Objavljeno u Nacionalu br. 1054, 03. srpanj 2018.

EKSKLUZIVNO: Kako je zbog ignoriranja ruske ponude ulaganja u energetske projekte u Hrvatskoj premijer naljutio moćnog ruskog predsjednika

Hrvatski premijer Andrej Plenković uzrujao je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nacionalu je to otkrio visoki ruski izvor navodeći i zašto je to tako. Tvrdi da je to zato što hrvatska vlada zasad ignorira ruske ponude za investiranje u Hrvatsku i kaže:

‘’Putin je vrlo uzrujan jer nikakve reakcije iz Hrvatske nije bilo. Znam da morate pratiti vaše političke partnere i pokrovitelje iz EU-a i NATO-a, ali bilo bi diplomatski pristojno da je vaša Vlada poslala bilo kakvu reakciju na pismo koje joj je iz Rusije poslano’’.

Taj visoki ruski izvor otkriva da je iz Rusije u Hrvatsku stiglo pismo adresirano na Tomislava Ćorića, ministra zaštite okoliša i energetike i to zato što je ruska strana ponudila investicije uz energetski sektor. Taj izvor tvrdi da je to pismo Ćoriću poslao Aleksandar Novak, ruski ministar energetike. Unutar ruske vlade Novak se bavi s naftom, industrijom električne energije, naftovodima i plinovodima, obnovljivim izvorima energije, petrokemijskom industrijom i drugim povezanim područjima. Novak je rođen 23. kolovoza 1971., obnašao je niz visokih funkcija, od 2008. do svibnja 2012. bio je zamjenik ministra financija, a tada ga je izvršnim predsjedničkim ukazom Putin imenovao na aktualnu ministarsku funkciju.

Ruski izvor otkrio je Nacionalu da je ruska vlada premijeru Plenkoviću ponudila deset milijardi eura izravnih ulaganja u hrvatsku energetsku infrastrukturu i druge povezane projekte. Među ostalima, Rusi žele investirati u plinofikaciju Hrvatske. Tvrdi da su spremni, navodno čak dijelom i bespovratno, u to uložiti vlastita sredstva i financirati izgradnju te infrastrukture. Navodi da su Rusi spremni investirati u izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije, kao i razgovarati o mogućem investiranju u Inu.

Isti izvor za Nacional je izjavio da je ruska strana to pismo uputilo u Hrvatsku nakon posjete hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji. Hrvatska predsjednica bila je u trodnevnom posjetu toj zemlji u listopadu 2017., uz nju su u Rusiju otputovali i brojni hrvatski poduzetnici i poslovni ljudi, gotovo njih stotinjak. Hrvatska delegacija primljena je jako dobro, a neki ruski stručnjaci to su tih dana ocrtali kao posve neočekivan novi Putinov manevar na Balkanu jer je nenadano posvetio svoju veliku pozornost Hrvatskoj, koja je od svih zemalja u regiji ponajviše prozapadno orijentirana. Bilo je onih koji su primijetili da Rusija takvu pozornost nije posvećivala ni srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, lideru svog najlojalnijeg balkanskog saveznika. Čuli su se komentari da je velika stvar već samo to što se taj susret dogodio, unatoč skromnim ekonomskim vezama dviju zemalja. U Rusiji su se javile nade da to može biti put bržem razvoju odnosa dviju zemalja, naročito nakon što je hrvatska predsjednica na tom susretu izgovorila da Hrvatska podržava Sporazum iz Minska kao okvir za rješenje ukrajinske krize.

Hrvatska predsjednica službeni posjet Rusiji započela je susretom s ruskim predsjednikom Putinom upravo u Sočiju, mjestu gdje se hrvatska nogometna reprezentacija koncem tjedna u četvrtfinalu Svjetskog nogometnog prvenstva sastaje s Rusijom. U njihovu prisustvu tijekom tog susreta potpisan je niz međusobnih ugovora: Protokol o suradnji dvaju ministarstva unutarnjih poslova, Provedbeni protokol o readmisiji, Program suradnje između DORH-a i Generalnog tužiteljstva Ruske Federacije, Program suradnje na području kulture za razdoblje 2018. – 2019., Nacrt plana konzultacija između dvaju ministarstava vanjskih poslova i Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država. Zbog potpisivanja Programa suradnje s Generalnim tužiteljstvom Ruske Federacije s predsjednicom je u posjet Rusiji otišao i donedavni glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. To je privuklo pozornost javnosti u Hrvatskoj jer je i tada, baš kao i danas u tijeku velika obrada u kojoj se istražuje kriminal u koncernu Agrokor, a Sberbank i VTB, dvije velike ruske banke među najvećim su vjerovnicima posrnulog koncerna. Drugog dana službenog posjeta hrvatska predsjednica u Moskvi je imala odvojene radne sastanke s predsjednikom Vlade Ruske Federacije Dmitrijem Medvedevom, predsjednicom Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentinom Matvijenko te patrijarhom moskovskim i cijele Rusije Kirilom.

