Jačaju pritisci na Schmidta. Bliži se rok za izbornu reformu u BiH

Autor:

27.07.2022., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Konferencija za medije Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
  Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Armin Durgut/PIXSELL

Rok za dogovor političkih stranaka u BiH o izmjenama izbornog zakona koji je postavio visoki predstavnik Christian Schmidt ubrzano se približava, bez naznaka da bi on mogao biti postignut, no zato ponovo pojačavaju bošnjački pritisci čiji je cilj spriječiti intervenciju OHR-a.

Sam Schmidt koji je potkraj srpnja nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona usmjerene na sprječavanje jezika mržnje i zloporabe javnih resursa u izbornoj kampanji ostavio je stranačkim liderima rok do sredine rujna za eventualni dogovor o mehanizmima koji bi osigurali deblokadu uspostave vlasti nakon izbora zakazanih za 2. listopada.

Najvažniji dio tog dogovora trebao bi biti način delegiranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH odnosno provedba presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” na čemu inzistiraju hrvatske stranke.

Schmidtov plan da to riješi posebnom odlukom nakon što su propali svi dosadašnji međustranački pregovori privremeno su zaustavili prošlomjesečni prosvjedi i silovita javna kampanja koju su orkestrirale bošnjačke i neke građanske stranke, tvrdeći kako se pokušava uvesti nova diskriminacija građana u izbornom procesu.

Kako se približava rok za eventualni novi dogovor takva se kampanja opet pojačava. U tome je najglasnija Demokratska fronta (DF) Željka Komšića koji je ustvrdio kako visoki predstavnik sada traži bilo kakav izgovor da bi nametnuo diskriminirajuće izmjene izbornog zakona.

Pritom optužuje Schmidta da  postupa po željama koje mu se ispostavljaju iz Zagreba.

“Razvidno je da Schmidt traži bilo kakav način kojim bi zadovoljio ovdašnju javnost, a da pritom Dom naroda FBiH putem nametnutih odluka isporuči Zagrebu”, izjavio je Komšić.

Visoki predstavnik ovog je tjedna posebnim pismom od predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare i dvoje njegovih dopredsjednika zatražio da odmah imenuju nedostajuće suce entitetskog Ustavnog suda.

Čavara (HDZ BiH) koji je ranije označen odgovornim za blokiranje tog procesa i zbog toga dobio sankcije SAD-a sada je pred ultimatumom da odmah riješi problem jer je imenovanje ustavnih sudaca preduvjet da bi funkcionirala buduća zakonodavna vlast.

Kada Dom naroda neki zakon ili odluku proglasi štetnim po vitalni nacionalni interes nekog naroda o tome odlučuje posebno vijeće pri ustavnom sudu, a  njega nema već godinama jer nema potrebne sudačke kvote.

Bilo koji klub naroda tako sada može beskonačno blokirati usvajanje bilo kakvog zakona ili odluke.

No Schmidtovo nastojanje da se taj vrlo očit problem riješi za Komšića je tek “smiješan” i u funkciji pribavljanja izlike za nametanje “diskriminirajućih rješenja”.

Čelnik vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović odmah se pridružio Komšiću i najavio kako će se oni zajedno s DF-om nastaviti boriti protiv rješenja koje bi donio Schmidt a bila bi na tragu zahtjeva hrvatskih stranaka da županije u Domu naroda budu zastupljene proporcionalno broju pripadnika nekog naroda koji u njima živi.

“Ovo posljednje što je OHR predložio bi definitivno HDZ-u dalo mehanizme i blokade da zaustavi šta god želi”, izjavio je Izetbegović u utorak na stranačkoj tribini održanoj u Goraždu, dodajući kako to “nije prošlo i nikada neće proći”.

Izetbegovićeva bliska suradnica i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković prije toga je prosvjedovala kod ministarstva vanjskih poslova Izraela jer je ta zemlja preko svog veleposlanstva za BiH objavila kako podupire zahjeve hrvatskih stranaka.

Napadima na Izrael zbog izjave o izbornom zakonu u srijedu se pridružio i kandidat ujedinjene oporbe za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denis Bećirević koji je uz to poručio kako ni eventualna nova vlast koja bi bila uspostavljena nakon izbora u listopadu neće nikada pristati na izmjene izbornog zakona kakve želi HDZ.

Demarš koji je u Tel Aviv poslala Turković ipak je izazvao više problema u samoj BiH jer ga je odmah osudio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a zamjenik ministrice Josip Brkić se ogradio poručivši izraelskoj diplomaciji da je Turković zapravo zastupala interese jedne stranke.

Glas upozorenja stigao je i od Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) koji je upozorio kako se Bošnjaci upuštaju u sukob ne samo s Izraelom nego i s cijelom međunarodnom zajednicom, a općim medijskim napadima žele sakriti vlastitu političku i diplomatsku nesposobnost što je sve posljedica vladavine Izetbegovića i Komšića.

“OHR može donijeti odluku protiv koje ćemo moći reći stotine argumenata. Ali mnogo gora bi bila odluka da OHR napusti Bosnu i Hercegovinu, a s njima i EUFOR. Sukob – sami protiv svih – bez snažne potpore Washingtona, Bruxellesa i drugih najjačih centara moći, učinio bi nas veoma ranjivima pred velikodržavnim aspiracijama prema BiH”, izjavio je Radončić na skupu sa stranačkim aktivistima u utorak u Fojnici.

Zaključio je i kako Bošnjaci moraju biti odgovorni prema rješavanju zahtjeva Hrvata jer u protivnom riskiraju izgubiti i potporu Katoličke crkve kao moćnog svjetskog faktora.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.