IMOVINSKI JADI HRVATSKIH POLITIČARA: Livada, grobnica i Renault iz 1967.

Objavljeno u Nacionalu br. 545, 2006-04-24

Imovinske kartice hrvatskih dužnosnika nepresušno su vrelo zabave, prepune gluposti, arhaičnih mjera za površinu i egzotičnih valuta

Prošlog je tjedna u svim medijima najavljeno stavljanje imovinskih kartica 1147 državnih dužnosnika na internetsku stranicu www.sukobinteresa.hr. Objavilo ih je saborsko Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa koje predvodi Josip Leko. Nakon što su \”mali ljudi\” pogledali kartice, prvo je uslijedila nevjerica što najmoćniji ljudi hrvatske nerijetko imaju lošije automobile i manje stanove od njih a zatim i naslađivanje brojnim glupostima na koje su naišli među podacima. Građani, čija je prosječna plaća tri puta manja od prosječne dužnosničke, barem su se mogli nasmijati ugledavši potpuno nestandardizirane, nepotpune i aljkavo ispunjene popise koji sliče listi ljudi kojima je potrebna socijalna pomoć.

Najviše poruge izazvala je činjenica da premijer Ivo Sanader ima 39 godina star automobil Renault 8, dok ministar financija Ivan Šuker živi s roditeljima te uopće nema automobil. Kad bi krenuo na neki put, svoju impozantnu staturu morao bi ugurati u omaleni Hyundai Getz u vlasništvu svoje supruge. Ministar obnove Božo Kalmeta prednjači među svojim kolegama po pitanju stila – on vozi Opel Corsu i motocikl Yamaha. Ljubomoran na njega može biti i SDP-ov zastupnik Nenad Stazić, koji je svoj Hyundai neimenovanog tipa iz 1991. procijenio na čitavih 740 kuna! No, svatko tko poželi nešto saznati iz tih kartica, a ne se samo dobro nasmijati, ostat će, blago rečeno, razočaran. Dužnosnici nisu ozbiljno shvatili svoju obvezu a posao nisu dobro odradili ni oni koji su sastavljali imovinske kartice. Kartice nisu rađene po unificiranom predlošku pa ih je teško uspoređivati. Ključni propust je to što nigdje ne piše kada su dužnosnici stekli svoju imovinu, a komparativne tablice i grafovi iz kojih bi se vidjelo kako je rasla imovina, potpuno su izostavljeni. Cijeli je projekt očigledno vrlo neozbiljan a na stranicama se nalaze neki “čudni” podaci, s obzirom da se radi o službenim stranicama Republike Hrvatske. Svatko tko pročita čita kartice mislit će kako, primjerice, još uvijek postoje stranke Libra i LS. Naime, iako su te stranke nestale sa političke scene ujedinjenjem s HNS-om, odnosno HSLS-om, Povjerenstvu to očito nije bilo bitno pa su u pregledniku najnormalnije stavili mogućnost pregleda dužnosnika iz stranaka koje više ne postoje. Puno je ozbiljnija zamjerka činjenica da su kartice ispunjavane kako se tko sjetio, a ponegdje čak nije ni upisano na kojoj su dužnosti političari ili kolika im je dužnosnička plaća.

U popisu imovine površine zemljišta navedene su u različitim mjernim jedinicama: ralima, jutrima, hektrima, kvadratnim metrima i četvornim hvatima, iako svako tko je pohađao osnovnu školu zna da u Hrvatskoj vrijedi metrički sustav. Slično je i s ispunjenim vrijednostima kuća, stanova i nekretnina – vrijednosti nekretnina, onih koji su se udostojili upisati ih, izražene su u kunama, eurima, američkim, pa čak i kanadskim dolarima, iako je službena novčana jedinica u Hrvatskoj kuna. Među onima koji nisu naveli vrijednost svojih nekretnina izdvaja se SDP-ovka Milanka Opačić, koja je jednostavno upisala da ne zna vrijednost svog stana u Zagrebu. Ponegdje uz vrijednosti nije uopće navedena valuta pa čitatelju ostaje da sam procjenjuje jesu li navedene vrijednosti u kunama ili švicarskim francima.

