JAN DE JONG: ‘Digitalni nomadi mogu zaustaviti odljev mozgova’

U Hrvatsku mjesečno dolazi između tri do pet tisuća digitalnih nomada i omiljena im je zemlja, a Nizozemac Jan de Jong koji je s partnerima osnovao Udrugu digitalnih nomada Hrvatske govori o potencijalima tog trenda

Hrvatska je trenutno omiljena zemlja među digitalnim nomadima. Da je Hrvatska postala top destinacija za rad na daljinu, svjedoče istraživanja portala NomadList.com,   platforme koja okuplja digitalne nomade iz cijeloga svijeta i bilježi njihova iskustva, a koja govore da u Hrvatsku mjesečno dolazi između tri do pet tisuća digitalnih nomada. Veliki broj njih dolazi iz trećih zemalja i želi ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj dulje od 90 dana. Danas u svijetu ima više od 35 milijuna digitalnih nomada, a gotovo polovica njih su državljani SAD-a. Njihova potrošačka moć godišnje iznosi 800 milijardi dolara, što je 12 puta više od hrvatskog BDP-a. Digitalni nomadi su postali važan čimbenik svjetskog gospodarstva, posebice u sektoru turizma i putovanja, a prema procjenama, u idućih deset do petnaest godina njihov broj bi mogao narasti čak na milijardu.

Hrvatska je među prvim zemljama Europske unije otvorila vrata digitalnim nomadima, odmah iza Estonije. Izmjenama Zakona o strancima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2021., uvela je pojam “digitalni nomad” i regulirala njihov status. Digitalnim nomadom smatra se državljanin treće zemlje koji obavlja poslove putem telekomunikacijske tehnologije, uz uvjet da svoje usluge ne pruža hrvatskim tvrtkama. Digitalnom nomadu može se odobriti privremeni boravak (digitalna viza) koji mu omogućava život i rad u Hrvatskoj u razdoblju do najduže godinu dana. Nakon isteka dozvole za privremeni boravak digitalni nomad može ponovno podnijeti isti zahtjev, ali tek nakon šest mjeseci. Njegov se rad ne oporezuje, no mora na svom računu mjesečno raspolagati sredstvima u iznosu od najmanje dvije i pol prosječne neto plaće za prethodnu godinu. To znači da je u 2021. morao mjesečno zarađivati 17.800 kuna, odnosno na godišnjoj razini 213.870 kuna (28.402 eura). Za naše prilike riječ je o pozamašnim ciframa, a dio tih sredstava sigurno će ostati u Hrvatskoj jer su digitalni nomadi dobri potrošači – moraju negdje stanovati, plaćati režije i hranu, vole se družiti, kretati se i uživati u prirodnim ljepotama zemlje u koju dolaze. Ubrzo su to shvatile i ostale članice Europske unije pa većina njih danas rado prihvaća digitalne nomade.

Inicijativu za uvođenje digitalnih viza pokrenuo je Jan de Jong, Nizozemac koji od 2006. živi u Hrvatskoj. Nakon što je Vlada prihvatila tu inicijativu, Jan de Jong je s partnerima osnovao Udrugu digitalnih nomada Hrvatske – Digital Nomad Association (DNA) Croatia, kojoj je cilj razvijati i promovirati Hrvatsku kao destinaciju digitalnih nomada te pružati podršku digitalnim nomadima koji su već u Hrvatskoj ili tek planiraju doći, posebno onima koji žele podnijeti zahtjev za privremeni boravak. Business&Banking je razgovarao s Janom de Jongom i otkrio zašto je Hrvatska toliko popularna među digitalnim nomadima te zašto je revolucija rada na daljinu najveća prilika za zemlje poput Hrvatske.

‘Digitalni nomadi mogu nadahnuti mlade. Umjesto da se presele u inozemstvo, Hrvati mogu raditi na daljinu iz Hrvatske’

B&B: Smatrate li da bi digitalni nomadi trebali dobiti mogućnost ostati raditi i živjeti u Hrvatskoj koliko god žele, odnosno da im se omogući automatsko produljenje privremenog boravka?

Imajući na umu da ulažemo velike napore u promociju Hrvatske na međunarodnoj razini, da pokazujemo kako je Hrvatska zemlja u koju su digitalni nomadi dobrodošli, volio bih da ne moramo digitalnim nomadima otkazivati gostoprimstvo i otpremati ih iz zemlje nakon 12 mjeseci. Po mom skromnom mišljenju, bilo bi sjajno omogućiti digitalnim nomadima koji žele produljiti svoj privremeni boravak nakon 12 mjeseci, da ga jednostavno produlje bez potrebe da napuste zemlju na šest mjeseci.

