Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju travnja 279,3 milijarde kuna, što je 0,6 posto manje nego mjesec dana prije, dok je u odnosu na travanj prošle godine pao za 4,9 milijardi kuna ili 1,7 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

„Nakon dva mjeseca rasta, smanjenje javnog duga na mjesečnoj razini posljedica je smanjenja i unutarnje i vanjske komponente javnog duga”, pišu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Unutarnji dug je na mjesečnoj razini pao za 0,4 posto, na 171,5 milijardi kuna, dok je vanjska komponenta spuštena za 0,9 posto, na 107,8 milijardi kuna.

„Smanjenju unutarnje komponente duga pridonijelo je smanjenje duga središnje države po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira, dok je smanjenju inozemne komponente duga pridonio niži dug središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i kredita”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

Navodi se i da je na godišnjoj razini unutarnja komponenta javnog duga pala za 6 milijardi kuna ili 3,5 posto, dok je vanjska komponenta duga porasla.

„Obzirom na očekivani nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, iako nešto sporijom dinamikom, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom”, navode analitičari RBA.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, na kraju prvog tromjesečja udio javnog duga Hrvatske u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 76,2 posto, što je 6,4 postotna boda manje nego u istom lanjskom razdoblju.

„Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u”, navode analitičari RBA.

Ističu i to da je okruženje s niskim kamatnim stopama povoljno za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga.

„U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga”, zaključuju analitičari RBA.

Vlada je u četvrtak prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, prema kojima bi udio javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto, a u 2021. na 65,4 posto.

Komentiraj