Predsjednik stranke Demokratska fronta (DF) i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ustvrdio je u četvrtak kako se iz Zagreba pokušavaju nametnuti neprihvatljiva rješenja za izmjene izbornog sustava u njegovoj zemlji te je pozvao sve parlamentarne političke stranke da to ne dopuste i istraju na rješenjima koja su već dobila potporu u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH.

Komšić se oglasio uoči sjednice Doma naroda parlamenta FBiH koji bi na izvanrednoj sjednici trebao razmatrati prijedlog zakona o izbornim jedinicama kakav je u lipnju usvojen u Zastupničkom domu.

Taj zakon kojega je predložilo pet stranaka koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo HDZ BiH i HDZ 1990. ocijenili su neprihvatljiim uz teške kvalifikacije poput one što ju je izrekao zastupnik u Hrvatskom saboru Božo Ljubić koji je rekao kako je riječ o “entitetskom udaru na državu”.

Zastupnici HDZ BiH i HDZ 1990. najavili su kako neće ni doći na sjednicu Doma naroda zakazanu za četvrtak.

U takvim okolnostima izgledno je kako će sporni zakon ipak biti usvojen a klub hrvatskih zastupnika nakon toga će njegovo stupanje na snagu blokirati pozivanjem na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pa će pravorijek o njemu morati dati Ustavni sud Federacije BiH.

Komšić se oglasio izjavom u kojoj navodi kako je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata nužno usvojiti te se tako oduprijeti “politici ucjena i pritisaka koji dolaze od strane službenog Zagreba koji svim silama nastoji progurati diskriminirajuća rješenja u Bosni i Hercegovini”.

“Osjećam stanovitu dozu ponosa zbog toga što smo svi zajednički odbacili zagrebačke ultimatume i nametanja diskriminirajućih rješenja koja su nezamisliva u demokratskom svijetu. Pokazalo se tko stoji uz demokratske vrijednosti a ko nasuprot njih. Nikada više Zagreb a ni Beograd neće nama građanima Bosne i Hercegovine pisati zakone”, izjavio je Komšić.

Zakon o izbornim jedinicama u Federaciji BiH dio je pokušaja da se riješi problem izmjena izbornih pravila u BiH nastao odlukom Ustavnog suda BiH iz 2016. kojom su proglašene neustavnim odredbe o načinu biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta FBiH.

Političke stranke nakon toga su mjesecima bezuspješno pregovarale o tome kako izmijeniti izborni zakon na državnoj razini a ključni je bio spor o tome hoće li ti zastupnici biti birani iz svih županija ili samo iz onih u kojima jedan narod čini apsolutnu ili relativnu većinu na čemu je posebice inzistirao HDZ BiH uz argumentaciju kako je to jedini način da se izbjegne to da jedan narod drugome bira predstavnike u vlasti.

Zakon o izbornim jedinicama ostavio je mogućnost biranja zastupnika iz svih županija, bez obzira na etnički sastav stanovništva a u HDZ-ovima su to ocijenili neprihvatljivim, kao i činjenicu da se entitetskim zakonom regulira nešto što je ovlast države.

“Stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog i entitetski zakon iznad državnog zakona pet bošnjačkih stranaka su zakonom o izbornim jedinicama izvele entitetski udar na državu i Daytonski mirovni sporazum”, ranije je ocijenio zastupnik dijaspore u Hrvatskom saboru Božo Ljubić.

Izvanparlamnetarna Hrvatska stranka (HS) u četvrtak je pozvala dva HDZ-a da ne bojkotiraju sjednicu Doma naroda i da iskoriste zasjedanje kako bi iznijeli svoje argumente protiv predloženog zakona.

U toj stranci koja računa na potporu Hrvata iz Središnje Bosne i Posavine a po prvi puta će nastupiti na izborima ove godine drže kako zakon nije tako loš kako ga predstavlja Ljubić a podsjećaju kako je Republika Srpska ranije donijela svoj zakon o izbornim jedinicama na što HDZ BiH nije imao nikakvih primjedbi.

“Stoga su neutemeljene pa i smiješne tvrdnje samozvanoga pravnoga tumača Ustava FBiH i Izbornoga zakona, nekada uspješnoga ortopeda Bože Ljubića, kako je ponuđeni zakon o izbornim jedinicama zapravo entitetski udar na Ustav BiH”, stajalište je Hrvatske stranke.

Opći izbori u BiH zakazani su za 7. listopada a za sada nema naznaka kako i kada bi mogao biti riješen problem uspostave domova naroda na entitetskoj odnosno državnoj razini u koje se zastupnici biraju neizravno.

Komentiraj