Hrvatska gospodarska komora (HGK) u ponedjeljak je podržala produljenje Vladinih mjera za održavanje gospodarske aktivnosti i očuvanje radnih mjesta do kraja ove godine.

Komora u priopćenju podsjeća da je pandemija izazvana širenjem koronavirusa ima snažan negativan utjecaj na globalno gospodarstvo, gospodarstvo Europske unije te na domaće gospodarstvo koje se ogleda u visokim stopama pada bruto domaćeg proizvoda (BDP). Tako je BDP Europske unije u drugom kvartalu ove godine realno pao za 14,1 posto, pri čemu je pad zabilježen u svih 27 članica, a u Hrvatskoj pad je na godišnjoj razini iznosio 15,1 posto.

“Međutim, zahvaljujući mjerama Vlade RH takva kretanja nisu se izraženije prelila na tržište rada, te je broj osiguranika tijekom razdoblja primjene mjera, odnosno krajem kolovoza u odnosu na kraj veljače, blago povećan. Trendovi u kretanju broja nezaposlenih bili su nešto lošiji, ali su ublaženi zbog donesenih mjera”, ističu iz HGK, podsjećajući da su podržali pravovremeno donesene mjere Vlade za održavanje gospodarske aktivnosti i očuvanje radnih mjesta u ožujku pa tako podržavaju i njihovo produljenje do kraja ove godine.

Predsjednik HGK Luka Burilović u priopćenju pozdravlja i posebne mjere za mikropoduzetnike s obzirom da takvi poduzetnici čine oko 90 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, kao i nastavak mjera do kraja ove godine za ugrožene djelatnosti, poput prijevoza putnika, putničkih agencija, ugostiteljstva ili poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje.

“Poslovanje takvih djelatnosti u ovoj godini bez donesenih mjera pomoći bilo bi znatno otežano, a u velikom broju slučajeva i neodrživo te im je pomoć nužna u ovim izvanrednim okolnostima”, navodi Burilović.

Komora podsjeća kako donesene mjere imaju i svoje nedostatke i cijenu. Prije svega, teško ih je selektivno usmjeriti prema najugroženijim tvrtkama, a predstavljaju i velik trošak za državni proračun.

“Stoga se ne smiju zaboraviti mogućnosti koje nude sredstva EU fondova, ali i novi mehanizam otpornosti i oporavka EU, iz kojega je Hrvatskoj na raspolaganju oko 6 milijardi eura bespovratnih sredstava za oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva”, poručuje Burilović.

To je bitno s obzirom da je konačan intenzitet i trajanje krize izazvane pandemijom i dalje nepoznanica pa tako i ukupni troškovi koje će država morati podnijeti kako bi pomogla gospodarstvu, zaključuje se u priopćenju HGK.

Premijer Andrej Plenković na prošlotjednoj je sjednici Vlade najavio da će Hrvatski zavod za zapošljavanje početkom ovoga tjedna donijeti odluke o nastavku mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize pa će se tako nastaviti mjera sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno 2.000 kuna po radniku uz pripadajuće doprinose, a do 31. prosinca će se produžiti i mjera za mikropoduzetnike, koja također iznosi 2.000 kuna po radniku, ako je poduzetnik imao pad prometa veći od 50 posto. Ta se mjera odnosi na sve sektore gospodarstva i uključuje otpis pripadajućih doprinosa.

Za djelatnosti koje su posebno ugrožene, potpora od 4.000 kuna po radniku također će se nastaviti do 31. prosinca ove godine, pri čemu je Plenković naveo sektore prijevoza putnika, ugostiteljstvo, turoperatore i poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje, a u slučaju da su imali pad prometa veći od 60 posto, pri čemu i ta potpora uključuje otpis doprinosa na plaće.

Osim za ugrožene djelatnosti, mjera od 4.000 kuna omogućit će se i poduzetnicima i djelatnostima koje budu zatvorene odlukama lokalnih ili nacionalnog stožera civilne zaštite.

Te će mjere do kraja godine koštati oko 800 milijuna kuna i financirat će iz državnog proračuna, ali dio sredstava bit će kompenziran iz europskih fondova, i to kako iz postojeće financijske perspektive, tako pro futuro iz zajmova SURE programa, a dio iz iz budućih programa, primjerice Fonda za oporavak i otpornost, izjavio je premijer na sjednici Vlade u četvrtak.