JURICA AMBROŽIĆ: ‘Vratit ćemo čamce na 1. maksimirsko jezero’

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO

Do konca ove godine trebao bi biti završen projekt obnove dvaju jezera u Maksimiru vrijedan 35 milijuna kuna

Nedavno su započeli radovi na obnovi 1. maksimirskog jezera. Tako je najpoznatije jezero uz Zoološki vrt u Zagrebu isuše no, a pristup posjetiteljima je onemogućen. Zagreb News je istražio o kakvim se radovima radi, koliko koštaju i kada bi mogli biti gotovi. O svemu tome govorio je Jurica Ambrožić, pomoćnik pročelnika za Poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Istaknuo je kako je na prvom jezeru planirana izgradnja pristaništa za čamce te vraćanje čamaca koji su nekada bili na tom jezeru. Osim toga, dodao je, postavit će se tri kućice namijenjene gospodarskoj djelatnosti opremljene infrastrukturom (vodovod, odvodnja, električna energija itd.). “U sklopu ovog projekta postavit će se dva info-pulta s IT rješenjima. Prvo jezero ostaje u istoj veličini kao i prije, ali će se očistiti i ukloniti mulj. Uredit će se kamene stijenke i betonska kruna. U sklopu projekta bit će odrađen i dio hortikulturnog uređenja”, ispričao je Ambrožić.

Na drugom jezeru, nastavio je, postavit će se bioremedijacijski otočić. Učvrstit će se postojeća obala jezera, a dio jezera koji se nalazi ispod Vidikovca bit će stabiliziran te će biti izvedena zaštita od oborinskih voda, koje su dovele do toga da se jezero „kreće“ prema Vidikovcu. “Mislimo da smo tako spriječili da se u budućnost Vidikovac nađe u opasnosti da se nađe na vrhu klizišta”, naglasio je Ambrožić.

Kako je jezero isušeno morale su biti zbrinute životinje koje su tamo obitavale. Ambrožić je rekao kako je zbrinjavanje životinja započelo prije više mjeseci zbrinjavanjem kornjača. No kad je ispušteno jezero, tvrdi, zbrinuto je 18 vrsta riba (preko 8000 jedinki riba), 150 jedinki uskoškarog raka te preko 3000 jedinki autohtonih školjaka, 132 kornjače (130 crvenouhih te 2 autohtone barske kornjače).  “Autohtone ribe zbrinute su u maksimirskim jezerima, a preko 550 kg amura i šarana prebačeno je posebnim vozilima u Soblinec, u ribolovne vode pod upravljanjem ŠRK Soblinec. Prilikom izvođenja ovih aktivnosti nije bilo ozljeda, ali ni bitnih gubitaka živog svijeta”, ispričao je Ambrožić.

 

EU FOND: Odobreno je sufinanciranje u visini od oko 14 milijuna kuna

 

Objasnio je i kako je obnova 1. i 2. maksimirskog jezera započela još 2016. izradom Idejnog rješenja za dio parka Maksimir (između glavne aleje, Vidikovca te 1. i 2. jezera). Rekao je da je autor idejnog rješenja Robert Duić i kako su na osnovu te podloge i uz konzervatorske naputke izrađeni tijekom 2016./2017. glavni građevinski projekti temeljem kojih su ishođene građevinske dozvole uređenja 1. i 2. jezera te uređenje mosta i slapišta.

“U sklopu uređenja jezera su i radovi unutar ZOO-a Zagreb. To su radovi vezani uz uređenje kanala koji je sastavni dio 1. jezera. To je prostor između Lavljeg mosta i ispusta jezera u sustav kojim se vode jezera odvode prema rijeci Savi. U tom prostoru su 2017. ishođene tri građevinske dozvole – uređenje okoliša uz Lavlji most, uređenje interpretativnog centra zaštićene faune Hrvatske (nastamba za medvjeda) i uređenje interpretativnog centra vodenih staništa (nastamba za dabra). U travnju 2017. prijavljen je projekt Gradski prozori u prirodu na javni poziv raspisan u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. U listopadu 2018. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, 2019. izvršena su geomehanička istraživanja, nakon čega su izrađeni i izvedbeni projekti i građevinski troškovnici nužni za postupak javne nabave. Tijekom 2020./2021. provedeni su postupci nabave za izvođače radova”, objasnio je Ambrožić.

Dodao je i kako su radovi započeli tijekom veljače 2021. unutar ZOO vrta, dok su radovi na uređenju 1. i 2. jezera te slapišta i čipkastog mosta započeli u srpnju 2021. Dovršetak radova bi trebao biti, tvrdi, krajem 2021., ali s obzirom na probleme uzrokovane potresom (oštećenje zgrade u kojoj se realizira jedan od potprojekata) moguće je da se izgradnja okonča tijekom 2022.

Potpuno isušeno 1. maksimirsko jezero koje se čisti od otpada i mulja. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Na projektu obnove sudjeluju Grad Zagreb, kao nositelj projekta s partnerima JU-om Maksimir, Udrugom BIOM, Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba „Dodir“ te Udrugom Vjetar u leđa, a suradnik na projektu je Ustanova ZOO Zagreb.

“U izvođenju radova sudjeluju tvrtke TEH gradnja i Ljevaonica umjetnina Akademije likovnih umjetnosti na dijelu radova unutar ZOO vrta, dok radove na 1. i 2. jezeru i povijesni drveni most s kićenom drvenom ogradom i slapištem izvodi Vodoprivreda Zagreb. Stručni nadzor obavlja tvrtka Capital ing, ispričao je Ambrožić.

Naglasio je kako je procijenjena vrijednost projekta oko 35.000.000 kn. Od tih sredstava, dodao je, 22.889.601,52 kn je ocijenjen prihvatljivim troškom te je odobreno sufinanciranje u visini od 13.982.357,30 kn. “Osim ovih EU sredstava Grad Zagreb prijavio se i za sufinanciranje iz nacionalnih izvora sredstava, tako da u ovom trenutku nije moguće precizno reći koliki će biti iznos sredstava koje će izdvojiti Grad Zagreb, a koliko će biti pokriveno iz drugih izvora”, ispričao je Ambrožić.

Mnogi su posjetitelji u Maksimiru primijetili i da je uklonjen drveni most koji je dijelio 1. i 2. jezero. Razlog uklanjanja, tvrdi Ambrožić, izvođenje je radova na izgradnji slapišta i povijesnog drvenog mosta. Dodao je kako će most biti pozicioniran na istoj lokaciji kao i prethodni. “Izgradnjom ovog mosta bit će vraćena i jedna od povijesnih vizura projektiranih u parku Maksimir koja je tijekom minulih desetljeća bila zapuštena te je bila izgubljena”, objasnio je Ambrožić.

Rekao je i da ovim projektom nisu planirani zahvati na drugim jezerima, ali kako ne treba isključiti da će se ubuduće i o tome razmišljati.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.