Hrvatska i Švedska premašile zacrtanu potrošnju zelene energije u 2020.

Hrvatska i Švedska najviše su povećale udio ‘zelene’ energije u ukupnoj potrošnji u 2020. godini, uvelike nadmašivši ciljeve koje je zacrtala Europska komisija, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji iznosio je u 2020. godini 22 posto, premašivši zacrtanu razinu za dva postotna boda, izvijestio je Eurostat u srijedu.

Švedska je daleko ispred ostalih zemalja EU-a s udjelom većim od 60 posto, a slijede Finska i Latvija gdje je iznosio 44 odnosno 42 posto.

Hrvatska je s udjelom zelene energije u ukupnoj potrošnji od 31 posto u 2020. gotovo izjednačena s Danskom i Estonijom.

Najniži su udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji bilježile Malta, Luksemburg i Belgija, između 11 i 13 posto, priopćio je Eurostat.

Zelene ambicije

Sve su zemlje EU-a osim Francuske dosegnule ili premašile zacrtane udjele zelene energije u konačnoj potrošnji u 2020., utvrdio je Eurostat.

Najviše su ga premašile Švedska i Hrvatska, za po 11 postotnih bodova.

Zamjetno bolji rezultat postigla je i Bugarska, koja je dostigla udio od 16 posto, veći za sedam postotnih bodova no što je ciljala.

Francuska pak kaska za zacrtanih 23 posto četiri postotna boda.

Snaga vode i vjetra

Zelena je struja u 2020. godini činila 37,5 posto bruto konačne potrošnje u EU, utvrdio je Eurostat.

Najviše se proizvodila u hidroelektranama i vjetroelektranama, na koje otpada više od dvije trećine proizvedene struje iz obnovljivih izvora. Preostalu trećinu čine Sunčeva energija, kruta biogoriva i ostali obnovljivi izvori.

Udio struje proizvedene u fotonaponskim sustavima “dramatično” je porastao od 2008. godine, primjećuje Eurostat, s jedan na 14 posto.

Najveći su udio zelene struje u ukupnoj potrošnji u 2020. bilježile Austrija i Švedska, više od 70 posto, a visok je bio i u Danskoj i Portugalu gdje je iznosio oko 60 posto.

U Hrvatskoj je udio struje iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji u 2020. iznosio 53,8 posto.

Najniži je bio na Malti, u Mađarskoj i na Cipru, gdje se kretao od 9,5 do 12 posto.

Novi trendovi

Obnovljivi izvori puno se više koriste i za grijanje i hlađenje i njihov je udio u ukupnoj potrošnji udvostručen u 2020. u odnosu na 2004., na 23,1 posto, ponajprije zbog trendova u industriji, uslužnom sektoru i kućanstvima, utvrdio je Eurostat.

U Švedskoj, Estoniji, Finskoj i Latviji obnovljivi su izvori u 2020. činili više od polovine potrošnje energije za grijanje i hlađenje.

U Hrvatskoj njihov je udio u potrošnji energije za grijanje i hlađenje u 2020. iznosio 36,9 posto.

U Irskoj, Nizozemskoj i Belgiji bio je manji od 10 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Komentiraj