Kureishi: “S Trumpom i Johnsonom svijet klizi u dekadentno propadanje”

Virtualno gostovanje u Zagrebu pisca i filmaša Hanifa Kureishija zatvorilo je u petak u Kinoteci 19. izdanje Festivala europske kratke priče razgovorom o politici, pandemiji, ali i najdražim temama jednog od najznačajnijih britanskih suvremenih književnika, klasi, rasi i identitetu.

Susret s autorom, koji se svojoj hrvatskoj publici u Kinoteci i pred ekranima računala pridružio online putem Zooma iz svojeg doma u Londonu, vodio je njegov prevoditelj na hrvatski, književnik Borivoj Radaković.

Radaković je kazao kako je riječ o izvanrednome književniku koji je svojim pisanjem, od prve rečenice prvoga romana “Buddha iz predgrađa”, pošteno uzdrmao britansku književnu scenu, predstavivši se kao pisac novog tipa.

“On u svoje priče upisuje toliko toga, ali ne moralizira ništa nego supostavlja u jednome trenutku, i dobiva i duhovite i tragične situacije, i to karakterizira kompletan njegov opus. Kureishi je nevjerojatno sposoban da provocira, a da sve to samo tako prođe, da sve bude normalno”, rekao je Radaković.

Hanif Kureishi (1954.) britanski je pisac i filmaš koji se u svojoj dugoj karijeri podjednako uspješno bavio kazalištem, filmom i književnošću. Poznat je kao dramatičar i esejist, scenarist i redatelj, te ponajviše kao pisac kratkih priča i romana. Za roman prvijenac “Buddha iz predgrađa” (1990.) primio je prestižnu nagradu Whitbread Book Award. Knjiga je pretvorena u miniseriju u produkciji BBC-ja, a njegov treći roman, “Intima” (1998.) također je adaptiran za film, kao i kontroverzna kratka priča “Moj sin fanatik”. Od novijih Kureishijevih djela izdvajaju se još roman “Ništa” (2017.), i zbirka eseja “What Happened?” (Što se dogodilo?, 2019).

U svojim se tekstovima uvijek bavi onime što boli: identitetima, tijelom, odnosima. No, bilo da piše o seksu, klasi ili rasi, kroz njegovo se pisanje cijelo vrijeme provlači politika – Kureishi je izrazito političan pisac koji već gotovo 50 godina piše o Britaniji, o problemima našega svijeta, ali s naglaskom na osobne veze među ljudima.

Svijet u nas ulazi kroz politično, a izlazi kroz osobno

“Mene kao pisca posebno zanima moja neposredna okolina; moj grad, moja ulica, ono što se događa ispred moga prozora. Vjerujem da kao pisac možete uzeti jako mali komadić prostora, jednoga čovjeka ili ženu, i iz toga napraviti priču koja će, ako imate sreću, daleko odjeknuti”, rekao je Kureishi.

“Svijet u nas ulazi kroz politično, a izlazi kroz osobno. Ne možete pojedinca izdvojiti iz društva – društvo nas oblikuje. Povijest mojega života odredila je činjenica da sam dijete miješanoga braka, da mi je otac Indijac iz više srednje klase, a majka Engleskinja iz niže srednje klase i da sam odrastao u postimperijalističkom, ratom razorenom društvu”, pojasnio je.

Njega, kako je istaknuo, zanimaju specifičnosti ljudskih života: kako vole, kako vode ljubav, kako se mrze, kakvi su im brakovi ili kako međusobno razgovaraju, koji jezik koriste, kakav imaju rječnik, što znači biti žena, crnac, gay i tako dalje.

“Zanima me način na koji svijet ulazi u naše živote i, iako počinjem s pojedinačnim, zapravo me najviše zanima kontekst. Možete reći da sam ja doktor koji mjeri temperaturu, kontrolira stanje ljudi. Sjedim ovdje u svojoj sobi i promatram svijet kroz prozor. To je jedan mali svijet koji predstavlja veliki svijet, no u tome je ljepota književnosti i snaga umjetnosti”, dodao je.

Govoreći o aktualnim pandemijskim okolnostima u Velikoj Britaniji, Kureishi je kazao kako je situacija tamo prilično mračna i sumorna, kazališta su zatvorena, kina također. “No, ljudi poput mene, pisci, mi ionako nikada ne izlazimo – ako ste pisac, sjedite kod kuće iza zatvorenih vrata i 30 godina pišete. Tako da se meni ništa nije osobito promijenilo, ali mojoj djeci, koja pripadaju generaciji milenijalaca, jest”, rekao je pisac.

Ipak, vjeruje da bi iz ove situacije moglo proizaći i nešto dobro, barem kad je riječ o književnosti: “Govorim svojoj djeci, a dvoje od njih su na moju nesreću također postali pisci: ovo su mračni dani, ali su isto tako i vrlo zanimljivi. Događa nam se nešto jedinstveno. Budite svjesni toga, radite bilješke i smišljajte neobične priče koje bi iz toga mogle proizaći. Razdoblje je teško, ali je možda barem za pisce dobro”, rekao je.

