‘Iz Filipovićeva ministarstva su nas zvali na petke i svetke i u ponoć oko svega, samo ne oko plina’

Autor:

Jurica Galoic, Tomislav Miletic/PIXSELL

Izvor blizak vrhu HROTE-a za Nacional otkriva zašto oni smatraju da će ministar Davor Filipović teško preživjeti plinsku aferu i to zato što nije na vrijeme izmijenio spornu plinsku Uredbu, ali i zašto smatraju da su si on i šef HEP-a Frane Barbarić međusobno ‘sapunali daske’

Nacional je koncem proteklog tjedna stupio u kontakt s izvorom bliskim samom vrhu Hrvatskog operatora tržišta energije HROTE te doznao kako u njemu smatraju da najnovija plinska afera ne može proći, a da netko za nju ne snosi odgovornost. Što se značajno razlikuje od procjene hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji po svemu što je dosad izgovorio očito misli da će se s vremenom ova afera ugasiti bez ikakvih posljedica po njene protagoniste.

Ponajprije su u HROTE-u takvog mišljenja zbog neposrednog uvida u podatke koji precizno otkrivaju koliko su viškova plina najistaknutije tvrtke u tom poslu pokupovale po neobično povoljnim uvjetima, što je i dovelo do izbijanja najnovije plinske afere.

Izvor blizak vrhu HROTE-a navodi kako je vodstvo HROTE-a primijetilo kako su Frane Barbarić i članovi Uprave HEP-a na sjednici Odbora za gospodarstvo u Saboru bili šokirani kad je Boris Abramović iznio točne podatke o trgovanju plinom.

Izvori bliski vrhu HROTE-a smatraju da je predsjednik Uprave HEP-a trebao bolje i preciznije sročiti dopise koje je slao ministru Davoru Filipoviću, ali i da je ministar Filipović te izvještaje trebao pažljivije čitati i tražiti pojašnjenja ako mu nešto nije bilo jasno. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Očito ih je iznenadilo što su prezentirali konkretne informacije koje inače nisu dostupne javnosti. O tomu je taj izvor rekao:

HROTE je oporba tražila da objasni njihovu ulogu u cijeloj priči, dobili su njihovo izvješće kako su tražili, a onda je na samoj sjednici Abramović iznio i neke brojke. HEP-ovci su bili šokirani kad je Abramović objavio te podatke, kao da su bili iznenađeni jer su mislili da će pod svaku cijenu štititi te podatke i pozivati se na članak 11. Međutim, takav je bio interes javnosti da je morao dati te podatke”.

U svjetlu netom spomenutih informacija, izvor blizak samom vrhu HROTE-a Nacionalu je detaljno pojasnio kako u njegovu vrhu gledaju na tu aferu te o tomu izjavio:

‘’Ono što ljude u HROTEu čudi je nezainteresiranost i pasivnost s kojima su se ministar Filipović i njegovi ljudi odnosili prema pitanju plina nakon donošenja uredbe. Tvrde da je ministar imao na raspolaganju sve službe koje je mogao konzultirati ako mu nešto oko tržišta plina nije bilo jasno, da je isto tako mogao konzultirati i HROTE i Borisa Abramovića, ali da to nije učinio niti jedanput. Što je, po njima, potpuno nelogično, jer ih je, primjerice, koristio za neke druge stvari.

Izvor blizak vrhu HROTE-a navodi da su članovi Uprave HEP-a na sjednici Odbora za gospodarstvo u Saboru bili šokirani kad je Boris Abramović iznio točne podatke o trgovanju plinom, a državnog tajnika Ivu Milatića prozivaju da se ponaša kao da plinska afera s njim nema veze

Kad je na prijedlog Filipovića Plenković za jedinog predstavnika Vlade u Skupštini imenovao Juricu Lovrinčevića, HROTE mu je pripremio prezentaciju o svim aspektima svog djelovanja jer su htjeli dati do znanja kakve sve podatke i podršku oni od njih mogu očekivati. I oni su ih stvarno djelomično koristili. Zvali su ih i na petke i na svetke, i subote i nedjelje i u osam navečer i u ponoć da obrazlažu, da računaju, da projiciraju, da formuliraju podatke vezano uz Uredbu oko obnovljivih izvora energije. Ali ne i za plin. Za plin ih ni jedanput nisu zvali”.

