra podzemne baštine Speleon u Rakovici do novog „Nikola Tesla Experience Centera“ u Karlovcu, od popularne šetnice ‘’Skywalka’’ u Parku prirode Biokovo do kuće „Velebit“ u NP-u Sjeverni Velebit i „Dodira civilizacija“, projekta koji upravo razvijaju, obnove i revitalizacije devet starih gradova u Karlovačkoj županiji. Prije nekoliko godina su se osamostalili i osnovali tvrtku Republic koja se bavi interpretacijom baštine, dizajnom interijera i likovnih postava za objekte javne namjene, savjetovanjem i strateškim planiranjem u kulturi i turizmu, izradama studija izvodivosti i projektnih prijedloga za europske fondove, posebno kad su u pitanju lokaliteti upisani na listu Svjetske baštine UNESCO-a. Tako je pod njihovim vodstvom razvijen i realiziran projekt „Civitas Sacra“ i u obnovljenoj palači Galbiani u Šibeniku otvoren interpretacijski centar katedrale sv. Jakova.

„Najdraže su nam baštinske priče skrivene od šire javnosti, ali duboko emotivne za lokalnu zajednicu“, ističe Mirna Vulin, nesuđena arheologinja, odrasla u šibenskom naselju Danilo, poznatom po znanstveno klasificiranoj „danilskoj kulturi“ mlađeg kamenog doba. „Poput priče o lađarima iz Davora, malom Gospinu brodu u uvali Rogoznica ili one o ispraćaju broda Tijat u mirovinu“, navodi primjere baštinskih priča Mirna Vulin koja danas živi u Jezerima na otoku Murteru, potpuno svjesna kako te lađe „nisu samo plovila, već članovi obitelji, zrcalo našeg identiteta“.

Tim se istim kredom o brodovima kao članovima obitelji vodio Barišić dok je gradio Muzej kao priču o umijeću gradnje betinske drvene gajete, zaštićenom hrvatskom nematerijalnom kulturnom dobru. „Gajeta je vrijedni produkt dugogodišnjeg mukotrpnog rada. Tajnu njezine izrade ljubomorno je čuvao glavni meštar, proto, u familiji brodograditelja. Svoje znanje samo je prenosio na najvještijeg šegrta koji nekada i nije bio njegov sin, samo da bi se škver održao. Paradoksalno je da su meštri donekle krivi što je to znanje skoro nestalo. Zahvaljujući nekolicini živih i aktivnih brodograditelja, udruzi Betinska gajeta 1740., kao i lokalnim obiteljima i šibenskim muzealcima, krenuli smo u projekt osnivanja i gradnje Muzeja“, istakao je Barišić, Šibenčanin po rođenju i adresi, projektant ove vrlo kompleksne interpretacije kulturne i prirodne baštine, vizualnog identiteta i grafičkog opremanja Muzeja. Barišić je zadobio povjerenje lokalne zajednice pa se najtoplije priče i detalji iz povijesti i života brodova i ljudi mogu vidjeti na ovom mjestu. „Uzrečica ‘brodovi su ka i ljudi’ je točna“, naglasio je Barišić, autor svih intervencija u eksterijeru i interijeru, autor multimedijalnih, softverskih rješenja i audiovizualnih sadržaja te modelarsko-maketarskih rješenja na ovom, ali i na drugim projektima dvojca.

Mirna Vulin je politologinja, a Marko Barišić grafički dizajner iz Šibenika. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

„Muzej je podijeljen na etnografsko i brodograditeljsko krilo, u dvije zasebne, stare kuće te centralni dio, prijašnje unutrašnje dvorište. Prezentaciju materijalne građe i tehnika te znanja izrade drvenog broda, od dobavljanja drveta do finalne izrade i armanja broda, sve je to trebalo staviti u kontekst svakodnevnih potreba Betinjana. Ova gajeta je, za razliku od drugih dalmatinskih mjesta, pretežito služila u poljoprivredne svrhe, prijevozu tereta i stoke, manje je za ribanje, pa je brod robusniji i stabilniji. Sreća je da je drveni brod u Betini ‘živa’ baština pa se iz toga rodila ideja da se prikaže u dijelu Muzeja na otvorenom, vezan u lučici, mandraču, u svojem prirodnom okruženju. Muzej je danas nositelj europske nagrade za rad u zajednici, organizator ‘Regate za dušu i tilo’, etno radionice za djecu, Adventa u Betini, Sajma tradicionalnih zanata, Dana folklora. Dakle, Muzej je postao centar društvenih i kulturnih zbivanja lokalne zajednice“, istakao je Barišić o projektu održivog i kvalitetnog eko muzeja.