Treći su pak dužnosnici postavili čitateljima prave male enigmatske zadatke – jednostavno nisu stavili nikakve brojke uz nekretnine ili pokretnine. U rubrici u kojoj trebaju objasniti kako su stekli imovinu, osim kredita, nasljedstva ili ušteđevine, neki jednostavno upisuju – na drugi način. Stjepan Fiolić, saborski zastupnik HDZ-a kojeg se govori da je bogat gotovo kao i najbogatiji dužnosnik, HNS-ovac Radimir Čačić, vrlo je šturo ispunio karticu. Naveo je samo površinu svoje mesnice i pogona u Hrašću od 640 m2, a za 5 poslovnih prostora, farmu u Vukovini te kuće u Maloj Mlaci i Odri ne navodi ni površine ni vrijednost. Jedina sigurna brojka u Fiolićevoj kartici je 86 posto vlasništva mesne industrije Fiolić, čija vrijednost nije procijenjena. Radimir Čačić precizno je naveo svoje udjele u tvrtkama, a poduži popis njegove imovine zauzeo bi, svakako, karticu teksta. Između ostalog, Čačić posjeduje dionice tvrtki kao što su Croatia airlines, Erste banka, Atlas, Kraš, Varaždinska banka i Varteks, no najveću vrijednost ima u tvrtkama svoje grupacije Coning. Iako je precizno naveo vrijednosti svojih dionica, u rubrici za nekretnine bio je aljkav pa tako navodi kako ima dva stambena prostora i apartman, ali ne navodi gdje su ni koja im je vrijednost. Čačić, ujedno i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza, ima najveću plaću među županima – 18.458 kuna.

Zanimljivo je da Čačić nema auto, već ga vjerovatno vozi njegova supruga u svome Smartu. Jedan od najbogatijih dužnosnika je i HDZ-ov potpredsjednik Sabora Luka Bebić. Uz poljoprivredno zemljište od 28.000 m2 u Metkoviću, vrijedno 300.000 kuna, posjeduje vikendicu u Slivnom od 120 m2 vrijednu 1,5 milijuna kuna, stan u Zagrebu jednake vrijednosti ali površine 93 m2, obiteljsku kuću kod Metkovića vrijednu 100.000 kuna, ribarski čamac od 10.000 kuna i brodicu od 60.000 kuna. Vrijednost ostalih pokretnina iznosi 50.000 kuna, a ima i dohodak od obiteljskog gospodarstva od 10.000 kuna. Osim toga, njegova supruga vlasnica je stana u Zagrebu, zemljišta u Samoboru, osobnog automobila te 280.000 eura u ostalim pokretninama. Jedna od najdetaljnije popunjenih i najvrijednijih imovinskih kartica je kartica HDZ-ovog saborskog zastupnika Krune Peronje. Poduži popis imovine uključuje dvije kuće na Jelsi ukupne površine 700m2, koje je prijavio kao vrijednost od 10 milijuna kuna, a kao vrijednost stana u Zagrebu od 81,24 m2 napisao je samo 130.000, ali ne i čega. Na Jelsi ima i poljoprivredno zemljište i šumu ukupne vrijednosti 11 milijuna kuna. Posjeduje nekoliko poslovnih prostora i stanova u Splitu i Jelsi ukupno vrijednih 1,6 milijuna kuna, dok je njegova supruga samostalno vlasnica stana u Zagrebu vrijednog 2,5 milijuna kuna. U skupinu bogatih nekretninama spada i saborski zastupnik na listi HDZ-a Mario Zubović. Dva stana u Zagrebu ukupne površine 160 m2 prijavio je kao vrijednost od 1,78 milijuna kuna, kuću za odmor na Krku od 560.000 kuna te dva građevinska zemljišta u Gospiću.

