Nakon proglašenja od strane Svjetske zdravstvene organizacije kako koronavirus je prestao biti “prijtenja globalnom zdravlju”, u Hrvatskoj je u četvrtak proglašen kraj pandemije. Posljednje tri godine, od 2020. kada je virus harao svijetom, koronavirus je imao ogroman utjecaj na životel judi diljem svijeta. Tijekom tih promjena, debata o mjerama za suzbijanje širenja koronavirusa bila je glavna točka javnog razgovora iz dana u dan. HRT je tako u svojem studiju ugostio imunologa Zlatka Trobonjaču s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Trobonjača se bojao kao i svi drugi sugrađani. Neizvjesnost i nepoznatost virusa bili su razlog tome. Virus je predstavljao strah za njega i njegovu obitelj, barem tako dugo do kada se nije saznalo više o virusu. Otkrivanja metoda suzbijanja i  tretiranja dodatno je utjecalo na strah. Ali, iako je strah nestao, posljedice koronavirusa su ostale.

“Kad gledate našu populaciju, virus napada i ubija ljude koji imaju neke kronične bolesti – hipertenzija, pretilost, dijabetes. Naše društvo u tim kategorijama je u samome europskom vrhu, pa vjerojatno i svjetskom, i to je jedan od razloga zašto je naša populacija dosta loše prošla. Drugi razlog je taj što je cijepljenje išlo dosta kilavo, ljudi su se opirali. A pored toga i protuepidemijske mjere, ne u smislu da nisu bile dobro propisane, već u smislu da nisu bile poštivane“, kazao je u studiju Trobonjača.

Sada, s pogledom unatrag, Trobonjača je zaključio kako su mjere zatvaranja na početku bile apsolutno opravdane, te dodao: “Virus je bio nepoznat i postojala je mogućnost da je toliko opasan i da bi mogao nanijeti teške posljedice za naše društvo”. Pandemija nas je i, kako naglašava, puno toga naučila.

“Vidjeli smo koliko je empatija ljudi varijabilan pojam. Vidjeli smo i u kojoj mjeri mediji, masovna komunikacija može donijeti dobroga za čovjeka, ali donijeti i zlo, jer su se kroz te masovne komunikacije širile lažne i protuljudske informacije, te su mnoge ljude koji su u to vjerovali koštale zdravlja“, komentirao je dodatno, te naglasio kako je brzo širenje koronavirusa specifično za današnje doba masovnog putovanja i komuniciranja. Prije se tako brzo širenje ne bi moglo dogoditi.