Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u utorak je ocijenio da se ukupna izloženost rizicima blago smanjila s ulaskom Hrvatske u europodručje te da u uvjetima geopolitičkih neizvjesnosti glavni rizici po financijsku stabilnost ostaju visoka inflacija, usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti i porast troškova financiranja.

Na današnjoj sjednici Savjet je informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj te upoznat s odlukama sa sastanka Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) održanog 2. veljače 2023. te transmisijom zajedničke monetarne politike kroz bankovni sustav i financijska tržišta europodručja i Hrvatske, navodi se u priopćenju HNB-a.

Savjetu je predstavljen i novi broj publikacije Makroprudencijalna dijagnostika, u kojoj su analizirana makroekonomska i financijska kretanja na kraju 2022. te identificirane ranjivosti i rizici za financijsku stabilnost, dodaje se.

“Ukupna izloženost rizicima blago se smanjila na prijelazu iz 2022. u 2023., na što je najviše utjecao nestanak valutnog rizika ulaskom u europodručje. U uvjetima geopolitičkih neizvjesnosti, visoka inflacija, usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti i porast troškova financiranja ostaju glavni rizici za financijsku stabilnost u Hrvatskoj”, ističu iz HNB-a.

Ocjenjuju i da je bankovni sustav dalje je izrazito stabilan, usprkos blagom smanjenju stope ukupnog kapitala. Profitabilnost banaka je razmjerno visoka, a neke od većih banaka bi zbog izraženog povećanja profitabilnosti u prošloj godini mogle biti obveznici jednokratnog poreza na izvanrednu dobit.

Cijena zaduživanja države i nefinancijskih poduzeća primjetno je porasla u uvjetima zaoštravanja monetarne politike ESB-a, ali ne i za kućanstva, za koja se vidljiviji rast kamatnih stopa može očekivati tek u ovoj godini, ističe se u priopćenju sa Savjeta HNB-a.

Raširena praksa fiksiranja kamatne stope, barem kroz određeno početno razdoblje otplate kredita, ublažit će učinak porasta tereta otplate za dužnike, a u kratkom su roku kućanstva dodatno zaštićena i zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite, dodaje se.

Iz HNB-a napominju i da se u 2022. dodatno ubrzao rast cijena stambenih nekretnina, što uz snažan rast kredita poduzećima i stambenog kreditiranja povećava cikličke sistemske rizike. Na to je HNB u prosincu 2022. reagirao povećanjem najavljene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0,5 na 1 posto, zaključuje se u priopćenju.