Ključević: “U Stožer treba uključiti i psihijatre”

U Stožer civilne zaštite treba uključiti stručnjake za mentalno zdravlje, jer je situacija nadrasla zarazio dio, izjavio je za Slobodnu Dalmaciju voditelj Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije psihijatar Željko Ključević.

Mjere za sprječavanje širenja zaraze donose se u najboljoj vjeri i potrebne su, ali ne pogoduju zaštiti mentalnog zdravlja, ocijenio je Ključević.

Kaže kako “gotovo milijardu ljudi u svijetu živi s mentalnim poremećajem”, tri milijuna ljudi svake godine umre od štetne uporabe alkohola, a jedna osoba svakih 40 sekundi od samoubojstva. A milijarde ljudi širom svijeta pogođene su pandemijom koronavirusa, koja ima daljnji utjecaj na mentalno zdravlje.

“Mi smo u Hrvatskoj 90-ih godina imali rat, ali je uvijek postojao jedan dio zemlje u kojemu ugroza nije bila velika, u koji ste se mogli skloniti. Sada imamo specifičnu situaciju u kojoj nemate zonu sigurnosti, ne samo mi, nego cijeli svijet. Izloženi ste stresogenu, i to svatko od nas, 24 sata dnevno. Nakon tri tjedna to prelazi u kronični stres, a zabrinjavajuće je kada se na njega naviknete i ne obraćate pozornost. Ali, on negativno utječe ne samo na psihu, nego i na somatsku komponentu, recimo na krvožilni sustav, na porast tlaka, pati srce, endokrini sustav, mogu se razviti i razne tumorske bolesti”, objasnio je.

“Pojavom koronavirusa nisu nestali drugi problemi, ono što nazivamo kroničnom epidemijom nezaraznih bolesti, poput visokog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa. Sada imamo situaciju da su se spojile te dvije epidemije zbog čega imamo značajne probleme za ljudsko zdravlje”.

Mjere koje se donose u svrhu suzbijanja epidemije koronavirusa, poput samoizolacije, kaže, ne podnose svi jednako jer to nije prirodno stanje. Čovjek, u osnovi, nije vuk samotnjak. Ugroženi su i mladi: inače, u Hrvatskoj, 23 posto djece i mladih od deset do dvadeset godina dolazi u savjetovališta zbog anksioznosti, a 18 posto zbog depresivnosti. “Korona je samo zakomplicirala situaciju. Osjećaj ugroženosti od nevidljivog neprijatelja koji može dovesti i do smrtnog ishoda, bolest za koju nema lijeka, nema cjepiva, postoji manjak socijalnih kontakata, sve to i u djece i u odraslih može pojačati osjećaje anksioznosti, depresivnosti, osamljenosti, ali i dovesti do pojave agresivnih nagona”.

“Zatvorite ljude u samoizolaciju i posve sigurno mogu eskalirati odnosi, pa i nasilje svake vrste, ali i bijeg u ovisnosti”, kaže Ključević, navodeći kako se pojačava uporaba alkohola, droga, anksiolitika, klađenja, koje je dostupno i na smartphonima – što je i inače u porastu. “Sva ta silna frustracija, napetost, psihotrauma, negdje mora biti olakšana, a to je vrlo zabrinjavajuće. I inače, a sada pogotovo”. U Savjetovalištu za djecu i mlade također zamijetili da od pojave korone neki mladi ljudi koji su tu dolazili prije i koji su pokazali određeni napredak sada regrediraju, odnosno pojavljuju se prijašnji simptomi.

Ključević poziva na jačanje svih vrsta preventivnih aktivnosti, počevši od najranije dobi, i primjerenih dobi i vremenu u kojem živimo.
“Moramo razviti ‘uvremenjene projekte’, one koji odgovaraju djeci i mladima 21. stoljeća koje je oblikovala tehnologija. Ponuditi im partnerstvo, a ne nametati često neučinkovita rješenja. To znači doslovce biti među ljudima u klasičnom svijetu, ali biti nazočan i u virtualnom svijetu, učiniti dostupnima savjetovališta i službe na svaki mogući način. Ljudi moraju imati osjećaj sigurnosti i povjerenja, imati osjećaj kako se o njima netko brine. Tada je sve lakše”, poručuje splitski psihijatar.

Komentiraj