“Katedralu ćemo otvoriti tek kada bude potpuno sigurna za sve posjetitelje”

Monsinjor Ivan Hren za Zagreb News govori o tijeku obnove zagrebačke katedrale i najvažnijim zahvatima koji se moraju poduzeti kako bi se katedrala mogla ponovno otvoriti za vjernike i turiste

 

Potres koji je 22. ožujka u jutarnjim satima pogodio Zagreb odnio je jedan ljudski život i nanio veliku materijalnu štetu, posebice u staroj gradskoj jezgri. Stradale su brojne stambene zgrade starijeg datuma izgradnje, a među njima i brojne ustanove poput škola, ministarstava, bolnica, sakralnih objekata… U potresu je oštećen južni zvonik zagrebačke katedrale čiji se je vrh srušio. Golemi križ s vrha južnog tornja i desetak metara ispod njega odlomio se. Nakon uvida u stanje Nadbiskupskoga dvora zagrebački kardinal te ostali stanari Nadbiskupskog dvora privremeno su smješteni u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu na Kaptolu.

U mjesecima koji su uslijedili Zagrepčani su pratili uklanjanje sjevernog tornja koji je izvela Hrvatska vojska, kao i postavljanje zamjenskih križeva na tornjeve katedrale. Pored toga, na Katedrali se svakodnevno radi na sanaciji brojnih drugih oštećenih dijelova. Sa svim radovima na obnovi upravlja monsinjor Ivan Hren, voditelj Odbora za obnovu katedrale.

Zagreb News: Kako napreduju radovi na sanaciji štete uzrokovane potresom na zagrebačkoj katedrali?

Do sada su napravljeni prioritetni i najvažniji radovi kao što su uklanjanje najopasnijih i oštećenih dijelova katedrale, skidanje sjevernog tornja, zaštita krovišta, zaštita unutrašnjosti prvostolnice, postavljanje križeva i gromobrana… Čeka nas još puno posla, a svaki dan otkrivamo neko novo oštećenje.

Zagreb News: Kada očekujete da bi se vjernici mogli okupiti na svetoj misi nakon potresa, kada će biti sigurno?

Kada se stvore uvjeti u katedrali, a jedan od uvjeta je da se postavi skela, nosiva skela u svetištu i iznad kora i skela za tunel u centralnoj lađi. Sigurnost i životi vjernika su nam najvažniji i dok to ne postavimo, ne želimo okupljati ni ugrožavati živote vjernika.

Zagreb News: Kakve poruke dobivate od vjernika, očekuju li s nestrpljenjem otvaranje katedrale?

Stižu poruke podrške, poruke sa željama da se što prije otvori. Znate, katedrala je bila i ispovjedaonica, u njoj se cijele dane ispovijedalo, katedrala nije župa, ona okuplja sve, i one koji su je došli posjetiti kao turisti, i one koji su u nekoj potrebi, i one koji idu u bolnicu, svi oni su uvijek znali navraćati u katedralu. Svima njima nedostaje.

Zagreb News: Nije li zapravo bila sreća u nesreći što je potres pogodio Zagreb kada je zbog koronavirusa bilo zabranjeno javno okupljanje i što u Katedrali u to vrijeme nije bilo svete mise?

Tako je. Da je potres bio u vrijeme kad nije bilo zabrane okupljanja i posebnih mjera Stožera civilne zaštite, danas bismo imali brojne ranjene, poginule, ne samo u katedrali, nego i u drugim zagrebačkim crkvama.

Zagreb News: Na tornjeve katedrale postavljeni su križevi, koliko je to bio kompleksan zahvat i radi li se o trajnom ili privremenom rješenju?

Radilo se o kompleksnom zahvatu jer nije ovisilo samo o ljudskoj spremnosti i pripremi, nego i o vremenskim uvjetima koji nam nikako nisu išli na ruku. Budući da se to ne radi na zemlji, nego na visini od 100 metara, sigurno je da je svaki odlazak i dizanje dizalice naporan i težak, zahtjevan zahvat.

O tome hoće li to biti trajno ili privremeno rješenje ovisi o tome kako će se sve razvijati, koje zaključke će donijeti statičari, što će reći konzervatori i Zavod za zaštitu spomenika kulture. Oba tornja su pukla na istom mjestu, na lanterni, očito je lanterna problem. O tome svemu moraju stručnjaci i profesionalci dati svoje prijedloge i zaključke.

Zagreb News: Koliku je štetu počinio potres?

Ne znamo kolika je šteta jer do nekih dijelova ne možemo ni doći. Dok ne otvorimo fuge na apsidi, gore na bolti, ne možemo znati što ćemo zateći.

Zagreb News: Tko sve sudjeluje u financiranju obnove?

Nadbiskupija je platila osnovnu sanaciju zvonika – najveći trošak su bile dizalice i radnici zbog specifičnosti posla, a u pregovorima smo s Ministarstvom kulture da riješe troškove postavljanja skele bez koje ne možemo nastaviti radove.

Zagreb News: Imate li donacije iz inozemstva?

Radi se o prezahtjevnom poslu i prevelika je šteta da bi se mogla rješavati samo donacijama, ali moramo napomenuti da one postoje i da iznenađuju ljudi koji razmišljaju o katedrali. Donacije su ne samo financijska podrška, nego prije svega moralna podrška, ali za sustavno rješavanje obnove katedrale nakon potresa svakako se moraju uključiti i institucije.

Zagreb News: Hoćete li imati dovoljno sredstava za obnovu?

Kako ne znamo kolika je zapravo šteta, još uvijek smo u fazi detektiranja i utvrđivanja, ne možemo znati kolika će nam sredstva trebati za potpunu obnovu od potresa.

Komentiraj