Filipović: “Dogovor o cijenama plina pomoći će građanima i gospodarstvu”

Autor:

16.12.2022., Zagreb - 178 sjednica vlade u NSK. Izjave nakon sjednice. Izjave nakon sjednice Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Davorin Visnjic/PIXSELL

Dogovor o ograničenju cijena plina u EU-u trebao bi pomoći građanima i gospodarstvu kako se ne bi ponovile situacije iz kolovoza 2022. kada je cijena dosezala i do 350 eura za megavat sat, rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Ministri energetike država članica dogovorili su se u ponedjeljak da se mehanizam za ograničenje cijene plina aktivira kada cijena dosegne 180 eura po megavat satu i 35 eura više od referentne cijene LNG u razdoblju od tri radna dana.

“Zadovoljni smo postignutim dogovorom i vjerujem da ćemo na ovaj način pomoći građanima i gospodarstvu da se limitiraju cijene, da se ne ponovi ona situaciju iz kolovoza ove godine kada je cijena plina u jednom trenutku otišla na 350 eura za megavat sat”, rekao je ministar Filipović nakon sastanka.

Mehanizam će se moći pokrenuti od 15. veljače sljedeće godine.

Ministri energetike na svom prošlotjednom sastanku nisu se uspjeli dogovoriti o ograničenju cijena plina, jer je za većinu država članica bio neprihvatljivi prijedlog Komisije u kojem je previsoko postavljena gornja granica cijene plina.

Europska komisija potkraj studenoga predložila je uspostavu korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kada cijena na nizozemskoj burzi plina (TTF) bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-a deset uzastopnih dana tijekom dva tjedna.

Kasnije je Komisija to spuštala na najprije na 264 eura, a prošli tjedan na 220 eura.

Češko je predsjedništvo došlo je na sastanak s novim prijedlogom po kojem bi se mehanizam aktivirao kada cijena plina dosegne 188 eura za megavat sat u razdoblju od tri dana.

Prema danas postignutom dogovor, mehanizam za korekciju tržišta aktivirao bi se u slučaju kada bi cijene plina dosegnula 180 eura tri radna dana, što znači da se ne bi mogli sklapati ugovori za isporuku plina preko tog iznosa.

Dogovor o gornjoj granici predviđa i svojevrsne osigurače koji bi se aktivirali u slučaju poremećaja na tržištu, posebice ako bi proizvođači usmjerili svoje brodove s ukapljenim plinom prema drugim tržištima koja su spremna platiti više nego u EU-u.

Mehanizam bi se aktivirao u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a nakon toga bi se deaktivirao kad cijene plina padnu ispod te gornje granice.

Mehanizam bi se također deaktivirao u slučaju da cijena plina padne ispod 153 eura za megavat sat tijekom tri radna dana. Ako bi u razdoblju od mjesec dana došlo do povećanja potražnje za plinom za 15 posto ili za 10 posto u razdoblju od dva mjeseca, mehanizam bi bio automatski suspendiran.

Za odluku o ograničenju cijena plina nije potreban konsenzus, dovoljna je kvalificirana većina.

Protiv toga plafona bila je jedino Mađarska, Austrija i Nizozemska su bile suzdržane, a Njemačka je podržala. Sve te zemlje ranije su se protivile intervenciji na tržištu plina i ograničenju cijena.

Njemačka je na kraju pristala podržati, ali i dala izjavu u kojoj navodi da ne želi narušiti europsko jedinstvo.

“Njemačka ostaje kritična prema uvođenju gornje granice cijene plina.  No, bilo bi još kritičnije da Europska unija danas ne djeluje jedinstveno. U tom smislu podržavamo mehanizam korekcije tržišta iz političkih razloga. Međutim, različiti kontrolni mehanizmi morali bi se pažljivo primjenjivati i morali bi ih se pridržavati”, kaže se u njemačkoj izjavi.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.