Hrvoje Klasić: “Kakvo je to biračko tijelo kojem bi se zamjerili zabranom pozdrava ZDS?”

Autor:

18.01.2021., Zagreb-Povjesnicar prof. sc. Hrvoje Klasic.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Povjesničar Hrvoje Klasić u četvrtak je u ‘Novom danu’ N1 televizije govorio o 76. obljetnici proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac.

“Krajem ’44. bilo je jasno da NDH i njeni saveznici, prije svega Treći Reich, gube rat i kreće polako sustavno ‘čišćenje’ logora koje će se intenzivirati ’45. kada kreću bombardiranja Jasenovca, ne kao logora, nego više kao prometnog čvorišta. 19. travnja 1945. Maks Luburić dolazi u Jasenovac i daje naredbu da se napušta Jasenovac i da se obračuna s preostalim zatvorenicima. U tjednima, mjesecima prije krenulo je spaljivanje i uništavanje dokaza, prije svega tijela ljudi koji su ubijani. Tijela se otkapaju i najvećim dijelom se spaljuju na otvorenim lomačama, rade se ogromne posude na koje se tijela stavljaju, naftom polijevaju i tako uništavaju, ali kreće i ubijanje ostalih i bacanje u Savu. 21. travnja uvečer nekakvih 600-700 žena iz Stare Gradiške je poubijano i tim ljudi, prije svega komunista koji su bili tamo odlučio je da se nema što čekati jer će svi bit poubijani i 22. kreću u proboj, njih otprilike 600, a preživjet će ih 90-ak. Među njima je bio i Boris Hanžeković po kojem imamo memorijal, ugledni hrvatski sprinter koji nije htio nastupati za reprezentaciju NDH i počeo surađivati s partizanima. Nakon toga ustaše miniraju logor, bježe odatle i početkom svibnja partizanske su ušle u logor”, istaknuo je Klasić.

Dodao je da su scene koje su tamo zatekli bile jezive – tijela na sve strane, raskopane jame.

O komentarima da je Jasenovac bio radni logor Klasić kaže: “Ljudi misle da kad se kaže radni logor da je to nešto jednostavnije. To je bio čisto rad iscrpljivanjem da bi se riješilo tih ljudi. Ljudi su ubijani svakodnevno, to su bile masovne egzekucije. Mi 30 godina živimo u društvu u kojem određene skupine pokušavaju rehabilirati NDH. Neki ne želi ukinuti pozdrav ‘Za dom spremni’ da se ne zamjere biračkom tijelu. Kakvo je to biračko tijelo kojem bi se time zamjerili?”, pita se.

Dodao je da tada niste morali učiniti ništa posebno kako biste završili u Jasenovcu – dovoljno je bilo da ste Židov, Srbin, Rom, antifašist, da ste se nekome zamjerili.

O odvojenom odavanju počasti državnog vrha kaže: “Jasno je zašto Plenković ne želi s Milanovićem, ali nije mi jasno zašto predstavnici žrtava, Srba, Židova, Roma i antifašista idu sami.Nisam čuo da su ovih dana komunicirali da ih smeta praksa koja postoji u Hrvatskoj, a ona je po meni još uvijek vrlo problematična. Sve se svodi na ‘Za dom spremni’, ali nije samo on”, rekao je.

Klasić ističe da premijer Plenković govori o obrazovnom sustavu, ali navodi da ne živimo u drušvu koje je bilo kad je premijer išao u školu, kad su udžbenik i nastavnik bili najvažniji izvor. “Sve van sustava obrazovanja pokazuje neujednačenu praksu. U Zagrebu ima desetak ulica koje su nakon 90-ih dobile imena po simpatizerima NDH, ljudima koji su aktivno sudjelovali u tom sustavu”, rekao je Klasić.

Zaključio je da se u Hrvatskoj ‘stvorio narativ da su ustaše bili hrvatski patrioti. Oni do ’41. nisu predstavljali ništa, nisu gotovo ni postojali, a na vlast ne bi ni došli da ih nisu postavili Hitler i Mussolini i da ih Vladko Maček prije nije odbio’.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.