INTERVJU: MIRO BULJ: ‘Tuđman je govorio protiv HOS-a da se obrani od neprijateljske propagande tijekom rata’

Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj komentira izjave Zorana Milanovića i daje svoju verziju Tuđmanovih istupa o HOS-u iz 1992., pojašnjava zašto misli da je koronavirus razobličio besmislenost teritorijalnog ustroja zemlje i kritički govori o rezultatima rada Vlade

’Sramotno je i nenormalno ono što je Zoran Milanović rekao o pripadnicima Hrvatskih obrambenih snaga i hrvatskim braniteljima, s obzirom na to da dolazi od institucije hrvatskog predsjednika“, dio je razmišljanja koja je za Nacional iznio saborski zastupnik Mosta Miro Bulj, komentirajući prošlotjedni istup predsjednika Zorana Milanovića nakon komemoracije u Jasenovcu. Svojim stavovima Bulj je čvrsto pozicionirao Most na desnom spektru hrvatske politike uoči ovogodišnjih parlamentarnih izbora te je pokazao i da članovi te stranke osim što propagiraju radikalnu klerikalnu politiku, ne prežu ni od dvosmislenih stavova prema ustaškom režimu i simbolima tog režima iz Drugog svjetskog rata. Suočen s pitanjem o politici Franje Tuđmana, koji je početkom Domovinskog rata jasno osudio pojedince unutar HOS-a te kazao da je upravo zbog crnokošuljaških tendencija Hrvatska imala velikih problema s međunarodnim priznanjem, Bulj je insistirao na tome da je Tuđman samo odgovarao na neprijateljsku propagandu. Time se pridružio onima koji i više od dvadeset godina nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika pokušavaju reinterpretirati Tuđmanovu politiku s početka devedesetih.

Bulj se prošloga petka našao i na udaru pojedinih kolega zastupnika u Hrvatskom saboru, nakon svog govora u kojem se osvrnuo na provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Bulj je istaknuo da je u Saboru samo iskoristio svoje demokratsko pravo da upozori na loš položaj Hrvata u Vojvodini koji, kako je rekao, nemaju ni približno jednaka prava kao Srbi u Hrvatskoj. Saborski zastupnik Mosta osvrnuo se i na aktualnu situaciju nakon što je Vlada prošloga tjedna iznijela hodogram postupnog ukidanja mjera borbe protiv koronavirusa te je otkrio zašto misli da u Hrvatskoj trenutno vlada „stožerokracija“, a ne demokracija.

NACIONAL: Nekoliko zastupnika prozvalo vas je u petak zbog stavova koje ste izrekli u Saboru prilikom rasprave o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2018. Što se točno dogodilo?

Postavio sam pitanje o položaju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji jer se prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj poštuju onako kako je propisano Ustavnim zakonom, dok se prava Hrvata u nekim susjednim državama, poput Srbije, ne poštuju. Tu je riječ o međunarodnom ugovoru koji je Hrvatska 2004. potpisala sa Srbijom o reciprocitetu prava Hrvata u Srbiji, uglavnom u Vojvodini, odnosno Srba u Hrvatskoj. Taj sporazum u Srbiji se ne poštuje jer hrvatska manjina u Srbiji nema zajamčenog političkog predstavnika, bilo na lokalnim razinama, bilo na razini parlamenta. Istovremeno u Hrvatskoj srpska nacionalna manjina ima tri predstavnika u parlamentu i 40 zamjenika načelnika, gradonačelnika i 11 zagarantiranih dožupana. Zato mislim da je legitimno postaviti pitanje o položaju Hrvata u Srbiji, pogotovo jer je nedavno u Zagrebu bio predstavnik vojvođanskih Hrvata gospodin Žigmanov, koji je potvrdio da Hrvati u Srbiji nemaju političkih prava. Činjenica je da je u srpskom parlamentu samo jedan zastupnik Hrvat i on je izabran s građanske liste, a ne s posebne liste nacionalnih manjina.

NACIONAL: Ipak, vaš bivši kolega iz Mosta Marko Vučetić zbog tih vas je riječi dosta žestoko napao?

