HDZ-ov ministar: Radio sam u prosvjeti, nisam prosvjedovao, ne bih ni sada

Autor:

25.1.2024., Zagreb - Prije pocetka sjednice vlade ministri Ivan Malenica, Marin Piletic i Vili Beros predstavili su nove koeficijente, odnosno povecanja placa u javnom i drzavnom sektoru. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kao gost RTL-a Danas otkrio je što očekuje u teškim pregovorima sa sindikatima koji traže i dalje veće ponude za rast plaća te očekuje li val poskupljenja domova za starije.

Na pitanje ima li plan kako spriječiti štrajk liječnika, Piletić kaže: 

“Mislimo da smo u procesu vrhunca reforme sustava plaća koji nije od danas i nije samo za sutra. To je plod kontinuiteta socijalnog dijaloga Vlade. Mi očekujemo da smo za stolom, jer smo se dogovorili da ćemo dati 15 dana svim sindikatima u državnim i javnoj službi da se očituju o prijedlogu koji smo zajedničkim radom uspjeli iznijeti na svjetlo dana i omogućiti veće plaće u državnom i javnom sektoru. Predviđen je rast plaća od 13,5 posto za liječnike i ostale u javnoj službi.”

Tako je Vlada predvidjela u ovoj godini – ne 850 milijuna eura – nego smo tu ponudu u prvom razgovoru povećali na 880 milijuna eura samo za rast koeficijenata.

Ali ako se vratimo samo nekoliko mjeseci unatrag, kada su i liječnički sindikati tražili povećanje osnovice u listopadu za 5 posto, mi smo prihvatili to povećanje, i tada je kumulativno bilo nešto manje od 300 milijuna eura.

Sada gotovo trostruko ulažemo u adekvatnost plaće u državnom i javnom sektoru, a pojedini naši socijalni partneri najavljuju sindikalne akcije dok smo za stolom. Mi smo za stolom, Vlada ih želi saslušati, ali želimo da i oni saslušaju reforme.”

A na pitanje da je profesor književnosti – bi li išao u prosvjed, ministar kaže: 

“Radio sam u prosvjeti i nisam sudjelovao u prosvjedima i štrajkovima. Ne bih to učinio ni sada. Zato što Vlada ovom reformom po prvi put izlazi s najvećim povećanjem u državnom i javnom sektoru bez da ima uvjeta, bez da je to plod dugomjesečnih pregovora sa sindikatom.

Rekli smo da je ovo reforma koju moramo provesti. U mandatu ove Vlade, uz očuvanje radnih mjesta, prosječna plaća porasla je za više od 61 posto i ona je sada 1208 eura. Ranija Vlada imala je rast prosječne plaće za tri posto, osnovice tada nisu rasle. Osnovica u mandatu ove Vlade rasla je 40 posto. Tako je Vlada kao poslodavac, ne kao socijalni partner, poslala jasnu poruku da rast adekvatnosti nije stvar samo ovog trenutka, reforme i predloženih uredbi, nego da smo to činili u kontinuitetu, ako ništa drugo onda tijekom 2023. godine.

Dva puta smo povećali osnovicu, dva puta smo isplatili uvećane materijalne rashode i regresa i božićnice, ugovorili najesen novo pravo – riječ je o uskrsnici od 100 eura. Mi radimo da to stvarno ne bude samo stvar trenutka, nego kontinuiteta.”

Je li sad isplativije raditi za državu nego za privatnike?

“Ne bih rekao što je isplativije – i privatni i državni sektor moraju se pratiti, da plaće rastu paralelno, ne dajući u prednost ni jedan sektor. Vlada čini da povećava adekvatnost plaća i u državnom i javnom sektoru, nećemo stati donošenjem uredbi, nego socijalnim dijalogom i dalje za stolom možemo raspravljati kada ponovno pokrenuti pregovore o povećanju osnovice. Ako smo sada u tijeku pregovora da sve one dodatke koje su godinama sindikati izborili i stvorili nemogućnost pregleda kolika je plaća, sada postane sastavni dio koeficijenta, a onda uvećani koeficijent može generirati samo veće plaće.

Mi se rasprave ne bojimo.”

Za kraj je o mogućem poskupljenju domova za starije rekao:

“Poslali smo poruku svim osnivačima županijskih domova za starije da je Vlada reagirala kad je njima bilo teško i sa cijenom električne energije i javne rasvjete, regulirali smo cijene koje su njima uzrokovale dodatnu inflaciju. Omogućili smo da ti energenti njima budu dostupni, jedinicama, poreznom reformom smo im omogućili veće prihode, prošli tjedan povećali smo decentralizirana sredstva, očekujemo i korekciju cijena koje oni imaju ugovorenu s Ministarstvom rada. Želimo poslati poruku da teret povećanja cijena ne prijeđe na samog korisnika.”

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.