ISTRAŽIVANJE: Koliko se građana Hrvatske želi cijepiti, tko je kriv za cijepljenje preko reda i kome najviše vjeruju?

Iza nas je godina u kojoj Hrvatska živi po novim pravilima zbog koronavirusa. Dnevnik Nove TV proveo je istraživanje raspoloženja građana o cijepljenju, cijepljenju preko reda te radu Stožera.

Najviše se žele cijepiti birači HDZ-a

Koliko posto građana se želi cijepiti?

Dok je prije početka cijepljenja zemlja bila podijeljena, sada se gotovo dvije trećine građana žele cijepiti, odnosno njih 65 posto, a samo 29 posto to ne želi. Ne zna ili se već cijepilo 6 posto.

Vidljivo je da je među starijom populacijom veća želja za cijepljenjem. Mladi do 29 godina su podijeljeni i većina ih to ne želi. Slavonci, primjerice – njih više od 70 posto, žele se cijepiti.

Prema stranačkim preferencijama, najviše onih koji žele cjepivo je među biračima HDZ-a i to njih 80 posto, a najmanja potpora cijepljenju je u Domovinskom pokretu, to bi učinilo 50 posto birača te stranke.

Cijepljenje preko reda? Ne hvala – kažu građani

Cijepljenje preko reda uglednika koji su svi tvrdili da su teški bolesnici, ali i branitelji, mnoge je razljutilo. Pitali smo građane bi li oni, da im se ukaže prilika, iskoristili cijepljenje preko reda.

Njih 87 posto reklo je da to ne bi učinilo, a 12 posto ipak bi. Ne zna 1 posto.,

Tko treba odgovarati za cijepljenje preko reda?

Liječnik ili osoba koja se došla cijepiti preko reda – tko je kriv? 47 posto ispitanika smatra da su krivi i liječnici koji su to nudili, ali oni koji su na to pristali.

Liječnike smatra odgovornima 29 posto ispitanika, a osobu koja se progurala preko reda njih samo 4 posto. Da nitko nije kriv misli 15 posto ispitanika, ne zna njih 5 posto.

Tko će odgovarati? Nitko

Većina građana, njih 89 posto, misli da nitko neće odgovarati za cijepljenje preko reda, a samo 7 posto misli da će biti nekih sankcija. Ne zna 4 posto ispitanika.

Da trebaju odgovarati i liječnik i onaj koji je primio cjepivo smatra malo više visokoobrazovanih, a zanimljivo niti jedan ispitanik mlađi od 29 godina ne misli da je kriv onaj tko je pozvan na cijepljenje.

Povjerenje u Stožer, da ili ne

Kako građani ocjenjuju rad Stožera?

Stožer za svoj rad ima i dalje trojku, točnije 3,2. Sličnu je ocjenu imao i u prosincu kada smo radili istraživanje, a malo manju nego u studenom kada je ocjena bila 3,4.

Muški ispitanici su sumnjičaviji. Stožer lošije prolazi kod mlađe populacije, ali kod starije bi dobio 4. Stožer se može uzdati u kućanice i umirovljenike koji iznadprosječno ocjenjuju njegov rad.

Hrvatska borba protiv korone – kao i u ostatku Europe

Hrvatska ima svoj model. Neki ga hvale, neki kritiziraju. No da se Hrvatska podjednako bori protiv korone kao ostatak Europe misli 59 posto ispitanika. Da smo bolji misli njih 23 posto, a da smo lošiji 14 posto. Ne zna 4 posto ispitanika. U odnosu na posljednje istraživanje raste broj onih koji misle da smo kao i ostatak Europe, a pada broj onih koji misle da smo lošiji.

Zanimljivo, da smo podjednaki s ostalim europskim zemljama misli više mlađa populacija, visokoobrazovani i stanovnici Zagreba.

