Porast broja zaraženih zabrinjavajući je, što pokazuje da se bolest počela efikasnije širiti, izjavio je u četvrtak ujutro za HRT epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

“Nove mjere su donesene, nisam optimističan da ćemo se brzo vratiti ispod 300 ili ispod 100, što je bila želja i nastojanje prije jesenskih mjeseci kako bi se epidemija manje efikasnije širila pa bi je bilo lakše kontrolirati”, kazao je Kolarić.

Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, također članica Znanstvenog savjeta Vlade, rekla je kako je jučer održan sastanak Savjeta. “Opći stav je da je situacija ozbiljna i da se pučanstvo treba osvijestiti kako mjere treba poštovati. Mjere su dobre, ali se ne poštuju. Prvenstveno je tu nošenje maski. Komentirali smo smrtnost koja je sada manja nego na proljeće i razloge zašto je tome tako. Tijekom ljeta je bio manji broj slučajeva, a nakon toga je počeo rasti. Smrtnost je manja prvenstveno zato što je manja količina virusa kojom se ljudi inficiraju. Ako to usporedimo s nošenjem maski, da svi nosimo maske i da ih svi nosimo na pravilni način tada bi čak i kada se zarazimo imali manje opasnu bolest. Mjere su dobre, ali je problem kako ih provesti”, rekla je Andreja Ambriović Ristov.

Dodala je kako se epidemija zahuktava, nije još u eksponencijalnoj fazi rasta , ali ako se ne pridržavamo mjera moglo bi nam se to lako dogoditi. “Ako se broj novozaraženih nastavi ići će se naravno sa strožim mjerama. Svi smo mi odgovorni da živimo još do pojave cjepiva, a na koji ćemo način živjeti ovisi o tome kako ćemo se svi zajedno ponašati”, rekla je.

Kolarić je rekao da se povećava broj novozaraženih i broj kontakata s kojima trebaju razgovarati epidemiolozi i kako je to iscrpljujući i zahtjevan posao. Kaže kako moraju ili povećati broj ljudi novozapošljavanjem ili da pozitivne osobe obavještavaju sami svoje kontakte, što je manje efikasan način. Kad nemamo kapaciteta, to je ipak bolje da kontakti ne budu obaviješteni, smatra. “Izoliranje ljudi koji su zaraženi i koji su u riziku da su zaraženi je mjera s kojom smanjujemo broj zaraza dnevno”, rekao je Kolarić.

Što se cjepiva tiče, najoptimističnija procjena je da će barem jedno cjepivo biti odobreno do kraja godine. “To ne znači da će cijepljenje početi dan poslije. Treba pripremiti dovoljan broj doza. Hrvatska je dogovorila veliki broj doza i dobivat ćemo ih ujednačeno. Sve članice EU-a će cjepivo dobivati u istom trenutku. Cijepljenje mora ići po određenom redoslijedu. Prvo se cijepe zdravstveni radnici, potom ugrožene skupine populacije – kronični bolesnici, onkološki bolesnici, starija populacija – i nakon toga ide cijepljenje opće populacije. Nadam se da će to omogućiti kontroliranje širenje bolesti, a možda, bilo bi krasno jednom u budućnosti, iskorijeniti bolest, no do toga je još daleko. To je najoptimističnije.Najpesimističnije je da to sve skupa bude odgođeno za 3 ili šest mjeseci”, rekla je Andreja Ambriović Ristov, koja smatra da bi odobrenje cjepiva moglo biti prije na rano proljeće nego krajem ove godine.