Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u utorak je u komentaru za nacional.hr govorio o obavještajnom radu u inozemstvu te protjerivanju ruskih diplomata iz brojnih europskih veleposlannstava.

“Ruska Federacija uvijek je obraćala veliku pažnju na obavještajni rad u inozemstvu. To je sovjetska tradicija, kad je SSSR bio u dosta jakoj međunarodnoj izolaciji, onda su diplomatske predstavništva Moskve postala centralama nezakonitih obavještajnih radnji pod kišobranom nedodirljivosti diplomatskog i konzularnog osoblja za organe progona zemlje akreditacije suglasno odredbama Bečkih konvencija o diplomatskim i konzularnim poslovima”, piše Levčenko i naglašava da puno zemalja koristi diplomatske predstavništva za obavljanje radnji nediplomatskog karaktera.

“Ipak, nitko se ne može uspoređivati s Rusijom koja to radi prodorno, bahato ali i vješto. Vladimir Putin je, recimo, koristio diplomatski imunitet za obavljanje nedozvoljenih radni u istočnoj Njemačkoj u Dresdenu (1986.-1990.). On je vodio Dom sovjetske kulture, preko kojeg je radio obavještajne poslove. Kad je tek došao na vlast ruski su mediji bili relativno slobodni. Nekoliko njegovih šefova dalo je intervjue u kojima su rekli da je bio obavještajac srednjih sposobnosti. Ali, izgleda da su pogriješili. Kako je Putin ‘odradio’ njemačko političko rukovodstvo, to nikome nije uspjelo. Jedan je federalni kancelar, nakon isteka mandata, prihvatio rukovodeći položaj u svemoćnom  Gazpromu uz plaću koja je trideset puta premašivala njegove primanja kao predsjednika vlade. Govorimo o Gerhardu Schröderu”, navodi Levčenko.

Dodaje da je i Angela Merkel, koja je odrasla u istočnoj Njemačkoj pod sovjetskom okupacijom, također pogodovala Moskvi u dosta poslova. “Godine 2008. osobno je blokirala put Ukrajine i Gruzije u NATO savez, što je za nekoliko mjeseca rezultiralo vojnim napadom Rusije na Gruziju, a za nekoliko godina i na ukrajinski Krim i Donbas. Angela Merkel osobno je stopirala mogućnost ulaska Ukrajine u Europsku Uniju i bilo koju prodaju oružja za Kijev. Zasluga Berlina su i slabašne europske sankcije nakon ruske okupacije Krima i dijela Donbasa 2014. godine. Angela Merkel ni sad ne podržava europski put Ukrajine. Obavještajac Putin je prezadovoljan svojom rabotom. Ali nakon početka ruskog vojnog napada na Ukrajinu situacija se počela mijenjati. Ruski lobi u europskoj politici bio je snažno potisnut. Kao Kremaljski bastion ostala je samo Mađarska u koju je Rusija godinama,  u doba vlasti Viktora Orbana, sustavno ulagala novac u privredu i domaće političare. Nakon masakra u Buči zemlje EU odlučile su realno smanjiti rusko osoblje ruskih diplomatskih predstavništva”, ističe.

Levčenko navodi da je više od 300 ruskih obavještajaca, koji su imali diplomatske putovnice,  protjerano u Moskvu. Slovenija je, nastavlja, izbacila 33 ruskih diplomata, Hrvatska 18 i još 6 iz tehničkog osoblja, Crna Gora 5 ruskih diplomata i jednog još mjesec ranije. “Morate razumjeti da svaki ruski obavještajac sa diplomatskom putovnicom obrađuje lokalne političare i biznismene, koje imaju utjecaj na donošenja odluka u zemlji. Mlađi obavještajci po diplomatskom rangu i tehničko osoblje rade s medijima i nevladinim udrugama. Tako se stvara mreža ruskog utjecaja u svakoj zemlji. Naravno, svaka nezakonita radnja podržava se obilnim ruskim financiranjem. I nije obavezno da to bude koverta sa novcem. Često se u Rusiju pozivaju strani političari i novinari kako bi održali, recimo  nekoliko otvorenih lekcija u poznatom Moskovskom univerzitetu. Svaka od njih službeno se plati recimo  5-6 tisuća eura. Dvije lekcije i 10-12 tisuća u džepu uz besplatni boravak i transfer. Za predstavnike medija mogu organizirati ručkove u najelitnijim restoranima, svaki od nekoliko tisuća dolara samo da bi budući tekst na nekom inozemnom portalu ili televiziji bio prihvatljiv za Kremlj. Tako to rade ruske obavještajci rame uz rame s moskovskom propagandom. Ne govorim o tajnim poslovima vojnog i vojno-tehničkog karaktera. Sada se situacija promijenila. Rusija je počela rat ne samo protiv Ukrajine nego i zapadne civilizacije, što je izazvalo očekivanu  reakciju europskih zemalja. Naravno, ne svih. Mađarska je još uvijek čvrsta u svom promoskovskom stavu i nije protjerala nikog od ruskih obavještajaca sa diplomatskom putovnicom. To dobro vidi službeni Bruxelles. Izgleda da se Budimpešta napokon mora opredijeliti na čijoj je strani. U doba početka novog europskog rata nitko ne može ostati po strani”, zaključio je za nacional.hr Levčenko.