Istog dana u Moskvi je održan i Rusko-hrvatski gospodarski forum. Na sveučilištu G. V. Plehanov u Moskvi tijekom trećeg dana posjeta primila je počasni doktorat, a službeni posjet Ruskoj Federaciji završila je u Sankt Peterburgu susretom s guvernerom Georgijem Poltavčenkom.

Uoči tog posjeta Rusiji u nekim hrvatskim medijima pojavili su se napisi kako ga premijer Andrej Plenković sabotira, što je on demantirao i tih dana izjavio kako se radi o bizarnim komentarima. Plenković je rekao kako je svega par dana prije tog posjeta u Moskvi boravila tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić te da su s predsjednicom u Moskvu otputovali i neki njegovi ministri, poput Davora Božinovića i Nine Obuljen Koržinek.

Prije tog posjeta hrvatske predsjednice odnosi dviju zemalja bili su prilično zategnuti, ponajprije jer se Hrvatska pridružila sankcijama EU-a protiv Rusije zbog aneksije Krima i destabilizacije Ukrajine. Potom i zato što je predsjednica aktivno uključena u Inicijativu tri mora na čijem je sastanku u Varšavi gostovao i američki predsjednik Donald Trump i za koju je predsjednica morala objašnjavati da nije usmjerena protiv Rusije. Hrvatska se protivi gradnji Sjevernog toka II, velikog njemačko-ruskog projekta jer želi izgraditi LNG terminal na Krku koji bi bio konkurencija ruskom plinu. Štoviše, Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu, u proljeće 2017. pozvala je europske institucije da zaustave taj projekt. Do novih zategnutosti dovelo je isprva i izglasavanje Lex Agrokor zbog velike izloženosti ruskih banaka prema tom koncernu, a bilo je i drugih detalja koji su pridonijeli nervozi, poput činjenice da više od godinu dana Hrvatska u Moskvi nije imala svog veleposlanika, dok tu dužnost u rujnu 2017. nije preuzeo Tonči Staničić.

Tijekom susreta s Putinom hrvatska predsjednica izjavila je kako vjeruje da će se otvoriti nova faza u odnosima dviju zemalja te kako će se proširiti gospodarska i drugi vidovi suradnje. Pozvala je Putina u Hrvatsku. Međutim, ruski izvor za Nacional je prije nekoliko dana izjavio da je to zbog ovakvog ponašanja hrvatske vlade teško očekivati u dogledno vrijeme.

Tvrdnje o tomu da je ruska vlada poslala hrvatskoj vladi pismo u kojem se izražava namjera da Rusija u energetske projekte u Hrvatskoj uloži deset milijardi eura u suglasju su s nekim izjavama ruskog ambasadora u Hrvatskoj Anvara Azimova. On je, među ostalim, koncem ožujka dao jedan intervju za Večernji list u povodu toga što je hrvatska protjerala jednog ruskog nižerangiranog diplomata iz Zagreba, čime se solidarizirala s jednim dijelom članica EU-a, zbog napada trovanjem Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji. Azimov je tada među ostalim izjavio:

‘’S velikim smo poštovanjem promatrali poteze vaše predsjednice koja je i telefonirala predsjedniku Putinu čestitavši mu na pobjedi, pri čemu su se dotakli niza bilateralnih pitanja. Ruski predsjednik potvrdio je da je Rusija spremna surađivati s Hrvatskom na mnogim poljima uključujući i energetiku, a predlažemo i plinofikaciju Hrvatske… Nakon posjeta vaše predsjednice, predsjednik Putin naložio je ministarstvima naše vlade da potraže nove mogućnosti suradnje s Hrvatskom. Najvažnija je stvar da što god Rusija radi u Hrvatskoj, radi u interesu vaše zemlje. U našem zajedničkom interesu. Rusija nikada neće učiniti nešto da naškodi interesima Hrvatske ili interesima Hrvatske u okviru EU-a.’’

Iako je tom prilikom Azimov izjavio kako je zbog protjerivanja ruskog diplomata iz Zagreba malo vjerojatno da će Putin prihvatiti poziv da posjeti Hrvatsku, već početkom travnja izjavio je kako će se to vrlo vjerojatno ipak dogoditi. Tom prilikom Azimov je izjavio: ‘’Putin će doći u Hrvatsku, definitivno u ovom mandatu’’. Međutim, sada se čini kako se barem privremeno opet počinje mijenjati rusko raspoloženje prema Hrvatskoj. To, međutim, ne znači da se vodeći hrvatski političari neće već ovog tjedna naći u Putinovoj blizini. Lako je moguće da će se i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović susresti s Putinom u svečanoj loži stadiona u Sočiju, a možda i porazgovarati i prije i poslije susreta nogometnih reprezentacija Rusije i Hrvatske na Svjetskom nogometnom prvenstvu.