Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin upozorila je u petak da se danas u Hrvatskoj više od 50 tisuća djece suočava s teškoćama mentalnog zdravlja, a o njima brine tek 55 psihijatara, za što odgovornost pripisuje ministru zdravstva Viliju Berošu, ali i ministrima Fuchsu i Piletiću.

„Nakon desetljeća sustavnog zanemarivanja, u Hrvatskoj se danas više od 50 tisuća djece suočava s teškoćama mentalnog zdravlja, uz rapidan rast zabilježenih slučajeva iz sfere depresije, anksioznosti, teškoća učenja, poremećaja u ponašanju i onog što najviše brine, porasta samoozljeđujućih ponašanja i suicidalnosti”, upozorila je Kekin na konferenciji za novinare.

Pandemija i potresi, dugoročna ekonomska kriza i egzistencijalna neizvjesnost, u kojoj je više od 20 posto djece u Hrvatskoj u riziku siromaštva, naglasila je, izvukli su ovu krizu na vidjelo.

HDZ-ovoj Vladi, ustvrdila je, to nije važno, a odgovornost za mentalno zdravlje djece, osim ministru Berošu pripisala je i ministrima Fuchsu i Piletiću.

O stvarnim razmjerima nebrige za mentalno zdravlje, navela je i brojke koje govore da za svu djecu, u javnom i privatnom zdravstvu, brine tek 55 psihijatara, devet ih je starije od 60 godina, a većina je u Zagrebu, tako da u mnogim sredinama djeca i mladi nemaju nikakav pristup zaštiti mentalnog zdravlja.

Na specijalizaciji iz dječje psihijatrije trenutno se u Hrvatskoj nalazi tek 18 liječnica i liječnika.

Istaknula je da jedina bolnica u Hrvatskoj koja liječi najteže oboljelu djecu i koja jedina ima uvjete za njihovo sigurno zbrinjavanje ima ugovorenih tek 37 kreveta, a riječ je o zagrebačkoj gradskoj bolnici, koja zbrinjava djecu iz cijele Hrvatske.

Predstavila je i pet hitnih mjera koje je potrebno početi provoditi odmah, kako bi se ovu krizu počelo rješavati.

To su: implementirati screening programe za poremećaje mentalnog zdravlja djece, osigurati psihološku pomoć u školama, kao i svakom djetetu u potrebi, neovisno o tome gdje živi kroz deinstitucionalizaciju skrbi i organizaciju mobilnih multidisciplinarnih timova u teže dostupnim područjima, značajno povećati kvotu specijalizacija iz područje dječje i adolescentne psihijatrije i sustavno raditi na destigmatizaciji.

Ono što zagovaramo na nacionalnoj razini, već provodimo u Gradu Zagrebu, istaknula je Kekin, pojasnivši da je Grad pokrenuo Centar za zdravlje mladih gdje se usluge pružaju po drop in principu bez uputnice za djecu i mlade, a u sklopu Centra je i savjetovalište za mentalno zdravlje, a njihovi psiholozi idu i u terenske obilaske zagrebačkih škola.

Dodala je i da su pokrenuli preventivni program „Za sigurno i poticajno okruženje u školama koji će Grad Zagreb, zajedno s UNICEF-om i uz podršku Centra za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“ provoditi kao pilot projekt u 27 osnovnih škola te web platformu za mentalno zdravlje koja je posjećena preko 200 000 puta.

„Grad Zagreb obnavlja Psihijatrijsku bolnicu za djecu i prvi put u povijesti plaća četiri dodatne specijalizacije mimo Ministarstva zdravstva”, najavila je.