Hrvatska akademska zajednica podržava prijedlog novog Nacrta zakona o visokom obrazovanju

Autor:

16.03.2020., Rijeka - Prazan studentski Kampus na Trsatu. Nema predavanja ni studenata na fakultetima i u Studentskom centru. Uciona Filozofskog fakulteta.rPhoto:Goran Kovacic/PIXSELL

Goran Kovacic/PIXSELL

Hrvatska akademska zajednica priopćila je u ponedjeljak da potpunosti podržava prijedlog Nacrta zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti jer odgovara na potrebe društva i gospodarstva te želi približiti hrvatski visokoobrazovni okvir europskim standardima,

Novi Nacrt zakona uvest će stratešku ulogu države u smislu odobravanja osnivanja novih visokih učilišta kao i rješenja koja doprinose većoj transparentnosti i etičnosti rada visokih učilišta poštujući pritom autonomiju sveučilišta, navodi se u priopćenju.

Uvode se upisne kvote koje će uskladiti programe s potrebama tržišta rada, a programskim financiranjem će se poticati i suradnje visokih učilišta, odnosno istraživačkog sektora s gospodarskim subjektima što će za rezultat imati kvalitetniji transfer znanja i novih tehnologija, kao i usklađivanje obrazovnih ishoda s potrebama poslodavaca.

Niz odredbi koje su uvrštene u Nacrt odrazit će napokon puni potencijal dualnog visokog obrazovanja prepoznajući ulogu sveučilišnog i stručnog visokog obrazovanja kao međusobno povezane i ovisne programe učenja koji jedino u simbiozi mogu pripremiti mlade naraštaje i radnu snagu za kompetitivno suvremeno tržište rada odnosno dinamična ekonomska kretanja unutar Hrvatske, ali i Europske unije, ocjenjuju u HAZ-u.

Korak u budućnost je i uvođenje digitalnih diploma u skladu s digitalnom tranzicijom društva i mobilnosti koja iziskuje od modernog društva brzu i interoperabilnu razmjenu podataka. Dodatna internacionalizacija će se postići povezivanjem numeričkih ocjena 1-5 s alfabetnim sustavom od A-F po uzoru na najuspješnija međunarodna sveučilišta, odnosno svjetski poznate obrazovne sustave.

Kao rezultat svih noviteta u ovom Zakonu omogućuje se brža vertikalna i horizontalna prohodnost, kako studenata tako i profesora, doktoranada i istraživača, a što bi u konačnici trebalo omogućiti zadržavanje mladih u Hrvatskoj, privlačenje kvalitetnih kadrova iz Europske unije i svijeta ali, i povratak znanstvenog i visokoobrazovanog kadra u Hrvatsku.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.