KAPITALNE INVESTICIJE: ‘Obnovljene marine Dubrovnik i Korčula bit će još atraktivnije zbog Pelješkog mosta’

Kao predvodnik nautičkog turizma u Hrvatskoj, ACI je krenuo u projekt obnove i rekonstrukcije dviju svojih najjužnijih marina na atraktivnim lokacijama u Korčuli i Dubrovniku, i to unatoč neizvjesnom produljenju koncesija za većinu ACI marina, a obnova uključuje i renesansni ljetnikovac Sorkočević Skala

Unatoč neizvjesnom ishodu oko produljenja koncesije za većinu marina koje posluju u sklopu ACI-ja, ACI je krenuo u zahtjevan projekt ozbiljne obnove i rekonstrukcije dviju svojih najjužnijih marina – onih u Korčuli i Dubrovniku. Nastavak je to vrlo uspješnog poslovnog razdoblja ACI-ja unazad nekoliko godina, u kojem je vratio ugled predvodnika nautičkog turizma u Hrvatskoj, posebno kroz već obnovljenu marinu u Rovinju, ali i najavom projekta ACI marine Rijeka u Porto Barošu. Među tim su projektima i temeljite obnove ACI marine Dubrovnik i ACI marine Korčula. Smještene na atraktivnim lokacijama – treba li posebno podsjetiti što imena Dubrovnika i Korčule znače u turističkom imidžu Hrvatske? – i na razvikanim nautičkim rutama prema Elafitskom otočju i zaštićenim područjima Mljeta i Lastova, obje su marine nezaobilazna mjesta posjeta velike većine nautičara koji se svojim ili iznajmljenim plovilima zapute južnije od Splita i Hvara. Ovim će projektima obje marine dobiti nove sadržaje i povećati kvalitetu usluga nautičarima, a time posredno i ugled hrvatskog nautičkog sektora.

Uvučena duboko u uvalu Komolac na samom ušću rječice Omble u more, ACI marina Dubrovnik živopisno je nautičko stjecište okruženo gotovo okomitim stijenama obližnjih brda koje nautičarima prilikom uplovljavanja pružaju poseban avanturistički doživljaj. Jedna od najstarijih marina na Jadranu, izgrađena daleke 1973. godine kao lučica, marina Dubrovnik je 1991. godine ušla u sastav tvrtke ACI i danas je, uz marinu Veljko Barbieri u Slanome, jedina ACI-jeva marina na Dubrovačkom primorju, pa je upravo zbog toga savršena polazišna točka za nautičke rute plovidbe po obližnjim Elafitskim otocima i neizostavan posjet Cavtatu i Mljetu. Svojim položajem marina pruža vrlo sigurno utočište i privez za 380 plovila do 40 metara dužine, a na dnevni vez može primiti i plovila do 45 metara. Dubrovačka je marina već sada jedna od najtrofejnijih ACI-jevih marina, višestruki je osvajač priznanja Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku i dobitnik nekoliko nagrada za razvoj elitnog turizma i kvalitete gastroponude.

Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić i direktor marine u Dubrovniku Leo Ajduković koji ističe da je samo vrijednost radova na rušenju gata I i izgradnji obalnog zida nešto viša od 15 milijuna kuna. FOTO: DUBROVAČKI LIST