Mene zanima samo što misli narod koji me je birao da ga zastupam i da se borim za ljude koji teško žive u mojoj Dalmatinskoj zagori, Cetinskoj krajini, Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj. Moje je demokratsko pravo postaviti pitanje koje sam postavio, a pri tome nisam nikoga vrijeđao. Osobno nisam ni s kim u sukobu, a i živim u selu u kojem sam predsjednik mjesnog odbora, živim s ljudima srpske nacionalne manjine i znam koji su njihovi problemi. A kad god se povede rasprava o statusu nacionalnih manjina, uvijek sve podsjećam na to da je 9000 pripadnika srpske nacionalne manjine sudjelovalo u Domovinskom ratu boreći se za Hrvatsku.

NACIONAL: Kad smo već počeli s aktualnim temama, kako komentirate izjavu predsjednika Zorana Milanovića nakon komemoracije u Jasenovcu, kada je poručio da ploču pripadnicima HOS-a treba „maknuti i negdje baciti“?

Sramotno je i nenormalno to što je Zoran Milanović rekao o pripadnicima Hrvatskih obrambenih snaga i hrvatskim braniteljima, s obzirom na to da dolazi od institucije hrvatskog predsjednika. On kao vrhovni zapovjednik nema pravo tako govoriti o ljudima koji su branili Hrvatsku na najtežim ratištima od Vukovara do Dubrovnika. Pripadnici HOS-a borili su se za samostalnu, neovisnu i demokratsku Hrvatsku i za njezino stvaranje platili cijenu svojim životima i zdravljem. Napominjem da je udruzi pripadnika HOS-a odobreno korištenje grba HOS-a 2002. tijekom vlade Ivice Račana i on sada iz Jasenovca, kamo se došao pokloniti žrtvama, govori da se ploča s imenima 11 poginulih branitelja, od kojih je jedan imao 17 godina, treba baciti. Milanovićeva izjava samo je nastavak „šrafciger koalicije“ Plenković, Pupovac, Vrdoljak i Bandić, a zovem je tako jer su oni 2017. tri mjeseca odlučivali o tome što napraviti s pločom i na kraju su je prebacili u Novsku, a sad je očito žele zauvijek škartirati.

‘HOS-ovci su se pod TIM insignijama borili i ginuli i to je povijesna činjenica koja se ne može mijenjati. Njihove obitelji i suborci imaju pravo prisjećati ih se i obilježavati mjesta na kojima su ginuli ili su pokopani’

NACIONAL: Nije li predsjednik Milanović zauzeo jasan stav da nema ništa protiv imena poginulih branitelja, nego protiv natpisa „Za dom spremni“ koji se nalazi na spomen-ploči?

On je rekao da ploču treba baciti. Jasno je što misli o onima čija su imena na ploči.

NACIONAL: Zoran Milanović je rekao i da nema ništa protiv spomenika HOS-u u Zagrebu na kojem nema spornog pozdrava, zašto se to ne bi napravilo i na spomeniku u Našicama? Je li vama takvo rješenje prihvatljivo?

HOS-ovci su se pod tim insignijama borili i ginuli i to je povijesna činjenica koja se ne može mijenjati. Njihove obitelji i suborci imaju pravo prisjećati ih se i obilježavati mjesta na kojima su se borili, ginuli ili su pokopani, bez iskrivljavanja ili skrivanja povijesnih činjenica.

NACIONAL: Kada govorite o HOS-u i ulozi tih postrojbi u Domovinskom ratu, nije li vaše mišljenje suprotno stavu Franje Tuđmana, s obzirom na to da postoje isječci intervjua iz devedesetih u kojima on o postrojbama HOS-a govori da su bile glavna smetnja za međunarodno priznanje Hrvatske zbog crnih košulja i fašističkog obilježja?

Potpuno sam svjestan kakva je bila neprijateljska propaganda tijekom rata, posebno u počecima i prije priznanja Hrvatske. Ali to je bilo samo to, dakle, ciljana neprijateljska propaganda protiv koje se tadašnje hrvatsko vodstvo moralo boriti. Riječ je o lažima i konstrukcijama koje su htjele prikazivati mladu hrvatsku državu kao nekakvu fašističku i zločinačku tvorevinu. Međutim, i od tih laži smo se obranili i međunarodno priznanje je ubrzo došlo. Zato mi je teško razumjeti zašto bi se netko u 2020. pozivao na tu propagandu koju je i međunarodna zajednica prozrela i odbacila priznanjem Hrvatske.

NACIONAL: Prošloga tjedna u Saboru je vladajuća većina odbila sve prijedloge Mosta za pomoć gospodarstvu, ali i stanovnicima Hrvatske pogođenima krizom nastalom zbog pandemije koronavirusa.

