Ako Hrvatska ne smanji dug kada izbije sljedeća kriza, opet ćemo imati problem. Bit ćemo nespremni i opet ćemo se morati zadužiti za 180 MILIJARDI KUNA. Samo što tada neće biti moguće toliko se zadužiti pa ćemo morati prodavati imovinu države u bescjenje. Taj scenarij smo platili sa 6 godina ekonomskoga pada i 200.000 radnih mjesta

Zadnjih nekoliko mjeseci počelo se ozbiljno govoriti o rastu kamatnih stopa u Europskoj uniji, osobito kada je postalo jasno da kamatne stope u SAD-u rastu, što bi se onda odrazilo i na Hrvatsku, kao i kreditne obveze građana i gospodarstva. Guverner Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi rekao je da kamatne stope ne bi trebale rasti do sredine 2019., osim ako se ne dogodi nešto neplanirano. Nije, međutim, definirano što bi to neplanirano moglo biti. EU deset godina živi s jako niskim kamatnim stopama koje su ekonomski neprirodne, a dugoročno potpuno neodržive. Upravo zato je interesantno pogledati što znači rast kamatnih stopa za sve sudionike u ekonomiji i kako može doći do tog neplaniranoga rasta…

Komentiraj