Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u petak je za nacional.hr analizirao Formulu mira ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kao i uključenje Kine u mirovne pregovore.

“Dana 21. rujna 2022., u obraćanju Općoj skupštini UN-a, predsjednik Ukrajine je prvi put predstavio pet odredbi Formule mira. Volodimir Zelenski predstavio je punu mirovnu formulu od deset točaka na samitu G20 u Indoneziji. To su točke radijacijske i nuklearne sigurnosti, prehrambene sigurnosti, energetske sigurnosti, oslobađanja svih zatvorenika i deportiranih, provedbe Povelje UN-a i obnove teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i svjetskog poretka, povlačenja ruskih trupa i prekid neprijateljstava, povratak pravde, naknada štete, poseban sud, protumjere za ekocid, sprječavanje eskalacije i namještanje kraja rata.

Mirovnu formulu podržao je UN. Na izvanrednoj posebnoj sjednici Opće skupštine UN-a 23. veljače 2023. godine usvojena je rezolucija „Načela Povelje UN-a na kojima se temelji postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“. Za ovu rezoluciju glasala je 141 država svijeta. Protiv, zajedno s Rusijom, samo 6 zemalja. Dokument je zahtijevao da Rusija odmah, potpuno i bezuvjetno povuče sve svoje oružane snage s teritorija Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Potom su održani sastanci savjetnika za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost šefova država i vlada brojnih zemalja svijeta u cilju provedbe Formule mira.

Prvi takav sastanak održan je u Kopenhagenu u lipnju 2023. godine. Sudjelovalo je petnaest zemalja. Ovaj sastanak bio je prva faza u kojoj se Formula mira provodi u praksi. Drugi sastanak savjetnika za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost održan je u Jeddahu u Saudijskoj Arabiji u kolovozu 2023. Sudionici sastanka u Jeddahu raspravljali su o problematičnim područjima, cilj je bio ukloniti maksimum spornih pitanja i ostaviti minimum nejasnih stvari. Sljedeći sastanak Formule mira održan je na Malti u listopadu 2023. Na ovom sastanku već su sudjelovali predstavnici 66 zemalja i međunarodnih organizacija. Na sastanku se raspravljalo o pet točaka mirovne formule, a to su: nuklearna i radijacijska sigurnost, sigurnost hrane, energetska sigurnost, oslobađanje svih zatvorenika i deportiranih osoba te obnova teritorijalne cjelovitosti i svjetskog poretka. A na četvrtom i posljednjem sastanku, koji je održan u Davosu 14. siječnja 2024., detaljno se raspravljalo o još pet točaka Formule mira. Na skupu su sudjelovali predstavnici 81 zemlje i međunarodnih organizacija. Supredsjedatelji sastanka u Davosu usvojili su zajedničku izjavu u kojoj su se složili da je sigurnost Ukrajine sastavni dio globalne i regionalne sigurnosti, a rat protiv Ukrajine jedan od glavnih destabilizirajući čimbenika. Stoga bi se sveobuhvatan, pravedan i stabilan mir za Ukrajinu i cijeli svijet trebao temeljiti samo na Povelji UN-a i relevantnim rezolucijama Opće skupštine UN-a i ključnim načelima međunarodnog prava.

Ukrajinska mirovna formula predstavlja univerzalne pristupe koji mogu postati temelj za resetiranje cjelokupnog svjetskog pravnog poretka. Ukrajina ne samo da je pozvala međunarodnu zajednicu na zajednički odgovor na prijetnje, već je definirala i smjernice kako to učiniti. Objavljena je i filozofija percepcije i provedbe ukrajinske mirovne formule.

Predsjednici Ukrajine i Švicarske dogovorili su se da će se Globalni mirovni samit održati u Švicarskoj sredinom lipnja ove godine. Na samitu se očekuju čelnici 80 do 100 zemalja. Dogovor o održavanju samita Formule mira u Švicarskoj iznimno je važan, jer se ne radi samo o zaustavljanju ruske agresije i obnovi teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Ima razloga vjerovati da ovaj samit može biti početak uspostave novog svjetskog poretka, gdje će sigurnost svake zemlje biti zajamčena, a hrana i energija neće se koristiti za ucjene, a kamoli nuklearno oružje, gdje više resursa i zajedničkih akcija mogu se posvetiti rješavanju globalnih problema.

