IVO GOLDSTEIN: ‘Borasovo nametanje nove uprave na Filozofskom je skandalozno’

Ivo Goldstein, profesor u trajnom zvanju, na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta radi više od 40 godina. Kaže kako se nikad do sada nije dogodilo da se upravljanje jednom institucijom, koja čuva kritičku misao, podređuje privatnim interesima rektora Damira Borasa i njemu bliskih ljudi koje je postavio za novu upravu, uz otpor zaposlenika

Ivo Goldstein na Odsjeku za povijest filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi punih 40 godina. Koliko god burna povijest tih desetljeća bila, nikad do sada nije se dogodilo da na toj visokoškolskoj ustanovi, kako tvrdi 62-godišnji profesor, traje institucionalno nasilje. Za to nasilje i konstantan pritisak i cenzuru zaposlenika Filozofskog, kaže Goldstein, odgovoran je rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras. Ta se cenzura jasno vidjela i na dan snimanja Nacionalova sugovornika Ive Goldsteina. Fotografu Nacionala i njemu bio je zabranjen boravak ne samo u prostorima fakulteta, već i ispred i oko zgrade kao i na parkiralištu. To se, tvrdi Goldstein, nikad prije nije događalo. Upravo je Boras nedavnom smjenom dekanice Vesne Vlahović Štetić i postavljanjem na tu funkciju Miljenka Šimprage s Veterinarskog fakulteta, i ‘’svoje’’ prodekane, zgrozio ne samo većinu zaposlenika Filozofskog fakulteta u Zagrebu, već i dobar dio cijele akademske i znanstvene zajednice. Goldstein kaže da će se protiv takvih totalitarističkih metoda boriti koliko god može i da neće pokleknuti pred pritiscima.

NACIONAL: Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu posljednjih godina događaju se turbulencije koje nisu prestale do danas. Odluka rektora Damira Borasa da smijeni dekanicu Vesnu Vlahović Štetić te postavi Miljenka Šimpragu za v.d. dekana, kao i prodekane, kulminacija je koja se ne može ignorirati. Što se trenutačno događa?

Nisam član Fakultetskog vijeća, nisam ni član Senata Sveučilišta, pa sam stoga izvan tih događanja, ali s druge strane sam jako ‘’unutra’’ jer ne mogu dopustiti da se institucija na kojoj radim 40 godina i osam mjeseci ovako devastira. Posljedica jedne možda legalne, ali duboko nepravedne i nelogične odluke – da se na Filozofskom fakultetu za dekana postavi jedan veterinar i da nam se nezakonito nametnu prodekani – jest strategija da se Filozofski sruši na koljena pa da se tako oslabljenom institucijom lakše upravlja.

NACIONAL: Kome je to u interesu?

Rektoru Borasu i prorektoru Anti Čoviću.

NACIONAL: Zašto? Filozofski fakultet, više od svih, kontinuirano pruža otpor ‘’vladavini’’ rektora Borasa.

Od 2013. do 2017. nisam bio u Zagrebu, već na mandatu u Francuskoj, baš u vrijeme kad je na Filozofskom otpor kulminirao – ali to je bila, sad se vidi, tek prva faza. Sjetimo se famoznog ugovora kojim se pokušao nametnuti vrlo specifičan vid povezivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta. Prvi prijedlog ugovora stigao je nekim čudnim kanalima na sjednicu Fakultetskog vijeća, još za dekanskog mandata Damira Borasa. Njime se željelo definirati da studenti KBF-a mogu slobodno birati drugi studijski predmet na Filozofskom fakultetu. Kako su upisni kriteriji na Filozofskom mnogo viši negoli na KBF-u, studenti KBF-a bi bili privilegirani. Puno lakše bi se upisivali na neke studijske grupe na koje se inače teško upisati te bi tako mogli izgurati s tih grupa i neke studente Filozofskog. Pobunili su se prvo studenti, a onda i neki profesori, pa je Fakultetsko vijeće odbacilo prijedlog. Prijedlog ugovora je opet, ali u ponešto izmijenjenom obliku, došao na dnevni red za mandata dekana Previšića, ali je i onda odbačen.