Izvor iz vrha HROTE-a za Nacional je ovako prezentirao tu situaciju:

“Znam da bi se svi najradije riješili Borisa Abramovića, on bi im bio savršena kolateralna žrtva, ali on je u ovoj priči jedini radio svoj posao i na vrijeme. Još 9. lipnja alarmirao je HERA-u, a kad HERA nije reagirala, onda 29. lipnja ponovno i HERA-u i Ministarstvo gospodarstva. Čim je Filipović 29. lipnja dobio upozorenje od Abramovića, istog je trena reagirao i promijenio spornu Uredbu.

Vodstvo HROTE-a čudi nezainteresiranost i pasivnost s kojima su se ministar Filipović i njegovi ljudi odnosili prema pitanju plina nakon donošenja uredbe. Tvrde da ih je ministar mogao konzultirati, ali nije

Ono što se nameće kao logično pitanje je, zašto jednako tako nije reagirao na dopise koje mu je slao HEP, ako su ti dopisi bili tako jasni i koherentni? A ako nisu bili jasni, zašto nije tražio pojašnjenje? Posebno jer je ministar ujedno i Skupština HEP-a.”

Međutim, HERA je Nacionalu službeno demantirala da je 9. lipnja od HROTE-a dobila bilo kakvo upozorenje kakvo bi odstupalo od sličnih takvih izvještaja za prethodne mjesece. O tomu su za Nacional službeno izjavili:

‘’HROTE je redoviti obračun bilančnih skupina za mjesec svibanj dostavio HERA-i 12. lipnja 2023. elektroničkom poštom te 14. lipnja 2023. putem pošte. U popratnom dopisu je kratkom informacijom obavijestio HERA-u o povećanom pozitivnom dnevnom odstupanju bilančne skupine HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. (HEP) na određene dane za mjesec svibanj. HERA je analizirala dostavljene podatke u izvješću za mjesec svibanj, a koji nisu odstupali od izvještaja za prethodne mjesece. Krajem lipnja HROTE je, kao jednom od primatelja, HERA-i dostavio informaciju o ostvarenim značajnim odstupanjima bilančne skupine HEP za veći dio mjeseca lipnja. Po zaprimanju i analizi tih informacija, HERA je od HROTE-a i HEP-a zatražila dodatne informacije, podatke i obrazloženja, a o čemu je obaviješteno i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.’’

HERA je nacionalu službeno demantirala da je 9. lipnja od HROTE-a dobila bilo kakvo upozorenje kakvo bi odstupalo od sličnih takvih izvještaja za prethodne mjesece

Međutim, visoki izvor blizak vrhu HROTE-a smatra da dio odgovornosti snosi i HERA te to objašnjava ovako:

“Što znači HERA? Hrvatska energetska regulatorna agencija. U čemu je problem? U regulatornom okviru. Znači, unutar tog okvira je svatko radio ono što je mogao. Da ja radim za PPD, bio bih jako zadovoljan kako su postupili moji trejderi. Njihov je posao da ostvare što veću korist za svoj portfelj. Ali HERA je ta koja je mogla pisati Ministarstvu da se promijeni Uredba. To su mogli i HERA, ali i Frane Barbarić. To nije u nadležnosti HROTE-a, ali HERA je to mogla. S druge strane, teško mi je povjerovati da HEP u tim dopisima koje je slao Filipoviću i Plenkoviću nije znao formulirati tako da se dobije nedvosmislen sadržaj. Mogu samo zaključiti da im to nije bilo u interesu. A plin koji su oni ovdje trebali čuvati i s kojim nisu smjeli raspolagati, a kamoli ga izvoziti, na kraju je prodan PPD-u. PPD je, dakle, profitirao, ali možete li njih kriviti? Mislim da ne.”

‘Ako je situacija u ožujku, još dok je bilo grijanja, bila takva da je Plinacro imao situaciju s plinom do ruba dozvoljenog, za one koji se bave plinom bilo je jasno da će doći do viškova ako HEP nastavi kupovati plin’

Izvor blizak vrhu HROTE-a kaže da su svi na tržištu plina apsolutno morali i mogli znati da će se pojaviti viškovi plina te da će se ti viškovi kumulirati u svibnju i lipnju. Uostalom, o tome je i Barbarić pisao ministru i premijeru, a o tome je bilo riječi i na sjednicama Kriznog stožera. Izvor blizak vrhu HROTE-a navodi da se to moglo zaključiti i na temelju tehničkih parametara te da je to mogao procijeniti baš svatko tko se bavi trgovinom plinom. O tomu taj izvor kaže:

“Ako je situacija u ožujku, još dok je bilo grijanja, bila takva da je Plinacro imao situaciju s plinom do ruba dozvoljenog, dakle da su pikovi dosezali gornji limit, za one koji se bave plinom bilo je jasno da kad sezona grijanja prestane, a ako HEP nastavi s kupovinom plina, da će doći do viškova.