Njegova supruga samostalno posjeduje još jedan stan vrijedan 3 milijuna kuna. Količinom zemlje u vlasništvu ističe se ministar Božo Biškupić. U Maloj Mlaci, između Zagreba i Velike Gorice posjeduje čak 13.000 m2 zemlje za koju ne navodi cijenu. Njegova supruga posjeduje još 13.000 m2 zemlje u Zagrebu. Biškupić posjeduje i 780 m2 zemlje na Braču, kuću od 550 m2 u Zagrebu te kuću od 115 m2 na Braču. Za sve ovo, kao ni za automobil BMW 520 star 10 godina ne navodi vrijednost. Podrijetlo imovine je tipično – sve je stekao \”vlastitim prihodima, od osobnog dohotka i rada u inozemstvu moje supruge kojim se otplaćuju kreditne obveze a dio imovine stečen je nasljedstvom, darovanjem, štednjom i kreditima\”. Posebnost kod Biškupića je umjetnička zbirka od 310 grafičkih mapa. Među SDP-ovcima prednjači Mato Arlović s plaćom od 19.277 kuna, stanovima od 229 i 84 m2 u Zagrebu i Osijeku te ušteđevinom od 25.000 eura. Šef SDP-a Ivica Račan slijedi ga sa 17.000 kuna plaće i stanom od 115 četvornih metara.

Njihov kolega Slavko Linić sa suprugom, uz nekoliko nekretnina, posjeduje jahtu FERETTY 39 za koju navodi da je vrijedna 500.000, ali ne i čega. HSP-ovka Ružica Tomašić na Korčuli sa suprugom posjeduje dio kuće i zemljišta vrijednih oko 550.000 eura, ali i milijun kanadskih dolara vrijednu zemlju u Kanadi, koju je u karticu upisala kao Canadu. Zemljište u inozemstvu prijavio je i bivši ministar Miomir Žužul, kojega je afera Imostroj stajala glave. Osim kuće u Zagrebu i stana u Dubrovniku, Žužul navodi automobile Volvo 850 i Lexus RX 470. Svoju nemalu imovinu prijavio je u tri različite valute: švicarskim francima, američkim dolarima i kunama, a nije vrijednost nekretnina nije ni naveo. Mnogo nekretnina, ali ne tako velike vrijednosti, posjeduje i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i prostornoga uređenja, DC – ovac Nikola Ružinski i njegova supruga. Oni posjeduju pet stanova diljem Hrvatske, doduše malene kvadrature – najviše 54 kvadrata. Najviše kuća među oporbenjacima ima HSS-ov načelnik Pitomače Zdravko Dijaković. On posjeduje četiri kuće i nekoliko gospodarskih zgrada. Dužnosnici Hrvatske seljačke stranke gotovo svi su sa ruralnih područja pa većina njih ima prijavljena zemljišta manjih ili većih površina.

Među njima se izdvaja imovinska kartica Ivana Šagija, općinskog načelnika u mjestu Markuševec. Naime, Šagi ima nekoliko poljoprivrednih zemljišta, šuma i livada, a zanimljivo je kako je, primjerice, zemljište od 3228 kvadratnih metara procijenio na svega 1000 kuna, a drugo zemljište od 5325 kvadrata na 3000 kuna. Zbrajajući te dvije vrijednosti, ispada kako kvadratni metar Šagijeve zemlje vrijedi pola kune, a takvu cijena sigurno će mu svatko rado isplatiti, ako je Šagi odluči prodati. Rekorder podcjenivanja vlastite imovine je Slaven Letica, odnosno njegova supruga – oni su kuću od 100 kvadratnih metara u istarskim Balama procijenili na svega 20 tisuća eura. Letica je također bogat nekretninama pa pored navedene kuće posjeduje stan u Zagrebu od 165 kvadrata, kuću u rodnoj Podgori od 120 kvadrata, a njegova supruga ima i kuću u Gornjem Zvečaju od 100 kvadrata, koju su procijenili na dvostruko veći iznos nego onu u Balama. Iz njegove kartice vidljivo je da je Letica član Upravnog (ili Nadzornog) odbora dnevnih novina Sportske novosti, što je podatak slabo poznat hrvatskoj javnosti. Čudne financijske kriterije ima i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji svakako zna sve o vrijednosti novca.

