Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko analizirao je u nedjelju za nacional.hr rusko postavljanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji te je pojasnio o čemu je zapravo riječ.

“Moskva i Minsk dogovorili su postavljanje taktičkog nuklearnog oružja na teritoriju Bjelorusije. Putin tvrdi da će oružje rasporediti bez kršenja obveza Ugovora START. Razlog za takav korak navodno je bila najava Velike Britanije o opskrbi Ukrajine streljivom s osiromašenim uranom, iako ona nikako ne spada u okvire nekakve vrste nuklearnog naoružanja. Moskva to dobro zna, ali je krenula u kampanju dezinformacija. Putin je rekao da Bjelorusija (u frazeologiji Kremlja Lukašenko je Bjelorusija) dugo tražila da na svom teritoriju smjesti rusko nuklearno oružje. Tako Moskva ‘radi ono što Sjedinjene Države rade već cijelo desetljeće.  Oni imaju saveznike u određenim zemljama i njihovi nosači su obučeni, njihove posade su uvježbane. I mi ćemo učiniti isto’, izjavio je šef Kremlja. Rusija je već stacionirala deset borbenih aviona u Bjelorusiji sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja”, piše Levčenko.

Dodaje da je taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva nestrateško nuklearno oružje, dizajnirano za upotrebu na bojnom polju za suzbijanje nadmoćnih konvencionalnih snaga poput velikih formacija pješadije i oklopa. Objašnjava da je ono napravljeno tako da uništi neprijateljske mete u konkretnoj oblasti bez širenja masovnog radioaktivnog otpada. Taktičko nuklearno oružje može biti od jedne kilotone ili manje. Najveće može biti od čak 100 kilotona. Strateško nuklearno oružje je veće (i do 1.000 kilotona) i lansira se sa veće udaljenosti. Za usporedbu, dodaje, atomska bomba koju su Amerikanci bacili na Hirošimu 1945. godine bila je od 15 kilotona.

“Sustavi isporuke za taktičko nuklearno oružje također imaju kraći domet, obično ispod 500 kilometara u usporedbi sa strateškim nuklearnim oružjem, koje je obično dizajnirano za prijenos preko kontinenata. Budući da eksplozivna moć nuklearnog oružja male snage nije puno veća od one sve moćnijeg konvencionalnog oružja, američka vojska smanjila je svoje oslanjanje na njega. Većina preostalih zaliha, oko 150 gravitacijskih bombi B61, raspoređeno je u Europi. Velika Britanija i Francuska potpuno su eliminirale svoje taktičke zalihe. Pakistan, Kina, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja imaju nekoliko vrsta taktičkog nuklearnog oružja. Rusija je zadržala više taktičkog nuklearnog oružja, procjenjuje se na oko 2 tisuće bojnih glava, te se više oslanjala na njega u svojoj nuklearnoj strategiji, uglavnom zbog manje naprednog konvencionalnog naoružanja i sposobnosti. Rusko taktičko nuklearno oružje može se rasporediti na brodovima, avionima i u kopnenim snagama. Većina je postavljena na projektile zemlja-zrak, balističke rakete kratkog dometa, gravitacijske i dubinske bombe koje nose taktički bombarderi srednjeg dometa ili na mornarička protubrodska i protupodmornička torpeda”, ističe.

Levčenko dodaje da je Rusija ažurirala svoje sisteme lansiranja kako bi mogli nositi ili nuklearne ili konvencionalne bombe. “Postoji povećana zabrinutost zbog ovih sustava s dvostrukom sposobnošću jer je Rusija koristila mnoge od tih raketnih sistema kratkog dometa za bombardiranje Ukrajine. Za razliku od strateškog nuklearnog oružja, taktičko oružje nije usredotočeno na uzajamno uništenje kroz nadmoćnu odmazdu ili nuklearni kišobran odvraćanja radi zaštite saveznika. Dok taktičko nuklearno oružje nije uključeno u sporazume o kontroli naoružanja, oružje srednjeg dometa bilo je uključeno u sada nepostojeći sporazum o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa (bio je  na snazi od 1987. do 2018.), koji je smanjio broj nuklearnog oružja u Europi”, nastavlja.

Bivši veleposlanik navodi da Rusija ima najveću zalihu nuklearnih bojnih glava na svijetu –  njih 5.977. “Sjedinjene američke države imaju 5.428, Kina 350, Francuska 290, Velika Britanija 225, Pakistan 165, Indija 160 i Izrael 90. Moskva i Washington mogu uništiti svijet više puta. Tijekom Hladnog rata, arsenal Sovjetskog Saveza dosegao je vrhunac od oko 40 tisuća nuklearnih bojnih glava, dok je SAD tad imao njih oko 30 tisuća. Ključ, međutim, leži u načinu isporuke oružja – raketama, podmornicama i bombarderima koji nose bojne glave. Rusija ima oko 400 nuklearnih interkontinentalnih balističkih raketa koje mogu nositi do 1.185 bojnih glava. Rusija upravlja s 10 nuklearnih podmornica s nuklearnim naoružanjem, koje bi mogle nositi 800 bojnih glava. Ima i od 60 do 70 nuklearnih bombardera. Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, samo je nekoliko zemalja testiralo nuklearno oružje: SAD posljednji put 1992. godine, Kina i Francuska 1996., Indija i Pakistan 1998., a Sjeverna Koreja 2017. Sovjetski Savez je posljednji put testirao 1990. godine. Prema nuklearnoj doktrini Rusije, ruski predsjednik je krajnji donosilac odluka kada je u pitanju uporaba ruskog nuklearnog oružja, kako strateškog, tako i taktičkog”, naglašava.

Dodaje da je takozvana nuklearna aktovka ‘Čeget’ (planina na Kavkazu) uvijek uz predsjednika. “Ruski ministar obrane i načelnik Glavnog stožera također imaju takve aktovke. U osnovi, aktovka je komunikacijski alat koji povezuje predsjednika s njegovim najvišim vojnim zvaničnicima i odatle s raketnim snagama putem visoko tajne elektroničke mreže komande i kontrole poznate kao ‘Kazbek’ (također planina na Kavkazu). Kazbek podržava još jedan sistem poznat kao ‘Kavkaz’. Rusija obustavlja sudjelovanje u Novom početku – sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja sa SAD-om. Novi početak je posljednji preostali sporazum o nuklearnom oružju Rusije i SAD i 2021. je produžen na pet godina. Prvobitno potpisan 2010. godine, ugovor ograničava svaku stranu na 1.550 nuklearnih bojnih glava dugog dometa, što je manji broj nego prema prethodnom sporazumu START. Putin je također najavio da je Rusija spremna da obnovi nuklearne testiranja”, piše Levčenko.

Navodi da, iako je američko ministarstvo obrane priopćilo da nema naznaka da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje nakon što je Moskva najavila raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, ovaj potez Kremlja samo zaoštrava situaciju. “Ukrajina je predala svoje sve taktičko nuklearno naoružanje Ruskoj Federaciji još 1992. godine uz uvjet potpunog poštivanja njezinog državnog suvereniteta. Sada će ovo oružje biti raspoređeno u Bjelorusiji i stvara opasnost za Ukrajinu na koju Putin krenuo ratom umjesto svojih međunarodnih obveza prema Budimpeštanskom memorandumu (1994. g.)  i 200 bilateralnih sporazuma da štiti njezin teritorijalni integritet. Tamo gdje je Putin tamo uvijek su provokacije i širenje Zla. On jednostavno postaje ogroman uteg za cijelu međunarodnu zajednicu. To je počeo razumjeti i dio ruskih elita”, zaključio je.