Odmah po izbijanju krize Most je iznio prijedloge za pomoć gospodarstvu još i prije nego što je Vlada donijela prvi set mjera. Prvi smo predložili otpis poreza i doprinosa, Vlada je to najprije odbila, a potom zbog pritiska poduzetnika ipak popustila. Slično je i s moratorijem na ovrhe koji smo predložili prije Uskrsa, a Vlada taj problem tek sad rješava. Sada predlažemo i borimo se za ukidanje parafiskalnih nameta teških devet milijardi kuna, a tražimo i jednogodišnji moratorij na sve kredite i kamate. U Mostu smatramo da banke taj teret mogu podnijeti i da se i one moraju uključiti u pomoć građanima u ovim teškim trenucima, a ne da one jedine profitiraju na ovoj krizi. Banke u Hrvatskoj dobro su se „omastile“ i svake godine ostvaruju ogromnu dobit. Sada bi trebale podnijeti i dio tereta ove koronakrize.

NACIONAL: Taj prijedlog Mosta gotovo je identičan prijedlogu SDP-a koji je isto tražio jednogodišnji moratorij na kredite i kamate?

Mi u Mostu vodili smo se logikom da treba zaštititi ljude i gospodarstvo od prvog šoka ove krize koji će ipak trajati duže od tri mjeseca. No taj prijedlog, kao i drugi oporbeni prijedlozi, odbijen je uz obrazloženje da je to stvar banke i klijenta. Taj argument je licemjeran i ne drži vodu jer su Vlada i Sabor u nizu kriznih zakona intervenirali u privatne odnose. Mislim da se tako mora zakonski regulirati i moratorij na kredite i da država itekako u ovoj situaciji mora stati na stranu građana. Očito bankarski lobi ima veliki utjecaj na Vladu i zato je prijedlog odbijen praktički bez prave rasprave. Već sam rekao koliku dobit banke imaju, a sada tu dobit žele zadržati i u ovoj krizi, što je nepošteno jer su banke pune zaliha novca, a građanima je država zabranila raditi i privređivati i zato bi Sabor trebao intervenirati. No očito je da Vlada to ne može dopustiti jer štite interese banaka i ovisi o bankama.

NACIONAL: Je li taj odnos prema bankama i jedna od stvari na kojima je Vlada podbacila u ovoj krizi?

Sigurno da jest, ali sada se samo potvrdilo ono što već dugo govorimo, a to je da su banke glavni sponzori hrvatske vlasti koja se čak ni u ovim teškim trenucima ne želi njima konfrontirati. U biti, to čak i ne bi trebala biti konfrontacija već jedna sasvim normalna stvar, da se i banke, poput svih, odreknu dijela dobiti. Pošteno bi bilo da se uvede moratorij u trenucima kada je cijelo gospodarstvo stalo. Mislim da Vlada bankama ne može ništa jer je pod utjecajem bankara, ali mi nećemo odustati i nastavit ćemo se boriti za hrvatski narod.

NACIONAL: Slažete li se s ocjenom dijela svojih kolega da je zdravstveni dio ove krize obavljen vrlo dobro, dok gospodarski dio nije, pogotovo kada su u pitanju dugoročne mjere za oporavak gospodarstva?

Mislim da se trebalo reagirati odmah čim se vidjelo da građani poštuju mjere i da je zdravstvena slika pozitivna. Zemlje u okruženju vrlo su brzo reagirale i napravile plan postupnog otvaranja gospodarstva, a mi takav plan tek sad u hodu pišemo. Evo, naprimjer, jedna mjera koju sam predložio je da se hrvatskim poljoprivrednicima podijeli 400 tisuća hektara obradiva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez ikakve naknade, samo da se obrađuje. Koronavirus razotkrio je sve probleme u našoj poljoprivredi i kad su se zatvorile europske granice, odmah se postavilo pitanje imamo li mi uopće dovoljno zaliha hrane u zemlji, jesmo li samodostatni. Tužno je da se u zemlji koja obiluje kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem uopće postavlja pitanje samodostatnosti, ali tako je to kad su sve vlade posljednjih dvadesetak godina vodile politiku sustavnog uništavanja domaćeg seljaka, a pogodovalo se uvoznicima kojekakva škarta. Pogledajte samo kako riječ samodostatnost svi uzimaju u usta, pa i u Vladi govore o „promjeni paradigme“ i okretanju domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, a neki u Vladi možda razmišljaju i o karijeri „čobana“, kako su mene nazivali. Puna su im usta i priča o teritorijalnom preustroju, a ja već više od desetljeća govorim da su županije rak-rana naše države, kočnica razvoja zemlje, leglo stranačkih uhljeba i da ih treba ukinuti.