Novi problemi kreću otkako je početkom 2019. Fakultetsko vijeće prihvatilo izvještaj stručne komisije koja je zaključila da prorektor Ante Čović „nije ispunio propisane uvjete za izbor u zvanje redovitog profesora velikim dijelom zato što je godinama kršio osnovne i općeprihvaćene norme akademske etike, što je dovelo do toga da za ogromnu većinu njegovih radova postoji osnovana sumnja da prije objavljivanja nisu bili podvrgnuti neophodnoj i nepristranoj stručnoj evaluaciji i verifikaciji“. Stoga je Fakultetsko vijeće predložilo da se Čoviću oduzme zvanje redovitog profesora. No Etičko povjerenstvo na Sveučilištu je taj prijedlog odbilo. Nakon toga je Čović tužio Filozofski, posebno dekanicu Vesnu Vlahović Štetić tvrdeći da ga ona “od početka svog mandata zlostavlja i vrijeđa njegovo profesionalno i ljudsko dostojanstvo”. Potom je sud ustanovio da Čović ima pravo, što je krajnje dvojbena odluka. Naime, sutkinja koja je potpisala odluku – Tihana Marija Miladin, imenovana je protuustavno na tu funkciju, a osim toga, nalazi se u očitom sukobu interesa jer su Čović kao tužitelj i Šimpraga kao kasnije imenovani obnašatelj dužnosti poslovno povezani s njezinim suprugom. Kad je presuda postala pravomoćna, rektor Boras ekspresno suspendira dekanicu Vlahović Štetić, iako je ona samo provodila procedure koje su zakonom propisane.

 

‘Kad gledam sve ovo što se događa na Filozofskom osjećam se borbeno. Nećemo se dati, koristit ćemo sva sredstva koja su nam na raspolaganju da se suprotstavimo konstantnim pritiscima’

 

U međuvremenu Senat Sveučilišta pod kontrolom Borasa odbija kandidaturu Nevena Jovanovića za novog dekana Filozofskog fakulteta – trebao je nastupiti 1. listopada ove godine – iako ga je na tajnom glasanju podržalo 89,4% članova Fakultetskog vijeća. Kad je ta kandidatura srušena, Fakultetsko vijeće izabire Dragana Bagića za v. d. dekana, a tu je odluku Senat morao potvrditi. Međutim, Boras taj prijedlog čak nije stavio ni na glasanje.

Bit sadašnjeg spora je autonomija fakulteta, pravo Filozofskog fakulteta da sam sebi bira čelnike i predstavnička tijela. Suspenzija dekanice i nametanje nove uprave na čijem se čelu nalazi veterinar – on može biti odličan u svojoj struci, ali nema apsolutno nikakve veze sa strukama koje se na Filozofskom fakultetu razvijaju – više je nego skandalozno i pokazuje svu bijedu hrvatske kulturne i znanstvene zajednice. Ja se, recimo, nikad ne bih dao izabrati za dekana Veterinarskog ili nekog takvog fakulteta, a da me izaberu, od srama ne bih kročio u tu instituciju. Priča kako dekan treba biti menadžer i da ne treba znati puno o fakultetu, nije vrijedna komentara.

NACIONAL: Rektor se poziva na autonomiju Sveučilišta i tako onemogućuje ministru da bilo što napravi.

Nisam siguran da se politika u nekim segmentima Borasova djelovanja ne bi mogla angažirati. Postoji načelo da onaj koji daje novac ima pravo uvida u trošenje. Niz Borasovih financijskih i formalnopravnih odluka je krajnje dvojben i nadležne bi službe trebale imati pravo na detaljnu analizu.

NACIONAL: Kako onda objašnjavate inertnost, pasivnost politike oko pitanja vezanih uz Sveučilište?

Na to bi odgovor trebala dati sama politika. Nedavno sam slušao ministra Fuchsa koji je o tome vrlo neodređeno govorio. Rekao bih da je razlog pasivnosti bliskost vladajuće politike s Borasom. Borasova vrlo prizemna odluka, sjećate se, bila je da se profesoru Mariju Plenkoviću, premijerovu ocu, dodijeli titula profesora emeritusa. To neke navodi na zaključak da su time premijeru vezane ruke. Ja želim vjerovati da to nije istina.

