Inflacija u eurozoni blago je oslabila u srpnju, kliznuvši na 5,3 posto, a Hrvatska je uz Slovačku zabilježila najsnažniji rast cijena, znatno iznad prosjeka, pokazale su u ponedjeljak prve procjene Eurostata.

U srpnju godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 5,3 posto, izračunali su statističari.

U lipnju iznosila je 5,5 posto.

Na mjesečnoj razini cijene su srpnju pale za 0,1 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u lipnju.

Cijene energije bile su u srpnju niže za 6,1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 5,6-postotnog pada u lipnju.

Svježa hrana poskupjela je na godišnjoj razini za 9,2 posto, neznatno snažnije nego u lipnju. Blago je ubrzao i rast cijena usluga, na 5,6 posto, s lipanjskih 5,4 posto.

Kada se isključe cijene hrane i energije, inflacija u eurozoni iznosila je u srpnju 6,6 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u lipnju.

Hrvatska uz Slovačku

Slovačka je i u srpnju bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 10,2 posto.

Slijedi Hrvatska sa srpanjskom stopom inflacije mjerenom HICP-om od 8,1 posto. U lipnju iznosila je 8,3 posto.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje da su u srpnju porasle za 7,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Baltičke zemlje mjesecima su bilježile najviše stope inflacije, ali rast cijena u međuvremenu je usporio i u srpnju najsnažniji je bio u Litvi koja se sa 7,1 posto svrstala uz bok Austriji.

U Latviji cijene su porasle za 6,5 posto, a u Estoniji za 6,3 posto, kao i u Njemačkoj.

Najblaži rast cijena bilježila je u srpnju Belgija, za 1,6 posto. Slijede Španjolska i Grčka s 2,1 odnosno 3,4 posto.