Josip Juraj Strossmayer, biskup, političar i mecena

Rimokatolički biskup, političar i dobročinitelj Josip Juraj Strossmayer rođen je 4. veljače 1815. godine u Osijeku, od oca njemačkog porijekla iz Gornje Austrije. U doba neoapsolutizma (1851.-1860.) zbog svojih južnoslavenskih stavova bio je pod stalnim policijskim nadzorom. Od 1860. Strossmayer se aktivno uključuje u politiku kao prvak Narodne stranke, zastupnik u Hrvatskom saboru te veliki župan Virovitičke županije. Razočaran popuštanjem narodnjaka mađarskim zahtjevima nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe, Strossmayer se u ljeto 1873. povlači iz aktivne politike. Sa svojim dugogodišnjim štićenikom i prijateljem Franjom Račkim zastupa ideju osnivanja federalne države Južnih Slavena kao protutežu njemačkim, mađarskim i talijanskim pretenzijama.

Na crkvenom planu Strossmayer se zalagao za ekumenizam i pomirenje katolika, protestanata i pravoslavaca. Posebno se istaknuo na Vatikanskom koncilu (1869. – 1870.) gdje je održao čuveni govor u kojem je napao doktrinu papine apsolutne nepogrešivosti. Bio je i mecena na kulturno-prosvjetnom planu financijski pomažući brojne institucije. Doživio je visoku dob od 90 godina te umro u proljeće 1905. godine u Đakovu.

Komentiraj