Upozorio je kako totalni kolaps života osobito pogađa kulturu, koja je, kako je istaknuo, “središnja za to kako doživljavamo sebe, kako doživljavamo svoju prošlost i vidimo svoju budućnost, kako razmišljamo o identitetu, klasi, rasi i seksualnosti”. “Bez kulture se uopće ne možemo vidjeti. Srećom postoji internet, gdje se ipak nešto događa. Nije isto, ali je bolje nego ništa”, rekao je pisac, koji trenutno radi na novoj predstavi, “The Spunk”, koja bi premijeru trebala imati u prosincu u Londonu. “To mi ulijeva malo optimizma u ovom strašnom mraku”.

Odgovarajući na pitanje što očekuje od skorašnjih američkih predsjedničkih izbora, Kureishi je kazao kako stvarno ima osjećaj da, s Donaldom Trumpom u Sjedinjenim Državama i Borisom Johnsonom u Velikoj Britaniji, “svijet klizi u jedno vrlo dekadentno razdoblje propadanja”. “Zaista mi se čini da se bjelačka imperijalna kultura sada bliži svome kraju. Trump je, kao što znate, klaun, budala i idiot, a Boris Johnson je sličan. S njima smo ušli u strašno doba parodije”.

Osvrnuo se i na situaciju s brexitom, koji je opisao kao “jako ogorčenu, bijesnu i dosadnu raspravu koja je predugo trajala”. “Sada se čini da se možda približavamo no-deal brexitu, koji će dovesti do polu-kolapsa gospodarstva, što nama ovdje ionako prijeti, uz porast nacionalizma i gubitak kontakta s našom europskom braćom i sestrama u kulturološkom smislu”, upozorio je.

Postoji golema mlada energija koja ulijeva nadu

“Kultura s kojom sam ja odrastao uglavnom je bila francuska – Lacan, Derrida, Sartre, Simone de Beauvoir i tako dalje. Za nas bi bilo strašno da izgubimo kontakt s tom kulturom. Mislim da će sljedeća godina, s brexitom i s kolapsom kulturnog gospodarstva nakon covida biti jedno vrlo mračno doba”, ocijenio je Kureishi.

To, međutim, dodao je, nikako ne znači da je posve odustao od nadanja: “Ova je zemlja jako mlada, puno je mladih ljudi, poput moje vlastite djece, koji imaju puno energije i koji su jako ljuti”. “Imamo desničarsku vladu, ali i vrlo energičan otpor na nju. Nisam se prestao nadati, jer i ljutnja pretpostavlja da imate neku vrstu odnosa prema tome koje moguće budućnosti postoje”, rekao je.

Poseban optimizam mu ulijeva “Black Lives Matter” pokret, koji je ovo ljeto zahvatio i Veliku Britaniju. “Mislim da ta revolucionarna ideologija neće izblijedjeti; da se ovaj puta nešto značajno prelomilo u samoj kulturi, slično kao što se u 60-im i 70-im godinama prošloga stoljeća dogodilo u pokretu za prava žena. U našoj zemlji postoji golemi pokret za rasnu pravdu, tako da nije sve tako crno”, istaknuo je Kureishi.

Mi danas živimo na kraju razdoblja neoliberalizma, napomenuo je pisac, a neoliberalizam je uništio toliko toga u našoj zemlji i toliko nade, i nitko više ne vjeruje da tržište može riješiti sve naše probleme. “Mislim da nam je potrebna neka vrsta ideologije koja uključuje sve, jer mi jesmo jedna zemlja, ali smo podijeljeni klasom, rasom, bogatstvom”, upozorio je.

Ono što nam je potrebno je neka vrsta društvene pravde, jer Velika Britanija danas doduše ima multirasno društvo – zamjenik premijera je Hindus, ljudi s margina polako ulaze u centar, iako se to događa jako sporo – no, nema pravdu za ekonomski najugroženije.

“Potrebna nam je prava društvena promjena, osobito za ljude s dna društvene ljestvice, kojima gospodarska situacija sužava životnu perspektivu. Nije dovoljno to što vidimo više crnih lica u institucijama; moramo promijeniti strukturu društva da bi ljudima omogućili više prilika”, poručio je pisac.

Ulomke iz njegova prvog romana, “Buddha iz predgrađa” i posljednjeg, koji je 2017. objavio pod naslovom “Ništa”, čitala je glumica Paola Slavica. Pozdravljajući se sa svojom hrvatskom čitateljskom publikom, Kureishi je kazao kako mu je žao što nije mogao ove godine osobno doći u Hrvatsku, te obećao da će doći sljedeće.

Hanif Kureishi bio je gost 19. Festivala europske kratke priče koji se održao od 4. do 9. listopada u Rijeci i Zagrebu, dijelom “u živo” a dijelom on-line. Dio programa, od 6. do 9. listopada, ostvaren je u suradnji s prestižnim britanskim Hay Festivalom. Ovogodišnja tema “Luka različitosti” okupila je pisce i umjetnike koji se u svojim djelima bave razlikama i različitima, a uz Hanifa Kureishija, najistaknutija imena 19. festivalskog izdanja bili su slavni britanski književnik Irvine Welsh i tursko-britanska spisateljica Elif Shafak.

Komentiraj