‘Koronavirus je razobličio sve pa tako i uhljebe po županijama. To su besmislene faraonske tvorevine koje hitno treba ukinuti. Bio bih najsretniji kada bi se to dogodilo već u ovom sazivu Sabora’

NACIONAL: Znači, smatrate da su županije najveći kočničari razvoja Hrvatske i zalažete se za njihovo ukidanje?

Koronavirus je razobličio sve pa tako i uhljebe po županijama. Pravi primjer je dom za umirovljenike u Splitu u koji je ušao virus. Na čelu tog doma je bivši gradonačelnik Omiša Škaričić. Njega je tamo postavio bivši župan Ante Sanader koji je danas politički tajnik HDZ-a i zaštitnik aktualnog HDZ-ova župana Bobana. Dakle, Stožer nas poziva da ostanemo doma, da poštujemo mjere, zaustavimo gospodarstvo, nema turizma, nema ugostiteljstva, sve kako bismo zaštitili svoje starije i umirovljenike od virusa. I onda je baš u Bobanovo i Sanaderovo utočište ušao virus. Ušao je tamo kamo nije smio ni po koju cijenu. I zato kažem da je ova kriza razotkrila sve naše nedostatke, a poglavito one u županijama koje su apsolutno besmislene. To su faraonske tvorevine koje hitno treba ukinuti. Bio bih najsretniji kada bi se to dogodilo već u ovom sazivu Sabora. Otkad su županije osnovane, u mojoj Dalmatinskoj zagori ima 100.000 stanovnika manje. Koja je to onda svrha postojanja županija? Korona-kriza razotkrila je i razobličila sve štetočine i loše politike prema hrvatskom narodu i hrvatskoj državi.

NACIONAL: Usprkos tomu, HDZ u anketama sve bolje stoji i popularniji je nego prije početka krize?

I Mostu raste rejting u ovim „kriznim“ anketama. Ljudi su u ovome trenutku zabrinuti za svoje zdravlje, traže zaštitu i pomoć države i tko kod obnaša vlast, bio bi jednako popularan. Slično u anketama prolaze vladajuće stranke u svim europskim državama. Ali mislim da će i ta popularnost početi padati kada građani postanu svjesni toga da će gospodarske i ostale posljedice ove krize biti teže i dugotrajnije nego u drugim državama baš zato što Vlada nije provela reforme koje je trebala provesti. Kod nas se sve radi populistički, na ho-ruk, kao da je jedino kod nas kriza. Čak bih rekao da tu trenutno vlada „stožerokracija“, a ne demokracija. Most je predložio uvođenje elektronskog i dopisnog glasanja na idućim izborima jer ne smijemo dozvoliti da nam se ispod radara „uvale“ neke totalitarne mjere kao što su to pokušali s onim suludim zakonom s kojim bi pratili bez ikakva kriterija sve građane. Ne vidim tko bi pristao na takav zakon pogotovo jer ne vjerujem ni Plenkoviću, ni Božinoviću, ni Kopalu.

NACIONAL: Možete li pojasniti što mislite kada govorite o „stožerokraciji“?

Otkad je proglašena epidemija imamo petstotinjak stožera diljem zemlje, lokalni političari obukli su nekakve uniforme, pečatiraju propusnice jer bez njih ne možemo ni u butigu, ni u poštu, ni u polje, a svakog dana sazivaju konferencije za novinare i objašnjavaju kako su nas oni spasili. Mislim da bismo svi, posebno mi političari, trebali pokazati malo više poniznosti i skromnosti, a na prvom mjestu zahvaliti svom narodu, svim građanima koji strpljivo i disciplinirano podnose sve tegobe karantene.

NACIONAL: Spomenuli ste elektroničko i dopisno glasanje, očekujete li da premijer Plenković iskoristi trenutnu popularnost HDZ-a i raspiše izbore već sredinom srpnja, kako se spominje u nekim medijima?