Boras je oca Plenkovića predložio za emeritusa bez prethodnog prijedloga matičnih fakulteta na kojima je Plenković radio, Fakulteta političkih znanosti i Grafičkog fakulteta. Boras na to ima pravo, ali se to ne radi, to je mimo dobre prakse na sveučilištu. I neki ljudi s Filozofskog dobili su Borasovom voljom titulu emeritusa, a da to Filozofski nije predložio. To samo pokazuje Borasov modus operandi.

NACIONAL: Kako ste rekli, 40 godina ste profesor na Filozofskom fakultetu, kako gledate na ovih posljednjih pet, šest godina, odnosno na Borasov mandat? Duga je povijest Filozofskog, ali ovakvo što dosad nije viđeno.

Duga je to povijest, od 1874., a neki segmenti znanja koja se danas predaju na Filozofskom predavali su se još u sklopu starog sveučilišta od 1669. Stoga postoji u najmanju ruku gotovo stoljeće i pol dug nastavni i znanstveni kontinuitet na Filozofskom. Kad je u hrvatskom društvu postojalo barem malo demokratičnosti nije se događalo da se jednom takvom institucijom, od takve tradicije i važnosti, upravlja na takav način, da se ona podređuje privatnim interesima.

NACIONAL: Kakve to posljedice za Filozofski fakultet može imati? Sad su već vidljive, ali dugoročno?

Otkako je došla na fakultet nametnuta uprava s Miljenkom Šimpragom na čelu, problemi unutar njega se gomilaju. Ima mnogo spornih odluka, ali navodim dvije: nova je uprava bespotrebno otežala proceduru upisa studenata na diplomsku razinu studija. Sve se to odvija ovih dana, pa ne znamo posljedice. No postoji opravdani strah da se neki koji su se mogli upisati to neće moći ili neće htjeti učiniti. Dakle, diplomski studiji će, moguće je, imati manje studenata nego što je bilo planirano.

Nadalje, druga odluka, za koju smo saznali prije nekoliko dana, bila je ta da fakultetsko vodstvo nije htjelo organizirati treći upisni rok na prvu godinu studija jer da se taj trud tobože ne bi isplatio, da bi se malo mjesta popunilo, a da je ostalo manje od 5% nepopunjenih mjesta. A prava je istina da je ostalo 10,5% nepopunjenih mjesta, odnosno 107 mjesta. Takva odluka fakultetskog vodstva prouzročila je veliku financijsku štetu jer mi smo financirani i na temelju broja studenata. O šteti za potencijalne studente i po javni interes kojem fakulteti trebaju služiti da i ne govorim. Sve to dovodi u pitanje i održivost studija na studijskim grupama koje imaju mali ili nedovoljan broj studenata. Ove dvije odluke zapravo govore o strategiji sustavnog uništavanja Filozofskog fakulteta. Dodatno, iskazuje se moć i pokušava skršiti otpor nastavnika i studenata.

Takav je scenarij proteklih godina realiziran na Hrvatskim studijima jer kad nije išlo drugačije, Senat Sveučilišta je izabrao ne samo dekana i prodekane Hrvatskih studija, nego i Fakultetsko vijeće.

 

‘Idemo prema iliberalnoj demokraciji. To znači da vi nemate kontrolne mehanizme i da malo po malo državna administracija, pogotovo njezin vrh, radi što hoće. To je izigravanje liberalne demokracije’

 

Smišljeno smanjivanje broja studenata je prvi korak u kršenju Filozofskog. Naravno, to bi moglo voditi ukidanju nekih studijskih grupa, smanjivanju broja nastavnika, itd. No neusporedivo veća šteta, zapravo ključan cilj u ovom projektu jest da se Filozofskom oteža ili onemogući da bude mjesto kritičke misli u državi. Jer ako nema kritičke misli, onda smo gotovi. Ako nema slobodne razmjene argumenata, rasprave, ako nema novih ideja koje se mogu slobodno iznositi i potom artikulirati, nema ni napretka. I to kršenje slobodne misli na Filozofskom fakultetu je dugoročno moguća katastrofa.