Igor Soban/PIXSELL

PPD plaća trejdere suhim zlatom, trejderi imaju plaće u visini dva puta premijerske, znači trejderi su plaćeni da znaju takve stvari. Oni su znali točno koliko će biti plina viška u cijevima. Svi oni koji se bave s tim to znaju, i tko god tvrdi da nije znao, govori neistinu ili poluistinu. Slično kao s onim priopćenjima PPD-a u kojima su tvrdili da nisu znali da će imati 63 posto. To je samo dio istine. Ili kad su tvrdili da je HROTE neprofesionalan jer je raspolagao privremenim podacima. Privremeni i konačni podaci su se pokazali točnima na 0,3 posto.”

Prema tumačenju izvora bliskog vodstvu HROTE-a, vodstvo HROTE-a, unatoč četirima opsežnim pisanim dopisima, i dalje smatra da Barbarić nije Filipoviću slao dovoljno jasna upozorenja. O tomu kaže:

“Mislim da tu nitko nije bez nekog putra na glavi. S jedne strane tog viška ne bi ni bilo da je ta uredba promijenjena na vrijeme ili da se izrijekom reklo HEP-u da taj plin mogu koristiti za elektrane ili izvesti van. S druge strane, malo je smiješno da Barbarić i HEP nisu mogli ministru sročiti dopis s konkretnim informacijama. Mislim da su zapravo jedni drugima sapunali dasku i slagali varijante kako će se jedan drugog riješiti. Ministar je čitao dopis na jedan način, a ovaj ga je pisao zakukuljeno. A opet, kako je moguće da netko sudjeluje u radu Kriznog tima koji zapravo i donosi odluku o količinama plina, a da nije u stanju formulirati službenu točku dnevnog reda po pitanjima viškova plina”.

Željko Vrban iz HERA-e iznio je svoje viđenje situacije oko plina na Odboru za gospodarstvo. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Frane Barbarić je, po mišljenju tog izvora, dopis trebao adresirati puno jasnije i preciznije i naznačiti odmah u predmetu tog dopisa: “Predmet – Raspolaganje plinom koji HEP preuzima od Ine, zarez, Dopuštenje, zarez, Traži se.” Isti izvor smatra da bi to Filipoviću dodatno suzilo manevarski prostor za izvlačenje od odgovornosti.

S druge strane, izvor blizak vrhu HROTE-a upozorava na još jednu situaciju koju njegovo vodstvo smatra neodrživom.

‘Filipovićev problem je taj što on nije dobio stvarni mandat da zamijeni i postavi sve ljude koje on želi, kojima vjeruje. Onda bi imao i svog čovjeka za energetiku, a ne bi imao Milatića koji kaže da on nije energetičar’

“Mislim da je Filipovićev problem taj što on nije dobio stvarni mandat da zamijeni i postavi sve ljude koje on želi, kojima vjeruje. Onda bi imao i svog čovjeka za energetiku, a ne bi imao Ivu Milatića koji kaže da on nije energetičar nego državni tajnik, a zna se da je bio i da je još uvijek alfa i omega svega. Pa upravo državni tajnik za energetiku ima mandat da predlaže normativni okvir. Mislim da to nije dovoljno akceptirano u javnosti. Ako nisi energetičar, što onda radiš? Baviš se vinom? Onda odi u Ministarstvo poljoprivrede”.

Isti izvor blizak vrhu HROTE-a u tom svjetlu posebno ističe da se Milatić pronaša tako da on s energetikom nema veze. Taj izvor ide toliko daleko da tvrdi da bi Milatić čak trebao biti odgovorniji od ministra jer je izravno zadužen za taj sektor.

U tom smislu taj izvor drži posebno indikativnim da se u cijeloj ovoj priči Milatić drži po strani i da se u kontekstu najnovije plinske afere nije nijednom oglasio niti intervenirao na način da bi to bilo vidljivo javnosti.


Dok je HEP plin kupljen po 47 eura prodavao tri puta jeftinije, PPD je na viškovima uštedio više od 5 milijuna eura, MET više od pola milijuna eura, Ina više od 300 tisuća eura

Nacionalu je omogućen dubinski uvid u interne podatke koje je čelni čovjek HROTE-a Boris Abramović djelomično prezentirao tijekom saslušanja na saborskom Odboru za gospodarstvo koji inače u cijelosti nisu dostupni javnosti, a u realnom vremenu niti svim tržišnim subjektima.