Ipak, svoj stan u Zagrebu od 63 kvadrata procijenio je na svega 161 tisuću kuna, tj. nešto više od 22 tisuće eura. Po postojećim tržišnim cijenama u Zagrebu, tim iznosom moguće je kupiti samo jednu solidnu garažu. Među dužnosnicima koji su prilično temeljito i korektno ispunili svoje kartice je HDZ-ovka Marija Bajt, koja uz plaću i nekretnine kao vrijednu imovinu navodi čak i grobno mjesto na Varaždinskom groblju i precizno ga procjenjuje na 20.000 kuna. Posjeduje i motocikl BMW R 25/2, a sa suprugom i stan u Zagrebu od 80 m2 za koji navodi vrijednost od 120.000 eura. Njen suprug, osim poslovnog prostora vrijednog 1,5 milijuna kuna, ima i dvije kuće u Požegi ukupne vrijednosti 495.000 kn, kuću u Trogiru od milijun kuna i stan u Osijeku od 300.000 kuna, ali ne propušta navesti ni manje stavke, poput 10.000 kuna vrijednog Tomosovog motocikla. Uz to, navodi i dionice vrijedne 220.000 kuna i suprugov dohodak od 200.000 kuna iz 2003. godine. Među hrvatskim dužnosnicima ima i pravih proletera – onih koji ne posjeduju gotovo ništa. Njih predvodi nezavisni političar iz Sibinja Ivica Batinić koji je u svojoj imovinskoj kartici izričito napomenuo kako ne posjeduje apsolutno nikakvu imovinu. Među siromašne spada i HNS-ov načelnik Podgorača Goran Đanić koji navodi kako posjeduje samo dostavno vozilo marke Ford. U autu, čini se, živi i HSS-ova krapinsko-zagorska županica Vlasta Hubicki, koja u vlasništvu ima samo VW Polo iz 1998. godine. Vjerojatno najsiromašniji član HSS-a ipak je načelnik Slavonskoga Šamca Đuro Božić koji osim plaće načelnika nema baš ništa. I sisačko-moslavačka dožupanica i glasnogovornica HSS-a Marijana Petir dokazuje koliko je težak život seljaka, ona navodi kako nema nikakve fiksne imovine osim tri pokretnine ukupne vrijednosti 200 tisuća kuna. Među proletere spada i Tonči Tadić, HSP-ov saborski zastupnik i doktor fizike. Ovaj otac troje djece u izjavi izričito navodi da ne posjeduje nekretnine ni ušteđevinu, a jedina mu je imovina Škoda Octavia koju je kupio na kredit Volksbanke od 116.900,00 kuna. Što se tiče automobila, izgleda da su HSS-ovci posebni ljubitelji automobila. Naime, većina njihovih dužnosnika, uglavnom općinskih načelnika ili predsjednika općinskih vijeća, po zanimanju su automehničari, autolimari ili nešto treće vezano uz autoindustriju.

Upravo je HSS, gledajući najvećih šest do sedam stranaka u Hrvatskoj, najslabiji po obrazovnoj strukturi. Izuzevši njihove saborske zastupnike i nekolicinu dužnosnika, gotovo nitko od njih nema fakultet, a poneki su samo kvalificirani ili visokokvalificirni radnici, odnosno nemaju srednju stručnu spremu. Suprotan primjer su HNS-ovci čiji dužnosnici uglavnom imaju završene fakultete ili visoke škole. Osim Radimira Čačića, među narodnjacima ima i drugih bogtih dužnosnika. Jedna od njih je i Alenka Košiša Čičin – Šain koja ima četiri stana, a njen muž još tri. Tri stana, od kojih jedan od 117 kvadrata, ima i dožupanica Međimurske županije Dijana Marcijuš koja je nedavno postala poznata u javnosti nakon što je u medije prodrla priča kako je ona ljubavnica svog šefa, međimurskoga župana Josipa Posavca. Ona navodi da ih je sve sama kupila ušteđevinom, za razliku od većine dužnosnika koji uglavnom navode kako su do stana došli preko nasljedstva ili bračnoga druga. Rezimirajući sve, slobodno se može zaključiti kako objavljivanje imovinskih kartica na internetu neće baš doprinijeti transparentnosti hrvatske politike, a osnovni problem je loša provedba popisa imovine dužnosnika. Zbog nestandardnosti obrazaca vrlo je teško uspoređivati imovinu političara, a čini se kako niti ova navedena ne odgovara stvarnome stanju.