„Početkom ove godine u Karlovcu je otvoren interpretacijski centar posvećen Nikoli Tesli – ‘Nikola Tesla Experience Center’ (NTEC) čiji je naručitelj Karlovačka županija, s partnerima Gradom Karlovcem, tvrtkom ‘Poduzetnička zona Korana’ i Gimnazijom Karlovac. Ukupna vrijednost ulaganja je 5,85 milijuna eura, najvećim dijelom novcem EU-a“, kazala nam je Mirna Vulin. „Izgradnja NTEC-a je započela 2019. Projekt se dugo začinjao s idejom da se obilježi činjenica da je svoje rane školske dane Tesla proveo u Karlovcu, ali i da mu je interes za fiziku potaknuo profesor karlovačke realke Martin Sekulić. Naš je zadatak bio dati jedinstvenu interpretaciju života i djela Nikole Tesle kroz inovativne pristupe isprepletene s potrebama Poduzetničke zone u kojoj su smješteni karlovački startupovi. Uza zgradu gimnazije, koja je u funkciji i danas, nalazio se mali objekt, koji je doživio rekonstrukciju svoje vanjštine te je na njega naslonjena moderna građevina s kojom čini cjelinu NTEC-a. Coworking prostor je dio novog centra koji sadrži interpretaciju o Tesli, kao motivaciju mladim poduzetnicima da bez obzira na uspjehe i padove, koje je imao i Tesla, ‘guraju’ dalje svoj proizvod i nadograđuju znanje. Znanje koje će kad-tad biti nagrađeno, po Teslinu principu nadoknade“, obrazložila je Mirna Vulin osnovnu ideju gradnje Centra.

„Od naručitelja smo imali potpunu slobodu u interpretaciji i osmišljavanju interijera i postava izložbe“, kazao je Barišić. „Naglasak smo stavili na ‘behind the scenes’ života Nikole Tesle, onu ljudsku dimenziju s kojom se svi možemo povezati – prvi uzori, strahovi, želje, strasti, životne okolnosti. Centar je osmišljen na način da posjetitelj dobije uvid koliko je odricanja i upornosti trebalo da Tesla ostvari svoj potencijal, kako je to napraviti korak naprijed, dva natrag, a opet ne odustati. U tome smo svi slični Tesli. Postav ima osam tematskih cjelina koji posjetitelje vodi od odrastanja u malom ličkom mjestu, preko školovanja u Karlovcu do odlaska u New York. Na kraju postava, kao posljednji izložak, postavili smo Osjetilnu komoru, izdvojenu, potpuno zamračenu i zvučno izoliranu prostoriju. Kad u nju uđete, u apsolutnoj tišini i mraku, dočekuju vas animirani filmovi o stanju Teslina uma“, ističe Barišić. Radi se o filmovima iz kojih saznajemo sve o Teslinim nedaćama, razočarenjima, porocima, opsesijama, fobijama, supermoćima i fotopamćenju, životnim dimenzijama s kojima se svi možemo poistovjetiti“, naglašava Barišić. „Za razliku od onoga kako se Tesla uglavnom predstavlja, mi ga volimo zvati ‘superjunakom našeg doba’ kojega su ipak u životu morile i neke nedaće. Uveli smo popularne pub kvizove o Teslinu životu, projektirali i izradili levitacijske tablete koji lebde preko elektromagnetske indukcije iznad plohe stola, postavili smo i interaktivni multimedijalni pod koji je prilagođen za primjenu na plohi koja prima inpute preko koraka posjetitelja“, objasnio je Barišić niz poticajnih sadržaja za posjetitelje NTEC-a. Ono što svakoga najviše zanima je eksponat „Tesla superjunak“ koji ima dvostruku razinu interakcije.