B&B: Kako je do sada tekao proces odobravanja digitalnih viza u Hrvatskoj?

Taj bi se proces sigurno mogao poboljšati. Ali ako slijedite sve korake, sigurno je moguće dobiti privremenu boravišnu dozvolu unutar otprilike 60 dana nakon podnošenja zahtjeva. Volio bih da odobravanje dozvola teče puno brže, ali barem je dobro znati da digitalni nomadi mogu legalno boraviti u zemlji dok čekaju odobrenje.

B&B: Hrvatska je među prvim zemljama Europske unije otvorila vrata digitalnim nomadima. Što je zapravo Hrvatska prepoznala te u konačnici dolaskom digitalnih nomada i dobila?

Tijekom proteklih deset do petnaest godina vidjeli smo da mnogi mladi i talentirani ljudi napuštaju Hrvatsku u potrazi za poslovnim prilikama u inozemstvu. Sada vidimo da ljudi koji su već pronašli priliku za rad na daljinu dolaze u Hrvatsku kako bi ovdje uživali i neometano živjeli i radili. Primajući digitalne nomade možemo zaustaviti odljev mozgova jer to može nadahnuti naše najmlađe generacije da taj način života postane sve više i više mainstream. Umjesto da se presele u inozemstvo, mladi Hrvati mogu raditi na daljinu iz Hrvatske za strane poslodavce. Osim toga, digitalni nomadi koji žive u Hrvatskoj svoje prihode troše ovdje. Ne samo tijekom sezone, nego svih dvanaest   mjeseci u godini. I da, zarađuju i troše iznad prosjeka za hrvatske standarde pa su često vrlo dobri klijenti i kupci za hrvatske tvrtke te i tako pozitivno utječu na hrvatsko gospodarstvo.

B&B: Koliko je digitalnih nomada do danas prošlo kroz Hrvatsku, koliko ih u Hrvatskoj trenutno radi i iz kojih sve zemalja dolaze?

Prema NomadList.com, Hrvatska trenutno u prosjeku prima između tri do pet tisuća digitalnih nomada mjesečno. Njihovo istraživanje također pokazuje da digitalni nomadi ostaju u prosjeku 69 dana na jednoj lokaciji prije nego što prijeđu na sljedeću. Kombinirajući te brojke, mogli bismo zaključiti da Hrvatska ugosti između pet do deset tisuća stručnjaka za rad na daljinu tijekom cijele godine. Kada je riječ o stručnjacima iz Trećih zemalja, Hrvatska je do sada zaprimila 1245 zahtjeva za privremeni boravak. Radi se o digitalnim nomadima iz 60 različitih zemalja koji žele ovdje ostati dulje od 90 dana.

Jan de Jong prezentirao je problematiku digitalnih nomada premijeru Andreju Plenkoviću još prije dvije godine, nakon čega je Hrvatska među prvima u svijetu regulirala boravak digitalnih nomada. FOTO: Dražen Tomić, privatni album

B&B: Kakav je njihov dojam o Hrvatskoj, kamo najčešće dolaze i koliko se u prosjeku u Hrvatskoj zadržavaju?

Nema dostupnih podataka koji bi pokazivali koliko digitalni nomadi prosječno ostaju u Hrvatskoj. Prosjek prema NomadListu je 69 dana, ali to je rezultat globalnog istraživanja. Prema istom izvoru Hrvatska je trenutno najomiljenija zemlja u svijetu među digitalnim nomadima, a slijede je Japan i Tajvan. Najpopularnija mjesta za digitalne nomade su Split i Zagreb, a zatim Zadar i Dubrovnik.

B&B: S kojim se problemima susreću digitalni nomadi, što najčešće otežava njihov rad u Hrvatskoj?

Najvažniji uvjet za svakog profesionalca koji radi na daljinu je pristup brzom internetu. Općenito, u Hrvatskoj je to prilično dobro pokriveno. Također, mislim da su drugi zahtjevi poput co-working prostora sve dostupniji diljem zemlje. No vidim veliku priliku u tomu da omogućimo digitalnim nomadima da žive zajedno u nekom mjestu, a tu mogućnosti trenutno nemamo razvijenu. Najvažnije što sada moramo učiniti je graditi digitalnu zajednicu. Digitalni nomadi putuju sami, ali vole putovati od zajednice do zajednice. S jakom, živom zajednicom u Hrvatskoj privukli bismo sve više digitalnih nomada.

B&B: S kojim ste ciljem osnovali Digital Nomad Association (DNA) Croatia, a onda preko te udruge i platformu DNAStay.com, zapravo, kako sve pomažete digitalnim nomadima?

