Premda će većina pretendenata na briselske mandate doživjeti neuspjeh ili čak potop, najveći gubitnici europskih izbora mogli bi biti građani Hrvatske. Iz mnogo razloga.

Prvo, u kampanji se nije čula ni jedna ozbiljno motivirajuća poruka, tako da će izlaznost vjerojatno biti vrlo niska, kao i na prošlim izborima. Hrvatska je po tome među najgorima u Europi. Premda se o tome ne govori, ali odaziv od samo oko 25 posto dovodi u pitanje legitimitet izbora. Predviđa se da će u nedjelju na birališta izići tek nešto malo veći postotak građana, što predstavlja težak poraz ne samo vladajućih stranaka, nego kompletne političke scene. Javnost za izbore nisu uspjeli zainteresirati. A mala participacija omogućava različite vrste zloupotreba.

Drugo, premda je riječ o izborima za Europski parlament, o Europi se ovdje gotovo uopće nije govorilo. Teme koje su dominirale kampanjom u drugim državama EU-a, poput Brexita i budućnosti Europe, migracijske krize ili pitanja klime, u Hrvatskoj su zapravo izostale. Spominjali su se samo europski fondovi, kao da je to jedini razlog ulaska Hrvatske u članstvo Unije i jedina veza koja je tamo drži. O elementarnom, da pripadanje Europi podrazumijeva određeni sustav vrijednosti, uglavnom ništa. HDZ je potrošio grdne pare, a ni drugi nisu škrtarili, kako bi svoje kandidate učinio medijski prisutnijim i vidljivijim. Ali koje politike oni zastupaju, koji su im argumenti i ciljevi, to je ostalo uglavnom neprepoznatljivo. Zato kampanju za europske izbore javnost doživljava prvenstveno kao jagmu za fantastičnim briselskim plaćama, u čemu, posve razumljivo, ne želi sudjelovati.

Treće, građani su na gubitku jer izborni proces ni ovoga puta nije iskorišten za jačanje povjerenja u demokratske mehanizme i državne institucije. Upravo suprotno. Etičko povjerenstvo, formirano u povodu europskih izbora, odlučilo je reagirati samo na nevažne naljepnice SDP-ovca Gordana Marasa, ali bezočnom HDZ-ovu iskorištavanju državnih resursa i ministara za potrebe kampanje, kao i jumbo plakatima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića financiranim iz gradskog proračuna, nije našlo zamjerke. Ako takve stvari prolaze bez reakcije, onda ni građani ne mogu vjerovati u poštene izbore, što je temeljni uvjet demokratskog poretka.

1.6.2016.,Zagreb – Prosvjed podrske Cjelovitoj kurikularnoj reformi na Trgu bana Josipa Jelacica u organizaciji inicijative Hrvatska moze bolje koja okuplja vise od 250 razlicitih udruga, sindikata, ucitelje i uciteljice te pojedince. Prosvjedom zele poslati poruku da je obrazovanje prioritet hrvatskog drustva.Photo: Marko Prpic/PIXSELL. Photo: Marko Prpic/PIXSELL