Direktor marine u Dubrovniku Leo Ajduković za Navigare je ispričao da su radovi na obnovi gata I i izgradnji obalnog zida u dužini od 232,3 metra krenuli početkom studenoga prošle godine. „Projekt obnove gata i izgradnje obalnog zida bio je posebno zahtjevan jer je iz mora valjalo izvaditi dijelove stare rive koja je bila udaljena od sadašnjeg zida i izgraditi novi zid dužine više od 230 metara. Iako su građevinski radovi bili doista složeni, uspjeli smo ih završiti na vrijeme, pa čak i prije roka. Bilo je predviđeno da radovi završe do početka lipnja, no već u svibnju građevinski dio posla bio je dovršen i 23. svibnja imali smo uporabnu dozvolu za rivu“, tumači Ajduković. Opisujući složenost građevinskih radova Ajduković je ispričao: „Tijekom zahvata u podmorje su ugrađena 82 pilota na dubini od 12 metara, koja drže konstrukciju obalnog zida, a u gat I i zid ugrađeno je 200 tona željeza i 3000 kubnih metara betona. To je stvarno bio vrlo zahtjevan posao koji je uspješno dovršen i prije roka. Ukupna vrijednost radova na rušenju gata I i izgradnji obalnog zida je nešto više od 15 milijuna kuna.“ Novi će gat I olakšati prihvat i vezivanje i tri do četiri metra dužih brodova nego što je to do sada bilo moguće. „Do sada smo na taj gat privezivali brodove dužine do 11 ili 12 metara, a sada ćemo moći prihvatiti i brodove dužine do 15 metara, što je značajna razlika jer su brodovi iz godine u godinu sve veći i zahtijevaju složeniju i moderniju infrastrukturu“, objasnio je Ajduković. Ukratko, ACI-jeva marina Dubrovnik je, bez obzira na to što je među najstarijima na Jadranu, i do sada bila u samom vrhu nautičke ponude Mediterana, a rekonstrukcijom je podignuta na novu, kvalitetniju razinu.

No osim građevinskih radova na sanaciji gata i izgradnji obalnog zida valjalo je zamijeniti i kompletnu vodovodnu i električnu mrežu, osuvremeniti zastarjeli sustav odvodnje te zamijeniti ormariće za opskrbu brodova vodom i električnom energijom, a stara je rasvjeta unutar marine sada zamijenjena štedljivom LED rasvjetom. „Naša je marina zbog svojeg položaja duboko u zaljevu Komolac jedna od najsigurnijih u Hrvatskoj i doista je prelijepa, ali zrela za obnovu. I upravo zbog toga su nam investicija u rekonstrukciju same marine i osuvremenjivanje ponude bili nužno potrebni kako bismo našim nautičarima ponudili kvalitetniju uslugu. Naši osnovni alati za rad, osim samog veza, jesu voda i struja. Postavljeno je 112 novih ormarića za opskrbu plovila vodom i strujom. Trebate znati da su brodovi koji nam dolaze sve veći i sve zahtjevniji, traže sve veću snagu električne energije i ponuda kakvu smo donedavno mogli pružiti više nije zadovoljavala njihove zahtjeve. Novi električni kabel veće snage i nova trafostanica zadovoljit će potrebe i najzahtjevnijih nautičara i njihovih brodova“, objasnio je Ajduković i dodao da vrijednost radova na rekonstrukciji infrastrukture, odnosno zamjena vodovodne i kanalizacijske mreže, elektromreže i instalacija te rasvjete iznosi oko 19 milijuna kuna. U narednoj fazi rekonstrukcije, odnosno tijekom zime 2022./2023., planirana je i izgradnja servisne zone za plovila koja će biti najveća na južnom dijelu Jadrana, čime će se značajno povećati razina servisnih nautičkih usluga u samoj marini. Ovaj će kompleks objediniti nekoliko servisa na jednom mjestu. Idejni projekt buduće servisne zone već je gotov, prikupljena je i potrebna dokumentacija za izradu glavnog projekta, nakon čijeg će dovršenja uslijediti i zahtjev za ishođenje građevinske dozvole, što se ACI nada ostvariti već krajem ove ili početkom sljedeće godine.