Jasno je da su sve krizne mjere tempirane tako da istječu negdje u srpnju. Npr. moratorij na ovrhe tek se sada donosi i trajat će tri mjeseca, dakle do druge polovice srpnja. Vjerojatno je onda da su HDZ i Plenković kod donošenja mjera kalkulirali s izborima krajem lipnja ili početkom srpnja. A ako zbog epidemije ne bude moguće provesti izbore u srpnju, Vlada je u sve zakone umetnula osigurač da može sve mjere odlukom produžiti još tri mjeseca. Kao da bi to bilo prvi put da oni stavljaju svoje političke interese ispred interesa države i naroda. Nama u Mostu najvažnije je i tražimo da se hitno nađe način elektronskog i dopisnog glasanja, kako bi svi mogli glasati bez straha od virusa.

NACIONAL: Budući da predlažete elektronsko i dopisno glasanje, znači li to da smatrate i da bi u tom hodogramu bitnu ulogu trebala imati i potpuna digitalizacija društva?

To je vrlo bitno. Pečate treba već jednom baciti u koš. Sad se vidi da je digitalizacija moguća, ali da do sada nije bilo volje da se ona pokrene. Samo u županijama, agencijama i stotinama drugih državnih tijela rade ljudi na lupanjima pečata i sličnim poslovima i nekome očito nije u interesu da se cijeli sustav digitalizira jer bi ti ljudi postali suvišni. To je proces koji se mora napraviti, a moramo vidjeti i što se može napraviti s velikim brojem općina, a pogotovo županija koje su, ponavljam, glavna kočnica razvoja Hrvatske.

‘Vlada nije provela reforme koje je trebala provesti. Kod nas se sve radi populistički, na ho-ruk, kao da je jedino kod nas kriza. Čak bih rekao da tu trenutno vlada ‘stožerokracija’, a ne demokracija’

NACIONAL: Kako gledate na vrlo aktivnu ulogu novoosnovane udruge poduzetnika i smatrate li da bi ona u budućnosti mogla imati i neku ulogu na hrvatskoj političkoj sceni?

Ne mogu to prosuđivati, mogu samo reći da je Most odmah predlagao mjere koje je Vlada na kraju prihvatila upravo zbog pritiska poduzetnika. Mislim da je u ovom trenutku najbitnije da i mi u oporbi i poduzetnici napravimo sve da prisilimo Vladu na neke poteze kojima bi se osigurala samodostatnost Hrvatske. Izrekao bih jednu rečenicu koja je vjerojatno već nekoliko puta izrečena, ali čini mi se da je jako važna: U ovome trenutku selo mora biti pokretač razvoja Hrvatske. I zato država mora zagarantirati da na policama bude najmanje 50 posto domaćih proizvoda, a ne da naši voćari pile svoje voćke dok se uvozi hrana puno slabije kvalitete. Hrvatska ima šansu, ali trebamo provoditi reforme na svim razinama.

NACIONAL: Ako se premijer odluči na izbore sredinom ljeta, hoće li Most biti spreman na tako rani termin?

Naravno da smo spremni. Mostu je u posljednje vrijeme pristupilo nekoliko vrlo kvalitetnih novih članova. Novi autentični ljudi u politici poput Marina Miletića, a posebno nas veseli priključenje mladih ljudi kojima je prekipjelo i koji više ne žele stajati po strani. Imamo jasne politike, ljudi su imali priliku vidjeti za što se borimo i kakvi su mostovci. Sve je, dakle, jasno, izbori mogu biti i sutra što se nas tiče.

NACIONAL: Znate li u kojoj su fazi pregovori sa strankom Miroslava Škore? Uoči izbijanja krize aktualna je bila suradnja, ali sada je sve to nekako palo u drugi plan.

Most se sprema na samostalni izlazak na izbore, ali naravno da su mogući dogovori s drugim strankama. I naravno, takve razgovore vode čelni ljudi Mosta i odlučuju tijela Mosta.

NACIONAL: Kakav je vaš stav o Miroslavu Škori?

Škoru smo podržali na predsjedničkim izborima, kada je on, kao jedna nova osoba na hrvatskoj političkoj sceni, mogao ugroziti duopol HDZ-a i SDP-a. Ljudi su ga u velikom broju prepoznali, a ja najviše poštujem mišljenje naroda i prema tome formiram svoje mišljenje o političkim akterima. Zato se, uostalom, u Mostu i zalažemo za preferencijalno glasovanje na izborima, a ne skrivanje iza stranačkih lista.

Komentiraj