NACIONAL: Osjećate li vi osobno pritiske?

Ja osobno ne.

NACIONAL: Osjećaju li pritiske vaše kolege ili studenti, što bi bila najgora varijanta?

Studenti su uvijek buntovni i hvala Bogu da je tako. Kad će ako neće sad. Ako se studenti ne bune onda i nezadovoljstvo profesora gubi smisao.

NACIONAL: Kako vi kao profesor reagirate kad vidite da se ovakve stvari događaju, kako se osjećate zbog toga? Može li se išta učiniti?

Može se dati intervju Nacionalu, biti prisutan u medijima i upozoravati na situaciju. Može se kontrirati u javnosti, u koju ja imam pristupa. Pa, recimo, da javnost sazna kako nas se cenzurira.

NACIONAL: Na koji način?

Svi zaposlenici imaju e-mail adrese i mogu na jednu adresu slati cirkularni mail. Ta e-mail adresa je funkcionirala dugo godina, a onda se za mandata dekana koji su prethodili Vesni Vlahović Štetić počela cenzurirati. Cenzuru je opet uvela ova nova uprava. Ja sam, primjerice, napisao oštro pismo jednom našem prodekanu nakon što je on donio odluku o već spomenutom otežavanju upisa na četvrtu godinu. Pismo jest bilo oštro, bilo je dijelom i ironično, ali je bilo u interesu fakulteta. Kao redovni profesor u trajnom zvanju ne dozvoljavam da me se cenzurira. I to posebno ne čovjek koji je neki dan prvi put ušao na Filozofski fakultet.

NACIONAL: Kako se realizira ta cenzura?

Tako što svi e-mailovi koje pošalje bilo tko od zaposlenika na tu adresu najprije odlaze administratoru. Onda administrator pita nadležne smije li taj e-mail ‘’pustiti u optjecaj’’ i tek onda se taj e-mail pošalje na sve adrese ili se, kao moj, cenzurira i ne pošalje.

NACIONAL: Kako ste vi shvatili da se to događa?

Vrlo lako – čekao sam da mi se vrati moj e-mail. Kad se to nije dogodilo, nazvao sam nekoliko kolega/prijatelja koji su mi rekli da nisu ništa od mene primili. A onda sam, naravno, našao način da zaobiđem cenzuru. Da se ovakva cenzura dogodila samo meni, ne bih to ni spominjao. Događa se i drugima, pa i nesuđenom dekanu Nevenu Jovanoviću. Najgore je to da ta ekipa nije željela početkom rujna propustiti poziv osamdesetak članova Fakultetskog vijeća da dekan čim prije sazove sjednicu tog istog vijeća zbog nagomilanih problema. To su bijedni postupci koji pokazuju koliko su slabi. Istovremeno, to su nedemokratske metode, dostojne totalitarnih režima koji nemaju ni snage niti hrabrosti suočiti se s istinom, pa cenzurom žele zataškati neke stvari.

‘Moja knjiga ’30 godina samostalne Hrvatske, od 1990-2020′ koja u izdanju Profila izlazi za dva mjeseca, inventura je onoga što nam se događalo u proteklih 30 godina’, kaže Ivo Goldstein. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

NACIONAL: Kako se osjećate kad gledate da se takve stvari događaju na Filozofskom?

Osjećam se prilično borbeno! To izaziva poriv da se borim.

NACIONAL: Jeste li dobili reakciju Borasa i njegovih suradnika na to pismo?

Nisam. Ali nadam se da je ovo sve samo prolazno i da će Filozofski opstati. Ali bez zalaganja i bez borbe, bez entuzijazma, ti ljudi će prevladati. Ne smijemo to dozvoliti.

NACIONAL: Kakva je situacija s profesorima na fakultetu?

Mislim da je većina i dalje sklona suprotstavljati se. No ima i onih koji su bliski novoj upravi, kao i onih koji su poklekli ili će pokleknuti pod pritiscima jer se koriste najjadnije metode. Rektor drži šapu na novcu, kao i na raspodjeli i otvaranju radnih mjesta po sastavnicama Sveučilišta. To je de facto za njega vrlo komotna situacija, da ljudi koji bi morali reagirati ne reagiraju, da se prepuste i da ne pružaju otpor. U slučaju da pruže otpor, znaju da bi snosili posljedice, a to si ne mogu priuštiti.