‘Moći ćemo prihvatiti i brodove dužine do 15 metara, što je značajna razlika jer su brodovi sve veći i zahtijevaju složeniju i moderniju infrastrukturu’, ističe Ajduković

Osim o nautičkoj infrastrukturi, u ACI-ju naglašavaju da se posebno brinu i za kulturnu baštinu koja se u marini Dubrovnik isprepleće sa suvremenom ponudom i s njom čini nedjeljivu cjelinu. O tome svjedoči i činjenica da će u okviru rekonstrukcije i modernizacije ove najjužnije ACI-jeve marine biti obnovljen i donedavno zapušten i derutan ljetnikovac Sorkočević Skala, jedan od najljepših domaćih primjera renesansne arhitekture 16. stoljeća, koji je sastavni dio prostora marine. Oživljeni će dvorac, u čiju će se obnovu uložiti 60 milijuna kuna, na jedinstven način obogatiti ponudu marine, omogućujući nautičarima da se šetnjom kroz prostor ladanjskog dvorca te njegove vrtove i ribnjake na trenutak vrate u bogatu prošlost Dubrovačke republike i otkriju priču o nekada uglednoj i u tadašnjim diplomatskim krugovima vrlo utjecajnoj obitelji Sorkočević. „ACI je uspješno aplicirao i dobio bespovratna sredstva za financiranje projektne dokumentacije, a ishodili smo i pravomoćnu građevinsku dozvolu. Kako bismo nastavili s realizacijom projekta i kako bismo ga pripremili za očekivane javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije, uvrstili smo Projekt obnove ljetnikovca Sorkočević u prijedloge projekata i programa za financiranje. Projekt smo dostavili u Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a prijavljen je i u bazu projekata Ministarstva turizma i sporta. Ta je baza projekata osmišljena kako bi se stekao uvid u pripremljenost projekata turističkog sektora s ciljem što bolje pripreme javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koje se početak natječaja očekuje na jesen ove godine“, kazao je na kraju našeg razgovora direktor dubrovačke marine Leo Ajduković.

Nešto sjevernije od Dubrovnika, na najjužnijem dijelu otoka Korčule smjestila se marina Korčula. Uz samu povijesnu jezgru staroga dijela Korčule, s pogledom na drevne zidine grada iz kojega je, kažu povijesni akti, potekao srednjovjekovni svjetski putnik i istraživač Marko Polo, protegnuli su se gatovi marine koja broji već pune 33 godine aktivnoga rada. Sa 159 vezova u moru i 20-ak na kopnu marina Korčula je zbog svojeg položaja, ali i blizine grada čija povijesna priča seže unazad 12 stoljeća, jedna od najatraktivnijih marina na hrvatskoj obali, a uz to je i više puta u posljednjih desetak godina osvajala nagrade i priznanja za najbolju malu marinu na Jadranu. Ova je nautička sezona, kako je Navigareu potvrdio direktor korčulanske marine Marko Skokandić, odlična. „Počela je sredinom svibnja jako dobro, pa je čak i uobičajena rupa početkom srpnja, odnosno ponešto smanjen interes nautičara za najmom plovila koji se ranijih godina često vidio u prvim danima srpnja, ove godine izostala i tijekom cijelog prošlog mjeseca bilježili smo veliki broj dolazaka. Nama je jedini problem što nam dolaze sve veći brodovi i sve zahtjevnija klijentela, pa je bilo nužno pristupiti radovima na obnovi kako bismo se prilagodili i njihovim zahtjevima i kako bismo povećali razinu sigurnosti samih vezova“, objasnio je Skokandić, koji je za Navigare ispričao detalje projekta investicije u rekonstrukciju i poboljšanje sigurnosti vezova u marini, ukupno vrijednih nešto manje od 30 milijuna kuna.

U ACI marinu Korčula dolaze sve veći brodovi i sve zahtjevnija klijentela pa je bilo nužno krenuti s obnovom te marine koja je jedna od najatraktivnijih u Hrvatskoj zbog blizine povijesne gradske jezgre Korčule. FOTO: Amali Doare

On je podsjetio da je marina izgrađena prije 33 godine, i to u rekordnom roku od manje od godinu dana. „No način i brzina gradnje ostavili su i neke posljedice po stabilnost gatova i lukobrana. Naime, korčulanska je marina okrenuta prema sjeveru i otvorena razornim utjecajima bure i valovima koje ona podiže. Uz to, cijela je marina sagrađena na nasutoj podlozi koja se nije stabilizirala kako valja, pa je s vremenom i zbog utjecaja mora i valova došlo do slijeganja lukobrana i gatova i pucanja betona. Pored svega toga noviji brodovi traže sve veću snagu električne energije i sve su zahtjevniji u tom pogledu. Stoga je temeljita rekonstrukcija bila nužna kako bismo poboljšali kvalitetu usluge i dodatno povećali sigurnost vezova i brodova u marini“, objasnio je Skokandić.