Još u Davosu, na zadnjem sastanku savjetnika, izneseni su prijedlozi da se u konzultacije uključi i Rusija. Međutim, ideja da se osnivački mirovni samit održi bez Ruske Federacije je da se zemlje svijeta, zajedno s Ukrajinom, usuglase oko stajališta i načela pregovora s Moskvom o okončanju ruske agresije i utvrde način kako prevladati posljedice njegovih krvavih i katastrofalnih posljedica. Nakon što se na ovom samitu usuglasi stav svih zemalja dobre volje koje su se odlučile uključiti u ovaj proces, onda bi na sljedeći sastanak trebalo pozvati Rusiju, jer upravo s Moskvom treba dogovoriti principe prekida rata.

S jedne strane imamo stav Ukrajine i mnogih zemalja u svijetu koji je u skladu s Poveljom UN-a i važećim međunarodnim pravnim konvencijama, a s druge strane Kremlj sa svojom vizijom okupacije ukrajinskih teritorija kao zemlja agresor – postizanje mira uz sadašnju crtu bojišnice. Otvoreni i prikriveni zagovornici Moskve počeli su ulaziti u igru ​​mirovnih pregovora s prijedlozima za sudjelovanje Rusije na osnivačkom samitu o provedbi Formule mira. Motiv je jasan. Zamagliti stav međunarodne zajednice i onemogućiti formiranje jedinstvenog stava zemalja koje ne prihvaćaju, ako ne i osuđuju, rusku agresiju. Kina je dala takve prijedloge, Turska također promovira takve ideje, a negdje se igra i Brazil. Argument je kako se može postići mir ako na samitu nema ruske delegacije. Istodobno, Peking i Ankara dobro razumiju stav Kijeva i mnogih zemalja svijeta o potrebi dogovora o zajedničkoj pregovaračkoj poziciji s Moskvom, no stalno naglašavaju potrebu izravnih pregovora s Kremljem, pa da zemlje dobre volje i one države koje se rukovode odredbama Povelje UN-a ne mogu nastupiti kao jedinstvena pregovaračka fronta s agresivnom Moskvom.

Peking nudi mir s Rusijom na “načelima pravednosti“. Odnosno, ne na načelima međunarodnog prava i Povelje UN-a, koja državama članicama međunarodne zajednice jamči državni suverenitet i teritorijalni integritet, nego na drugim načelima. Odnosno, sve međunarodne konvencije koje reguliraju svjetski međunarodni poredak, a čiji je Kina potpisnik, čak i kao članica Vijeća sigurnosti UN-a, nekako su nepravedne, ali moraju se primijeniti neka druga načela. Teritorijalna cjelovitost država pokazuje se nepravednom, osuda agresije nije na strani pravde, ali je mogućnost vojnog zauzimanja stranih teritorija i njihova nasilna aneksija moguća u kineskom shvaćanju i može biti na razini neke pravedne odluke. Pitam se je li Peking spreman odreći se nekih svojih teritorija, uključujući Tajvan? Vjerojatno ne, jer nije pošteno, ali Kina daje naslutiti da Ukrajina to mora učiniti kako bi zaustavila rusku agresiju, jer Moskva jednostavno ignorira međunarodno pravo, pa je s njom nemoguće postići dogovor unutar sadašnjeg sustava teritorijalnog integriteta UN-a države članice.

Ako Moskva ne prihvaća Povelju Ujedinjenih naroda i načela djelovanja ove međunarodne organizacije univerzalne prirode, neka to otvoreno izjavi. A ako je Peking u tome podržava, neka to javno kaže. No, onda se postavlja logično pitanje što ove dvije zemlje rade u UN-u, a posebno u Vijeću sigurnosti, gdje su stalne članice? To što Putin razmišlja u stilu banditskog Peterburga, gdje je ukrao prve milijune, nikoga ne čudi. Iznenađujuće je da je tako autoritetna država kao što je Kina uključena u ovu igru. Treba li to Pekingu? Uostalom, prema načelima pravednosti, Rusija mora Kini vratiti više od milijun četvornih kilometara njezina teritorija istočno od Bajkalskog jezera do obale Tihog oceana, koje je Peterburg oteo Kini temeljem Ajgunskog mirovnog ugovora 1858. godine i Pekinškog 1860. mirovnog ugovora”, napisao je.