Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio je Nacrt zakonodavnog akta kojim se žele revidirati pravila za europske izbore. U predloženom sustavu svaki bi birač imao dva glasa. Kao i do sada, njihova će matična zemlja biti jedna izborna jedinica na kojoj će se natjecati nacionalne političke liste(stranke), dok istovremeno cijelo područje Europske unije također postaje jedna (nova) izborna jedinica, na kojoj će se natjecati transnacionalne političke liste. Iz nove, europske izborne jedinice biralo bi se 28  zastupnika, a kako bi se osigurala uravnotežena geografska zastupljenost na tim listama, države članice bit će podijeljene u tri skupine, prema broju stanovnika. Liste će biti proporcionalno sastavljene od kandidata iz tih skupina.

Također, Europski parlament želi riješiti i pitanje rodne neravnopravnosti, te ističe da, unatoč općenitom poboljšanju na izborima 2019., neke zemlje nisu izabrale nijednu zastupnicu. Stoga se predlažu obavezne, takozvane  “zebre liste” na kojima se izmjenjuju kandidati i kandidatkinje ili kvote, bez dovođenja u pitanje prava nebiranih osoba.

Unatoč prvotnom prijedlogu da se izmjenama europskog izbornog zakonodavstva smanjuje i dobna granica za ostvarenje biračkog prava na 16 godina, od tog se prijedloga odustalo te na europske izbore mogu izaći svi Europljani stariji od 18 godina, koji se, također, imaju pravo i kandidirati na izborima.

Od ostalih prijedloga kojim se želi revidirati postojeći Europski izborni zakon ističe se 9. svibanj kao jedinstveni datum održavanja izbora u svim zemljama članicama. Predlaže se uvođenje obaveznog minimalnog izbornog praga od 3,5 posto u izbornim jedinicama koje imaju najmanje 60 zastupnika. Također, Europski parlament traži jednak pristup izborima za sve građane, uključujući one s invaliditetom kao i mogućnost dopisnog glasanja.  Treba još napomenuti kako Parlament traži pravo građana da glasaju i za ” vodeće kandidate” (Spitzenkandidaten) za predsjednika Europske komisije na transnacionalnim listama. Predlaže se i osnivanje Europskog izbornog tijela, koje bi nadziralo postupak i osiguralo poštovanje novih pravila.

Sada je na potezu Europsko vijeće koje mora jednoglasno potvrditi ovu zakonodavnu inicijativu Europskog parlamenta. Zatim se ona vraća u Parlament kako bi zastupnici dali svoju suglasnost prije nego je sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Pregovori s Europskim vijećem počet će nakon što države članice donesu svoja stajališta.