„Kad je u ‘stand by’ modulu, eksponat je statua koja kao da izlazi iz zida, središnja je dekoracija Centra koja posjetitelje poziva da je istraže i dožive. Druga razina interakcije je vrlo osobna jer posjetitelju omogućava da se spoje s Teslom. Doticanjem prsta statue pokreće se električna iskra, što je hommage izumu Tesline zavojnice. Zavojnica generira električnu iskru koju posjetitelj može ‘dodirnuti“‘ te oživjeti eksponat. Dodirom se pokreće mapping projekcija na tijelu statue, ispisuju se motivacijske poruke, pali se ambijentalna rasvjeta i čuje se gromoglasni zvuk grmljavine proizvedene 3D sustavom zvuka i vibriranjem elektriciteta na ruci posjetitelja. On je u središtu doživljaja i ima dojam da je i superjunak koji upravlja gromovima i elektricitetom“, objasnio je Barišić. Izložak „Tesla superjunak“ bio je ove godine finalist „Zagreb Design Weeka“ i nagrađen je broncom u kategoriji Dizajn digitalnih komunikacija i dizajn interakcija.

Muzej drvene brodogradnje u Betini na listi je 20 najboljih europskih pomorskih muzeja. FOTO: Arhiva Republica

„Imali smo prigodu sudjelovati i u nastajanju Centra za podzemnu baštinu Speleon u Rakovici. Speleon je projekt Javne ustanove ‘Baraćeve špilje’ koja upravlja značajnim krajobrazom i nalazištem ostataka životinja iz ledenog doba“, ističe Mirna Vulin koja je upravljala procesom prijavljivanja ovog projekta vrijednog 2,7 milijuna eura na EU fond za regionalni razvoj. „Ovo zaštićeno područje je značajno po svojim speleološkim objektima Gornja i Donja Baraćeva špilja. Gornja obiluje ostacima špiljskih životinja, špiljskog medvjeda, nosoroga, špiljskog lava i hijene. Budući da u Gornjoj Baraćevoj špilji obitavaju šišmiši, za posjetitelje je zatvorena zimi tijekom hibernacije šišmiša. Kako bi produžila vrijeme posjeta zaštićenom krajobrazu na cijelu godinu, JU ‘Baraćeve špilje’ krenula je u izgradnju i opremanje posjetiteljskog centra Speleon, sa sadržajima koji stvaraju dodatnu vrijednost. Zgrada Centra podzemne baštine prostire se na 1200 četvornih metara, od čega je 850 četvornih metara namijenjeno za izložbu stalnog postava koji predstavlja prirodnu i kulturnu baštinu područja kroz speleologiju, geologiju, arheologiju i paleontologiju. U Speleonu smo se služili modernim tehnologijama u prikazivanju speleološke faune. Posjetiteljima su zanimljive hiperrealističke replike špiljskih životinja u naravnoj veličini, špiljskog lava na recepciji Centra, vunastog nosoroga koji nas čeka na ulazu u cjelinu špiljske faune, špiljskog medvjeda, vuka i hijene u prostoru za edukacije i radionice. Dio postava donosi priču o speleoroniocima, jedinom zanimanju koje bi se po zahtjevnosti moglo usporediti s astronautima. Studiju izvodivosti i projektnu dokumentaciju za prijavu na fondove počela sam raditi krajem 2016., a potpuno funkcionalni Centar otvoren je u siječnju ove godine. Speleon je proteklih devet mjeseci posjetio broj posjetitelja koji odgovara ukupnom broju posjetitelja Gornje Baraćeve špilje u proteklih dvadeset godina“, upozorila je Mirna Vulin na doprinos projekta razvoju turizma u Rakovici. Ona je izradila još jednu atraktivnu studiju izvedivosti i prijavu projektnog prijedloga za europske fondove koji je u vezi s „Nebeskom šetnicom“ na Biokovu.