Malo je veća zastupljenost onih koji misle da smo bolji od ostatka Europe među starijim ispitanicima, a onih, koji misle da smo kao i ostale zemlje Europe, veća je zastupljenost među visokoobrazovanima.

Među ispitanicima od 30 do 44 godine te sjeverne Hrvatske veća je zastupljenost onih koji misle da smo lošiji.

Većina odobrava rad Stožera i misle da se borimo kao EU

Hrvatska ima svoj model. Neki ga hvale, neki kritiziraju. No, da se Hrvatska podjednako bori protiv korone kao ostatak Europe misli 59 posto ispitanika. Da smo bolji misli njih 23 posto, a da smo lošiji 14 posto. Ne zna 4 posto ispitanika.

U odnosu na posljednje istraživanje, raste broj onih koji misle da smo kao i ostatak Europe, a pada broj onih koji misle da smo lošiji.

Zanimljivo, da smo podjednaki s ostalim europskim zemljama misli više mlađa populacija, visokoobrazovani i stanovnici Zagreba.

Malo je veća zastupljenost onih koji misle da smo bolji od ostatka Europe među starijim ispitanicima, a onih, koji misle da smo kao i ostale zemlje Europe, veća je zastupljenost među visokoobrazovanima.

Među ispitanicima od 30 do 44 godine te sjeverne Hrvatske veća je zastupljenost onih koji misle da smo lošiji.

Kome u Stožeru građani vjeruju?

Alemka Markotić i dalje je osoba kojoj građani najviše vjeruju, njih 26 posto. No, od prosinca malo gubi potporu.

Ivan Đikić drugi je na listi i njega podupire 25 posto građana. U odnosu na posljednje istraživanje, on nije ni dobio ni izgubio potporu.

Vili Beroš je na trećem mjestu s potporom od 15 posto i njemu se od prosinca topi potpora.

Gordan Lauc može biti zadovoljan, njemu je značajno porasla potpora od prosinca i sada mu vjeruje 8 posto ispitanika. Krunoslav Capak sada ima potporu od 6 posto, malo je i porasla od prosinca. Na začelju je Davor Božinović kojega podupire 1 posto ispitanika.

Netko drugi, kaže 4 posto građana, a da nikome ne vjeruje izjasnilo se njih 10 posto.

Ne zna ili odbija odgovoriti 5 posto ispitanika.

Što građani misle – poduzimaju li vlasti sve što treba protiv covida?

Većina građana smatra da vlasti poduzimaju odgovarajuće mjere, njih 69 posto. Zanimljivo, u odnosu na prosinac i studeni tu bilježimo rast potpore, no daleko je to od istraživanja provedenog u ožujku, kada je potpora bila 94 posto.

28 posto građana misli da se ne poduzimaju odgovarajuće mjere. To je manje nego u prosincu ili studenom, ali daleko od primjerice samo 3 posto građana koji su u ožujku prošle godine mislili da vlasti ne poduzimaju odgovarajuće mjere.

Ne zna njih 3 posto.

Balansirati ili popustiti mjere? Hrvati podijeljeni

Balansirati ili popuštati? To je pitanje podijelilo Hrvatsku. Tako je 43 posto građana zadovoljno ovakvim načinom popuštanja mjera. 40 posto njih misli da treba dodatno popustiti. Da sve ide prebrzo, misli 14 posto, ne zna njih 3 posto.

Balansiranjem su zadovoljniji građani zrelije dobi, ali i oni s osnovnom školom. Kod mlađih je veća zastupljenost onih koji žele još popuštanja, a odmah iza njih su birači od 30 do 44 godine.

Zastupljenost onih koji misle da sve ide prebrzo veća je među starijima, a slično razmišljaju i stanovnici sjeverne Hrvatske.

Nadalje, u Hrvatskoj su oprezne kućanice, a učenici i studenti žele odmah otvaranje.

Napomena:

Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 punoljetnih građana, od 19. do 23. siječnja 2021. godine. Pogreška mjerenja je +/-4 %.

Komentiraj