Suosnivač sam DNA Croatia jer sam želio uključiti i druge ljude u pružanju pomoći i dobrodošlice digitalnim nomadima. Sve dok nismo osnovali DNA Hrvatska, primao sam bezbroj poruka od digitalnih nomada iz cijeloga svijeta, a koji su imali razna pitanja. Nisam se više mogao sam s tim nositi pa je imalo smisla pokrenuti udrugu za podršku digitalnim nomadima i drugim dionicima u ovom poslu. Napravili smo puno po pitanju promocije Hrvatske, najviše kroz content marketing i intervjue sa stranim medijima. Financijski smo podržali i bili sudionici izvrsnih konferencija u Hrvatskoj, uključujući Zagreb Digital Nomad Week i Digital-Nomad-In-Residence program u Dubrovniku. Pokrenuli smo telefonsku liniju za digitalne nomade, besplatni telefonski broj koji digitalni nomadi mogu nazvati kada imaju bilo kakva pitanja. Sa sjajnim volonterima organizirali smo brojna druženja i sastanke kako bismo što više pomogli digitalnim nomadima. Kada je riječ o platformi DNAStay.com, ona je pokrenuta kako bi se pomoglo nomadima da pronađu smještaj u Hrvatskoj. No to je, nažalost, još uvijek velika borba. Ne mogu reći da smo do sada uspjeli riješiti problem smještaja digitalnih nomada.

‘Digitalni nomadi zarađuju i troše iznad prosjeka RH, a najpopularniji gradovi su im Split, Zagreb, Zadar i Dubrovnik’

B&B: Digitalni nomadi nisu tipični putnici ni turisti, ali se ipak zbog svoje mobilnosti i ponašanja često svrstavaju i u te kategorije. Što su zapravo digitalni nomadi – tko su ti ljudi, koje vrijednosti njeguju, kakvim životom žive i na koje sve načine doprinose zajednici u koju dolaze?

Prije svega, digitalni nomadi su stručnjaci u svom poslu koji u neku zemlju dolaze raditi kao profesionalci za rad na daljinu. U prosjeku su to bijelci, prosječne starosti oko 33 godine, a gotovo polovica njih su državljani SAD-a. Često su samci, imaju visoko obrazovanje i zarađuju oko 85 tisuća dolara godišnje. Oni su često progresivni pojedinci koji kroz razne dobrotvorne akcije uzvraćaju lokalnim zajednicama njihovo gostoprimstvo.

B&B: Je li digitalni nomad profesija budućnosti? Naime, prema nekim prognozama u skoroj budućnosti širom svijeta radit će gotovo milijardu digitalnih nomada.

Ne bih rekao da je digitalni nomad profesija. To je stil života. I da, to je rastući trend. Sve više ljudi teško si može priuštiti život u gradovima ili zemljama u kojima su zaposleni. Primjerice, rad i život u San Franciscu lako vas može natjerati da plaćate osam tisuća dolara mjesečno za stanarinu. Dakle, ima smisla da ljudi koji rade za tvrtke sa sjedištem u tom području pronađu mjesta ili zemlje u kojima je život pristupačniji i jeftiniji. Smatram da je revolucija rada na daljinu najveća prilika za zemlje poput Hrvatske. Za profesionalce koji rade na daljinu i s visokim mjesečnim primanjima nudimo nevjerojatnu priliku za dobar život – odličnu hranu i vino, ugodnu klimu, zapanjujuću prirodu, otoke i planine, odličnu povezanost s ostatkom Europe. Stoga ne čudi da je Hrvatska toliko popularna među digitalnim nomadima.

B&B: Osim rada kroz Digital Nomad Association Croatia i platformu DNAStay.com, koji su vam daljnji planovi kada je riječ o privlačenju zajednice digitalnih nomada u Hrvatsku?

Fokus bi sada trebao biti na daljnjem razvoju zajednica digitalnih nomada u Hrvatskoj. Naša infrastruktura je prilično dobra, ali trebamo više sadržaja. Trebamo organizirati stvari koje će biti namijenjene ovoj publici, kao što su konferencije i druženja, pomoći im u pronalaženju smještaja, trebamo im pružiti autentična iskustva diljem zemlje i to tijekom cijele godine.

B&B: I u konačnici, zašto je i kako Hrvatska postala vaš dom?

U Hrvatsku sam došao zbog posla, ali sam ostao zbog ljubavi. Moja supruga Slavica de Jong rođena je i odrasla u Splitu. Imamo četvero djece i vjerujemo da je Hrvatska nevjerojatna i sigurna zemlja za podizanje naše obitelji. Cijelo vrijeme planirali smo svoju budućnost u Hrvatskoj. Sretan sam i ponosan što mogu reći da sam #LivingTheCroatianDream.

Komentiraj