U sklopu rekonstrukcije, koja će se odvijati u četiri faze, prva faza obnove i ojačanja 300-metarskog lukobrana koji marinu štiti od svih vjetrova, a u sezoni osigurava glavninu vezova, već je gotova. Radovi su započeli u studenome 2020. godine i završili su u prosincu prošle godine. Osim ojačanja same konstrukcije, lukobran je i dodatno obložen kamenom pa se tako marina, koja je zapravo svojevrsni nastavak starih gradskih zidina, u potpunosti uklopila u vizualni identitet grada, a zamijenjena je i dotrajala električna i vodovodna infrastruktura, kao i hidrantska mreža, te je uvedena suvremenija i brža internetska veza. No sama je rekonstrukcija, potvrdio nam je Skokandić, bila vrlo izazovna i zahtjevna. „Budući da cijeli grad Korčula u značajnoj mjeri gospodarski ovisi upravo o marini i njezinim gostima visoke platežne moći, nismo si mogli priuštiti potpuno zatvaranje marine kako bi se obavili svi potrebni radovi, već smo radove isplanirali tako da glavninu dovršimo izvan nautičke sezone. Jedini posao tijekom kojega smo donekle smanjili kapacitet marine zbog zahtjevnosti građevinskog dijela radova bila je upravo obnova glavnog lukobrana. Tijekom te godine radili smo s nekih 20 do 25 posto kapaciteta, budući da nam je upravo glavni lukobran najvažniji sezonski izvor prihoda od najma tranzitnih vezova. No ta je faza uspješno dovršena. Sve ostale radove u narednim fazama obavljat ćemo izvan sezone kako ne bismo utjecali na normalno funkcioniranje marine i kako bismo izbjegli njezino zatvaranje“, rekao je Skokandić. U sljedećoj fazi, koja započinje u listopadu ove godine, kaže, planirana je izgradnja nove zgrade recepcije i uslužnih djelatnosti za nautičare (toaleti i tuševi, praonica rublja), koju planiraju završiti do početka sezone 2024., s tim da će se radovi obavljati isključivo izvan nautičke sezone. U četvrtoj fazi, planiranoj za 2024. godinu, predviđeni su radovi koji su isplanirani zajedno s Gradskom upravom Korčule i koji će značajno promijeniti vizuru marine.

Tijekom zime 2022/2023. u ACI marini Dubrovnik planirana je i izgradnja servisne zone za plovila koja će biti najveća na južnom dijelu Jadrana

Naime, neposredno uz marinu nalazi se i autobusni kolodvor, koji je ACI prije nekoliko godina uz suglasnost Grada Korčule otkupio od dotadašnjeg vlasnika. Grad Korčula prepustio je ACI-ju pravo prvokupa i potpisan je Sporazum o korištenju i budućoj rekonstrukciji odnosno prenamjeni prostora kolodvora. Skokandić kaže kako će u sklopu rekonstrukcije autobusni kolodvor biti preseljen na drugu lokaciju, a kolodvorska zgrada – koja je, kako objašnjava, praktički sastavni dio marine – srušena kako bi se, u dogovoru s Gradom, na tom mjestu izgradio reprezentativni trg koji neće biti samo atraktivni ulaz u Korčulu i u samu marinu nego i novo okupljalište mještana i turista s kvalitetnim dodatnim sadržajima. Ispod trga izgradit će se velika javna garaža za 300-tinjak automobila koja će zadovoljiti potrebe grada i marine. Dovršetkom tih radova, objasnio je Skokandić, grad Korčula će dobiti mogućnost da uži dio gradske jezgre u potpunosti zatvori za promet automobila i pretvori ga u šetnicu, a dobit će i novi atraktivni prostor za turiste.

