Glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland pohvalio je zaštitu manjina u Hrvatskoj i čestitao na ratifikaciji Istanbulske konvencije nakon sastanka sa šeficom diplomacije u utorak u Zagrebu na kojem je ona predstavila hrvatske prioritete predsjedanja tom paneuropskom organizacijom.

“Drago mi je da se Hrvatska pridružila borbi protiv tog zla (nasilja nad ženama)”, rekao je Jagland na konferenciji za novinare s potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić.

Čestitao je hrvatskoj vladi na njezinu stavu i činjenici da je “stavila na stranu sve nesporazume” vezane uz Istanbulsku konvenciju (IK).

Naglasio je da se IK ne bavi istospolnim brakom, već “velikim društvenim problemom”, prisutnim u Europi i cijelom svijetu, nasiljem nad ženama i u obitelji.

Glavni tajnik Vijeća Europe (VE) koji će se za službenog posjeta sastati i s premijerom i s predsjednicom ocijenio je da je zaštita manjina u Hrvatskoj dobra.

Pozdravio je zato činjenicu da je zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina među prioritetima hrvatskog predsjedanja VE.

U nekim europskim državama pitanja manjina i ranjivih skupina nacionalisti koriste za svoje ciljeve.

“Drago mi je da se vi u Hrvatskoj o tome brinete”, rekao je podsjetivši da je zaštita manjina upravo obveza Vijeća Europe.

Među prioritetima predsjedanja koje Hrvatska preuzima 18. svibnja, prvi put otkako je 1996. postala članica te paneuropske organizacije, je također i borba protiv korupcije, najavila je ministrica na konferenciji za novinare.

“To je velika čast i velik izazov”, rekla je i navela da su ostali prioriteti decentralizacija kroz jačanje lokalne uprave i samouprave te zaštita kulturne baštine, a riječ je o “ambicioznijem programu” nego što ga ima aktualna predsjedateljica Danska, konstatirala je zajedno s Jaglandom.

U tih šest mjeseci predsjedanja, do 21. studenoga kada palicu preuzima Finska, Hrvatska teži postati vidljivija na planu međunarodnih organizacija, što je dopuna hrvatskom sudjelovanju u radu Vijeća za ljudska prava UN-a, rekla je nadalje ministrica.

S glavnim tajnikom VE Pejčinović Burić je razgovarala i o aktualnim temama, među kojima su Ruska Federacija i Turska.

S obzirom na “vrlo visoku napetost” između Europske unije i Rusije, Jagland je u odgovoru na novinarsko pitanje naglasio da je mandat VE zaštita ljudskih prava, a ne sudjelovanje u rješavanju geopolitičkih pitanja kao što su napetosti između Rusije i Zapada u Siriji.

“Naš zadatak nije sudjelovanje u geopolitičkim borbama već zaštita ljudskih prava”, rekao je.

Zato je “izuzetno važno da se ta ljudska prava štite u Rusiji”, jer bez članstva u VE 45 milijuna Rusa ostalo bi bez pristupa, primjerice, Europskom sudu za ljudska prava, rekao je.

Istaknuo je da podržava stajalište njemačkog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera da se Rusiju “ne smije demonizirati”, niti dodatno izolirati.

S Rusijom treba održati dijalog “radi zaštite ruskog naroda i za dobrobit Europe”, rekao je Jagland.

“VE je jedino mjesto gdje Rusija ima obvezujuće odnose” rekao je.

Ministrica Pejčinović Burić s time u vezi rekla je da je “pitanje sudjelovanja Rusije u institucijama VE jedno od otvorenih pitanja koje stoji nekoliko godina na razini Odbora ministara i na razini Parlamentarne skupštine VE”.

Utoliko je Hrvatska tijekom svog predsjedanja “spremna konstruktivno pridonositi procesu prevladavanja tih aktualnih pitanja s Rusijom”, rekla je.

Vijeće Europe najstarija je europska organizacija s 47 država članica, a njezina su tri ključna stupa jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu kroz promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava.

Bavi se i nizom specifičnih društvenih tema kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine.

Trenutno je VE posebno angažirano u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije pod geslom „živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća“,  pri čemu osobitu pažnju pridaje zaštiti ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranta i LGBT osoba, navodi se na stranicama MVEP-a.

Komentiraj