Dobra ilustracija je Stipe Gabrić Jambo, metkovski gradonačelnik. Iako poznat kao jedan od bogatijih građana Hrvatske, u svojoj kartici nije naveo vlasništvo niti nad jednom od brojnih tvrtki za koje se zna da ih posjeduje. Jambo je naveo kako on i supruga posjeduju sedam nekretnina po Hrvatskoj te pokretnu imovinu od pet milijuna eura, nigdje ne navodeći niti riječi o svojim brojnim tvrtkama. okvir Nelogičnosti Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obavljanju javnih dužnosti vidljive su i iz nepotpadanja lokalnih predstavničkih tijela pod Zakon. Primjerice, predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Tatjana Holjevac prema Zakonu uopće ne može biti u sukobu interesa iako mjesečno prima 15 tisuća kuna javnoga novca. Sličan je slučaj i s predsjednikom osiječkog Gradskog vijeća Branimirom Glavašom koji u sukobu interesa može biti samo kao saborski zastupnik. Zanimljive su i nelogičnosti u plaćama državnih dužnosnika. Tako ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Darko Jukić ima plaću od 10.300 kuna, dok recimo ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, intitucije za koju malo tko zna da uopće i postoji, prima čak 13.700 kuna. Toliko, primjerice, prima i Ante Samodol, ravnatelj Agencije za nadzor financijskih usluga, tijela koje obavlja složene zadatke nadziranja svih hrvatskih financijskih ustanova osim banaka.

Gradonačelnici Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji raspolaže gradskim budžetom od 8 milijardi kuna, ima plaću od 14.680,53 KN a živi u stanu od 71 m2. Ima i vikendicu slične kvadrature u Samoboru, a njegova supruga ima stan od 37 m2. Riječki gradonačelnik Vojko Oberstnel ima plaću od 15.740,87 KN, dvostruko veći stan od Bandića, a i njegova supruga ima stan od 65 m2. Ima i automobil Škodu Octaviju i čamac, dok zagrebački gradonačelnik nema ni jedno ni drugo. Novi gradonačelnik Velike Gorice Tonino Picula sigurno bi se rado zamijenio s bilo kojim od spomenutih gradonačelnika. On, naime, živi u stanu od 37 kvadratnih metara. Iako posjeduje i nasljeđeni stan od 70 m2, u njemu žive zaštićeni najmoprimci koji za stanarinu utjecajnom SDP-ovcu svaki mjesec daju – 100 kuna! Gradonačelnik Osijeka Anto Đapić prima saborsku plaću od 16.000 kuna, a imovinsku karticu ispunio je prilično nejasno. Za kuću na Viru i stan u Zagrebu naveo je sve potrebne podatke, ali nije naveo vrijednost zemljišta u Osijeku, dok je vrijednost naveo za dio kuće od 200 kvadrata, no ne i mjesto gdje se kuća nalazi. Nesuđeni magistar prava vozi se u Citroenu nepoznatoga modela a navodi i kako ima milijun kuna vrijedne ostale pokretnine (najvjerovatnije gotovinu). Žena mu također posjeduje 200.000 kuna pokretnina, što je popriličan uspjeh uz plaću od 4300 kuna. Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić posjeduje dva stana u Splitu za koje je naveo kako su neuseljivi, što god to značilo. Također ima i garsonijeru u Zagrebu, šestinu poslovnoga prostora u glavnome gradu te po polovicu poslovnoga prostora u Splitu i poljoprivrednoga zemljišta na Braču čiju drugu polovicu ima njegova supruga. Puljić je u imovinsku karticu unio i neke nove termine – pod vrstu jedne nekretnine svoje supruge stavlja naziv pravo nadogradnje. Puljićeva žena ima još i pola stana u Splitu, kuću u Biogradu, građevinsko zemljište na Pašmanu te još jednu garsonijeru u Spitu. Gradonačelnik Splita privatno se vozi u Opel Corsi, a u kartici nije naveo kolika mu je plaća.

Komentiraj

Source:Mario Duspara, Stanko Borić