„A da ne spominjem da je obnovom i lukobrana i njegovim oblaganjem kamenom ispravljena višegodišnja estetska i kulturološka nepravda kojom je marina svojim betonskim gatovima značajno kvarila vizuru grada. Novi je lukobran sada estetski savršeno uklopljen u kamenu priču Korčule“, kazao je Skokandić i dodao da je u posljednjoj fazi rekonstrukcije na prostoru sadašnje upravne zgrade marine planirana izgradnja manjeg luksuznog hotela sa smještajem za nautičare, a isplanirano je i preseljenje uslužnih servisnih djelatnosti na drugu lokaciju. Na pitanje kakve povratne informacije djelatnici marine dobivaju od svojih klijenata nautičara i kako oni vide marinu i kvalitetu usluge koju dobiju za svoj novac Skokandić je kratko odgovorio: „Nautičari su vam jako specifična klijentela. Ako je sve u redu, neće se javiti niti će nas previše hvaliti jer smatraju da je ta razina usluge normalna. No ako nešto ne valja, e to ćete, vjerujte mi, jako brzo saznati. U svakom slučaju, već dosadašnjim radovima osjetno smo podigli razinu usluge u našoj marini.“

‘Vjerujemo da će težnju prema kvaliteti svjetske klase, iz koje proizlaze i ova ulaganja, prepoznati i nautičari’, kaže predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić

O važnosti ulaganja u obnovu marina te o koristi koja se time donosi ugledu Hrvatske kao vrhunske nautičke destinacije, ali i lokalnoj zajednici koja od te vrste turizma ima i posve konkretne ekonomske koristi, pričao nam je i predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić. „Osim najvećeg ulaganja u povijesti nautičkog turizma, onog u ACI marinu Rijeka čija je izgradnja u planu, u proteklom smo razdoblju veliku pažnju posvetili i rekonstrukciji marina na jugu naše zemlje, koje su od vitalne važnosti, ne samo za nautički već i za cjelokupni turizam Hrvatske. Tijekom prošle godine uložili smo značajna sredstva u rekonstrukciju lukobrana u ACI marini Korčula, turističkoj žili kucavici cjelokupnog otoka, koja sada ponovno blista u svom punom sjaju. Uz to, realizirali smo i vrlo značajno ulaganje u rekonstrukciju ACI marine Dubrovnik. ACI je u posljednjih pet godina u izvrsnost infrastrukture i usluge svojih marina samo na području Dubrovačko-neretvanske županije uložio ukupno 95 milijuna kuna. Vjerujemo da će težnju prema kvaliteti svjetske klase, iz koje proizlaze i ova ulaganja, znati prepoznati i nautičari koji nam ove sezone ponovno dolaze u velikom broju“, kazao je Pavić za Navigare.

Dodao je i da je činjenici da je sam jug Hrvatske sve zanimljiviji nautičarima svakako pridonijelo i otvorenje Pelješkog mosta koji ne utječe samo na svakodnevicu lokalnog stanovništva nego i na cjelokupnu nautičku i turističku ponudu krajnjeg juga Hrvatske. „Zbog impresivne ljepote mosta, ne čudi što su i naši nautičari već pokazali interes za njime kao turističkom atrakcijom. O većoj dostupnosti naših marina na krajnjem jugu – ACI marina Dubrovnik, Korčula i Veljko Barbieri u Slanom – ne treba ni govoriti. Svakako već ove sezone očekujemo povećani priljev nautičara kojima će naše marine sada biti dostupnije i cestovnim, a ne samo zračnim putem“, objasnio je Pavić.

Članak je nastao u suradnji s ACI-jem

Komentiraj