„Projekt promicanja održivog korištenja prirodne baštine Parka prirode Biokovo nazvan je ‘Novi Adrion’. Projekt je to JU PP-a ‘Biokovo’ vrijedan 4,52 milijuna eura, sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj koji je trajao od 2018. do 2022. “, kazala je Mirna Vulin. „Partneri na projektu su bili MARA, razvojna agencija Grada Makarske i HGSS. Projekt je obuhvaćao aktivnosti na uređenju posjetiteljskog centra ‘Akademik Josip Roglić’ u općini Zagvozd, uređenje biciklističko-pješačke staze na Rodićevoj cesti na Biokovu, izgradnju atraktivnog vidikovca na Ravnoj Vlaškoj, poznatijeg kao ‘Skywalk’, uz mnoštvo edukativnih programa za djecu, nabavu opreme za edukativne radionice kako bi u PP Biokovo dolazilo sve više posjetitelja koje će se educirati o prirodnoj i kulturnoj baštini ove planine te očuvanju biokovske flore, faune i geomorfoloških značajki“, naglasila je Mirna Vulin. Barišić je autor likovnog postava posjetiteljskog centra „Akademik Josip Roglić“. Izgradnja „Skywalka“, vidikovca u obliku potkove, građevine kojoj u Hrvatskoj nema pandana, koštala je više od milijun eura, bila je tehnički najzahtjevniji dio projekta „Novi Adrion“. ‘’Skywalk’’ je brzo postao „novi landmark makarskog primorja, a nekima i dio obiteljske povijesti jer su se na visini od 1228 metara nad morem, na 13. kilometru biokovske ceste, dogodile i prve prosidbe“, radosno komentira Mirna Vulin. Uz vidikovac je izgrađen i geološki stup, trodimenzionalni prikaz presjeka stijena koje su formirale područje Biokova od njegova postanka do danas.

„S obzirom na veliki broj turista i posjetitelja, UNESCO-ova baština u Hrvatskoj je pod velikim opterećenjem. To je bio razlog da smo se upustili u opremanje i uređenje interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova, u njezinoj neposrednoj blizini“, istakao je Barišić. „Osim interpretacije katedrale, Centar donosi i dijecezansku zbirku i religijske predmete i građu vezanu za život starih Šibenčana. Zato smo to središte nazvali ‘Civitas Sacra’ ili ‘Sveti grad’. ‘Civitas Sacra’ donosi priču o zajednici koja je svojim jedinstvom i međusobnim pomaganjem dovela do gradnje katedrale kao simbola vjere i pripadnosti u doba velikih prijetnji. Vrijednost ovog projekta je u tome što je obnovljena palača Galbiani u povijesnoj jezgri Šibenika, koja je bila u raspadajućem stanju, restaurirani su eksponati, dostojno prezentirani javnosti, obogaćena je turistička ponuda, otvorena su nova radna mjesta, podignuta razina interpretacijske baštine, a katedrala rasterećena od posjeta. Projekt je koštao 36 milijuna kuna, nositelj projekta je bila Šibenska biskupija. To je prvi veći infrastrukturni objekt Katoličke crkve u Hrvatskoj koji je dobio 31 milijun kuna iz fondova EU-a bespovratno“, istakao je Barišić.

„Mirna i ja radimo na razvoju projekta ‘Dodir civilizacija’, zanimljiv projekt koji ima nekoliko dimenzija“, rekao je Barišić. ‘’’Dodir civilizacija’ je projekt u razvoju koji u središte stavlja devet starih gradova u županiji“, nadopunjuje ga Mirna Vulin. „Stari gradovi Bosiljevo, Cetin, Dubovac u Karlovcu, Drežnik u Rakovici, Novigrad u Novigradu na rijeci Dobroj, Modruš u Josipdolu, Ogulin, Ozalj, Slunj te objekt Bosanskog magazina unutar povijesne karlovačke Zvijezde, povijesne jezgre grada, svaki od tih starih gradova postat će samostalna atrakcija s različitim posjetiteljskim sadržajima. Od posjetiteljskih centara, ugostiteljstva, obnove povijesnih perivoja, razvoja smještajnih kapaciteta do vidikovaca, a neki bi trebali dobiti i žičaru. Krovnim planom na kojem radimo definiraju se teme interpretacije u svim gradovima, potrebna dokumentacija i intervencije za valorizaciju svakog od njih. Druga važna dimenzija ‘Dodira civilizacija’ ima svoje uporište u kulturnoj baštini. Priča je to o Karlovačkoj županiji kao mjestu prožimanja zapada i istoka, što se odrazilo na njezinu arhitekturu, način života, prometnu mrežu, gastronomiju. Nemoguća je valorizacija bilo kojeg od starih gradova bez doprinosa njihovih graditelja ili vladara, prvenstveno obitelj Frankopan, ali i Babonića, Kurjakovića, djelom i Zrinskih“, objašnjava Mirna Vulin dugoročni projekt na kojem će do 2030. biti angažirani suradnici i resursi tvrtke Republic, u aktivnostima koje su planom predviđene u iznosu od oko 65 milijuna eura.

Još neki projekti Republica – Skywalk (gore), Civitas Sacra (lijevo) i Speleon (desno). FOTO: Arhiva Republica