Prema internim podacima HROTE-a danim na uvid Nacionalu, HEP je u lipnju imao viškova u iznosu od ukupno 334.000 Mwh koje je od Ine kupio po cijeni od 47 eura, plativši ih ukupno 15,69 milijuna eura.

Istovremeno zbog spleta više okolnosti, a ponajprije zbog nedostatka skladišnih kapaciteta, HEP je te viškove bio prisiljen prodavati po prosječnoj cijeni od 12 do 15 eura po Mwh. Dakle, po cijeni koja je bila tri puta manja od one koju mu je Vlada propisala da Ini mora platiti po Mwh. Prema navodima izvora bliskog vrhu HROTE-a, u to vrijeme cijena plina na tržištu kretala se od 33 do 37 eura.

Isti izvor blizak vrhu HROTE-a navodi da je zbog svega toga, ponajprije zahvaljujući Uredbi koju Vlada i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nisu na vrijeme promijenili niti su pratili što se događa na tržištu plina, imalo koristi ukupno 11 kompanija, odnosno voditelja bilančnih skupina tzv. VBS-ova koji su sudjelovali u transakcijama s viškovima plina.

Plin se prodavao na dva načina, prvi su takozvana odstupanja, a drugi su dnevne aukcije ili energija uravnoteženja. Na spomenutim dnevnim aukcijama plin se kupovao i po 1 cent, ali zapravo je riječ o zanemarivim količinama jer se prosječna cijena postignuta na tim aukcijama kretala od 4,63 eura do 21,39 eura. Što je još uvijek, naravno, značajno manje od tržišne cijene u lipnju.

PPD je putem odstupanja kupio 210.715 Mwh ili 63 posto od ukupne količine, po prosječnoj cijeni od 11,16 eura po Mwh, što znači da je za to platio 2,35 milijuna eura. Da je taj isti plin kupovao po tržišnoj cijeni, koja je na burzama plina u lipnju iznosila prosječnih 35 eura, tu bi količinu platio 7,37 milijuna eura, što znači da su na tim transakcijama uštedjeli 5,02 milijuna eura. Dodatno, PPD je kupio još 3702 Mwh plina, to jest 6,73 posto, na dnevnim aukcijama i to po prosječnoj cijeni 4,63 eura – što znači da su tih 6,73 posto platili 17.140 eura, dok bi po tržišnoj cijeni tu količinu platili 129.570 eura, pa su tu uštedjeli 112.430 eura. Cijena koju je PPD plaćao na aukcijama bila je u prosjeku niža u odnosu na druge VBS-ove, izuzev jednokratne kupovine po 1 cent koja se odnosila na iznimno male količine, a u čemu PPD nije sudjelovao.

Ina je na aukcijama, takozvanim uravnoteženjima, kupovala plin i po 1 cent – količinu od svega 1000 Mwh. Ali je na aukcijama plin kupovala po prosječnoj cijeni od 6,68 eura. Ina je na aukcijama kupila značajno više plina od PPD-a – ukupno 6966 Mwh i to je platila 46.532 eura (ukupno 47.260), dok bi po tržišnoj cijeni tu količinu platili 243.810 eura, što znači da su uštedjeli 197.278 eura.

Istovremeno, Ina je putem odstupanja kupila 5622 Mwh plina, odnosno svega 1,68 posto i to po cijeni od 13,83 eura po Mwh pa je to ukupno platila 77.752 eura, a da je kupovala po tržišnoj cijeni, platila bi 196.770 eura. Što je 119.018 eura razlike u cijeni.

Ne treba zaboraviti da je Ina u tom trenutku već mjesecima HEP-u prodavala plin iznad tržišne cijene te su i na tome dodatno zaradili – jer je Vladinom Uredbom bilo određeno da HEP od Ine kupuje po cijeni od 47 eura po MWh. Ali su isto tako bili prisiljeni prodavati HEP-u plin po 41 euro po MWh u vrijeme kada su tržišne cijene bilo višestruko skuplje.

Mađarski MET – MOL Energy Trade kupio je 18.168 Mwh plina na aukcijama, to jest 33,05 posto, i to po prosječnoj cijeni od 15,95 eura, te je to platio ukupno 289.846 eura, dok bi po tržišnoj cijeni platili 635.880 eura, dakle uštedjeli su 346.034 eura. Na odstupanjima je MET kupio 9911 Mwh plina ili 2,96 posto i to po prosječnoj cijeni od 11 eura pa su to platili 109.041 euro, a na tržištu bi platili 346.885 eura.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.