Usvajanjem zakonskog prijedloga Interoperabilna Europa Europska je komisija ovaj tjedan napravila snažan iskorak prema jačanju suradnje i interoperabilnosti među javnim upravama država članica kojima će, kroz dijeljenje i ponovnu uporabu IT rješenja, omogućiti učinkovitije pružanje javnih usluga na području cijele Europske unije.

Jače povezivanje javnih uprava kroz uporabu dijeljenih rješenja nužnost je na zajedničkom tržištu, a potrebu za uspostavom funkcionalnog zajedničkog okvira dodatno je naglasila i aktualna pandemija Covida-19. Ograničenja nametnuta zbog suzbijanja pandemije dovela su primjerice do zajedničkog rješenja za Covid putovnice koje su građanima omogućile slobodu kretanja na području svih članica, ali u i razmjenu informacija u realnom vremenu o raspoloživosti bolničkih kreveta na jedinicama intenzivne njege koja je bila posebno važna u akutnim fazama pandemije.

Predloženi zakoni koji sada treba proći i parlamentarnu proceduru postavlja novi okvir za suradnju između država članica i EU institucija u kojem će usuglasiti zajedničke prioritete i raditi na zajedničkim rješenjima za interoperabilnost. Novim pristupom promiče se dijeljenje i ponovna uporaba (po mogućnosti open-source) IT rješenja i podataka među različitim nacionalnim javnim upravama s naglaskom na uklanjanje nepotrebnih administrativnih opterećenja za građane i poduzeća na zajedničkom tržištu.

Stav je Europske komisije da državna administracija ne treba opterećivati građane i poduzeća obvezom da uvijek iznova dostavljaju iste informacije, bilo da je riječ o upravi na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i EU razini. Umjesto toga, svi koji bi trebali imali pristup registrima u kojima se ti podaci vode, bez prisiljavanja građana da sami dostavljaju podatke ili razmjenjuju dokumente.

Uvođenjem prekogranične interoperabilnosti građani će ostvariti uštede koje se procjenjuju na 5 do 6,3 milijuna eura, dok se uštede za gospodarske subjekte koji djeluju na zajedničkom tržištu procjenjuju na iznos od 5 do 19,2 milijarde eura. U vremenskim okvirima, prema istraživanju Joint Research Centrea (JRC) građani će na razini godine uštedjeti do 24 milijuna sati, a poduzeća čak 30 milijardi radnih sati koje bi inače proveli u ispunjavanju različitih obveza prema javnoj upravi ili ostvarivanju svojih zakonskih prava. Dodatno, jačanje interoperabilnosti dovodi do gospodarskog rasta, povećava stratešku i političku neovisnost i povjerenje građana u javnu upravu.

“Poboljšanje interoperabilinosti u javnom sektoru od presudne je važnosti za izgradnju digitalne Europske unije koja je otvorena, uključiva i koja uživa povjerenje svojih građana. Ovim ćemo korakom omogućiti da naše javne uprave bolje surađuju uz jačanje međusobnog razumijevanja i povjerenja a sve na korist europskih građana i poduzeća“, istaknuo je nakon usvajanja zakonskog prijedloga Johannes Hahn, povjerenik za proračun i upravu.

Europski stručnjaci predviđaju da će viša razina interoperabilnosti najjače pozitivne učinke imati u poduzećima koji su zbog svoje djelatnosti snažno vezani uz javni sektor kao što su primjerice promet, poljoprivreda, zaštita okoliša. Značajan rast učinkovitosti očekuje se u samom javnom sektoru, odnosno u administrativnim tijelima koja su nadležna za poreze i carine, pravosuđe i zdravstvo.

Predložene mjere financirat će se iz novog instrumenta Program za digitalnu Europu, iz kojega će u razdoblju od 2023. do 2026. za jačanje resursa za uspostavu interoperabilnosti izdvojiti 130 milijuna eura.

Sadržaj omogućio APIS IT