NACIONAL: Što biste vi željeli?

Mislim da bi bio red da nova uprava – nakon ove blamaže koju je doživjela, kad se ispostavilo da su radili direktno u korist štete Filozofskog fakulteta i nisu raspisali jesenski upisni rok pa je ostalo 107 slobodnih mjesta na prvoj godini preddiplomskih studija – kolektivno podnese ostavku. Naravno, to se neće dogoditi, ali pritisak ćemo raditi i dalje.

NACIONAL: Kao što ste spomenuli, niste bili direktno involvirani u događanja na fakultetu jer ste uzeli slobodnu studijsku godinu da napišete knjigu. U toj knjizi ‘’30 godina samostalne Hrvatske, od 1990-2020’’ koja u izdanju Profila izlazi za dva mjeseca pišete i o rektoru Damiru Borasu. O čemu se radi?

Radi se o inventuri onoga što nam se događalo u proteklih 30 godina, o jednom pregledu recentne hrvatske povijesti koji se naslanja na moje već objavljene knjige o toj temi. Spominjem i Borasa, on je dio te priče. Dakle, završavam knjigu i nemam previše vremena ni za što drugo. Ali situacija na Filozofskom fakultetu me se itekako tiče jer se uništava institucija koja je dio mene.

NACIONAL: Je li ovo razdoblje najgore otkad vi radite na Filozofskom?

Filozofski je 1981/82. bio ‘’na udaru’’, pod pritiskom. Tadašnji ministar prosvjete Stipe Šuvar je tražio da bude promoviran u redovnog profesora, Filozofski se tome protivio, to je bila velika gungula. Politika nije mogla ‘’slomiti’’ Filozofski pa je stoga ‘’izmišljen’’ novi zakon po kojem je odlučeno da nema više izvanrednih i redovnih profesora te je tako Šuvar postao redovni profesor. Ako smo se tada uspjeli oduprijeti pritisku, u doba „crnog“ komunizma, sad da se to događa? Nakon 30 godina demokracije, sedam godina nakon ulaska u EU koji bi trebalo značiti konačnu potvrdu liberalno-demokratske zrelosti? To je apsurdno! Ovo što se događa je sramota za znanstvenu zajednicu koja bi morala biti elitni dio društva. Ne po prihodima ni po statusu, već po znanju i čestitosti.

NACIONAL: Dolazi li sad u pitanje ta čestitost?

Apsolutno. Vidimo kako Senat funkcionira i kakve odluke po Borasovu diktatu donosi. Glasati na taj način kosi se s osnovnim pretpostavkama o moralnom habitusu sveučilišnih profesora.

NACIONAL: Kako gledate na prvi i sad, evo, drugi mandat rektora Damira Borasa?

Mislim da je rektor Boras napravio puno na uništavanju zagrebačkog Sveučilišta i moralnih zasada u društvu koje pretpostavljaju čestito funkcioniranje sveučilišta. To je nešto što će ostati kao njegovo naslijeđe. Nepotvrđivanje kandidature Nevena Jovanovića može se usporediti s Tuđmanovim nepotvrđivanjem opozicijskih gradonačelnika 1995.

Potpuno izokrenuti sustav vrijednosti rektor Boras je pokazao odmah na početku, pri svojoj inauguraciji u HNK. Kad su ga pitali koliko je to stajalo, rekao je 20.000 kuna, i da to nije puno. Troškovi nisu bili visoki, kako je rekao, zato što je Agronomski fakultet donirao vina a katering je bio besplatan jer ga je dao Studentski centar. Sutradan je shvatio da je zabrazdio, pa je izjavio medijima kako „hrana Studentskom centru neće biti plaćena po komercijalnoj cijeni, nego po cijeni po kojoj SC neće biti na gubitku“. Istovremeno radnicima SC-a se zbog nedostatka novca tada više nije plaćao ni topli obrok. Baš me zanima je li Sveučilište naknadno uistinu doznačilo neki novac SC-u, makar i iznos tako da „SC ne bude gubitku“. Trebam li još što dodati?

 

‘Rektor Boras napravio je puno na uništavanju zagrebačkog Sveučilišta i moralnih zasada u društvu koje pretpostavljaju čestito funkcioniranje sveučilišta. To je nešto što će ostati kao njegovo naslijeđe’

 

NACIONAL: Kakva je atmosfera na Filozofskom?

Nema puno druženja, zbog pandemije. No oni kolege s kojima komuniciram zgroženi su. Radimo što možemo, pokušavamo se oduprijeti institucionalnom nasilju.

NACIONAL: Ako ova uprava ostane na Filozofskom, koje su vaše procjene, što će se dogoditi?

Dekan Šimpraga je jednom prilikom rekao kako ostaje na dužnosti do Nove godine, da bi nedavno objavio da bi ostao godinu dana, do sljedeće jeseni. Ovih dana, dakle, od 1. listopada, nastupa novi saziv Fakultetskog vijeća. Pokrenuta je i procedura izbora za novog dekana. Vidjet ćemo.

NACIONAL: Što je s intenziviranjem povezivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog? Je li se od toga konačno odustalo?

Ne znam, možda netko to misli staviti na dnevni red, ako mu uspiju predradnje. No osjećali smo i proteklih godina razne pritiske da se neki predmeti rješavaju izvan ustaljene prakse.

NACIONAL: Dakle, riječ je o perfidnim metodama?

Pa, primjerice, prije dvije godine predloženo je da se u okviru doktorskog studija na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti radi doktorat „Sloboda medija, manipulacija i cenzura tiska u doba Nezavisne Države Hrvatske”, pri čemu bi se obrađivale i “komunikacijske vještine nadbiskupa Stepinca“ i posebno njegovi govori i sve to u formi hvalospjeva, što je znanstveno nedopustivo. Treba znati da je na tom odsjeku radio rektor Boras. Prijedlog sinopsisa tog doktorata željelo se progurati bez sudjelovanja profesora s Odsjeka za povijest. Kad smo se mi povjesničari s tim pozabavili, ustanovili smo da je taj prijedlog uobličen zbrda-zdola, da i kandidat i mentor nedovoljno poznaju povijest NDH, pa smo to blokirali. Koliko sam upoznat, bilo je prijedloga tema doktorata s tog istog doktorskog studija koji su zadirali u prostor nekih drugih disciplina, pa je i to zaustavljeno.

NACIONAL: Do čega može dovesti ova situacija na Filozofskom? Kako se ona može odraziti na državu?

Plovimo laganim korakom prema društvu iliberalne demokracije. Osim predsjednika Zorana Milanovića koji ponekad vrlo žestoko kritizira Vladu i nadležne institucije, oporbe praktički nema. SDP je u previranju, a ostali su preslabi da bi imali ikakav utjecaj. Plenkovićeva je vlada sustavno provodila načelo stranačke podobnosti kad je birala osobe na odgovornim položajima u državnim i javnim službama. Posebno su na meti bile institucije koje su utemeljene u procesu pristupnih pregovora s EU-om poput Agencije za elektroničke medije, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, povjerenika za informiranje, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. HDZ je učinio sve da te institucije koje su trebale biti neovisne ili preuzme pod svoju kontrolu i tako ih ušutka ili da ih, ako ih već ne može ušutkati, marginalizira. Odmah po formiranju Oreškovićeve vlade huškačkim je demonstracijama „sređeno“ stanje u Agenciji za elektroničke medije. I Ustavni sud donosi odluke po volji vlasti, iako bi u nekim situacijama imao puno razloga presuditi drugačije. Da ne razvežem priču o jačanju povijesnog revizionizma i ustašizaciji.

NACIONAL: Što to znači za društvo?

To znači da vi nemate kontrolne mehanizme i da malo po malo državna administracija, pogotovo njezin vrh, radi što hoće. To je izigravanje liberalne demokracije. Dakle, idemo prema iliberalnoj ili neliberalnoj demokraciji – nazovite to kako hoćete. U tom smislu, jedan od centara kritičke misli je i Filozofski fakultet kojeg se nastoji neutralizirati.

 

Komentiraj