EKSKLUZIVNO: Pod pritiskom novog suđenja i sankcija međunarodne zajednice i Visokog predstavnika BiH, predsjednik Republike Srpske, veliki saveznik HDZ-a BiH, u razgovoru za Nacional iznio je šokantno predviđanje hrvatske politike prema planu odcjepljenja Republike Srpske

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i donedavni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda, pod velikim je pritiskom međunarodne zajednice, prvenstveno visokog predstavnika Bosne i Hercegovine Christiana Schmidta i američkog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini koje ga je 20. listopada otvoreno putem priopćenja iz Washingtona, to jest Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC), optužilo kao odgovornog za korupciju u Republici Srpskoj, izvlačenje javnih sredstava i bogaćenje svoje obitelji na račun građana Bosne i Hercegovine. U polugodišnjem izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a, Christian Schmidt optužio je Dodika da namjerno izaziva političke krize i da se stanje u BiH pogoršava zbog stalnih i sve agresivnijih napada dužnosnika iz redova bosanskih Srba na same temelje Daytonskog sporazuma. Schmidt je istaknuo da je čak i Srbija pokazala spremnost na poštivanje teritorijalnog integriteta BiH, dok Dodik zagovara njezin raspad i poziva na ujedinjenje RS-a i Srbije. Istovremeno, Dodiku je započelo suđenje pred Sudom BiH u Sarajevu, zbog opstrukcije odluka Visokog predstavnika, koje se nastavlja 22. studenoga. Optužuju ga i da je kao odgovor na to potaknuo seriju prosvjeda na entitetskoj granici pod nazivom “Granica postoji”.

U kontekstu tih događanja Milorad Dodik želio je u intervjuu Nacionalu, kao jednom od najutjecajnijih i najrelevantnijih političkih medija u Hrvatskoj, pojasniti svoje pozicije. Primio nas je u Palači Republike u Banjoj Luci i u razgovoru koji je trajao punih sat i pol opširno obrazlagao svoje tumačenje kako upravo Visoki predstavnik i američka administracija krše i narušavaju temelje Daytonskog sporazuma, a time i opstojnost Bosne i Hercegovine. Kao ključnu točku preko koje neće prijeći ističe najnoviji pokušaj prebacivanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, šumama i rijekama u Republici Srpskoj na Bosnu i Hercegovinu te je otvoreno poručio da će – ustraje li se u tome – proglasiti neovisnost Republike Srpske i naglasio da je za taj potez već osigurao podršku 15 zemalja Europske unije i svijeta. Indikativno je da su ono što Dodik naziva spontanim prosvjedima pod nazivom “Granica postoji” pokrenuti upravo u vrijeme podizanja optužnice protiv njega. Milorad Dodik poziva se na javno mnijenje i tvrdi da ideju o nezavisnosti RS-a podržava 85 posto njezinih građana. Međutim, ta njegova tvrdnja nema stvarnog uporišta i pitanje je je li to spreman provjeriti na referendumu.

U intervjuu Nacionalu Dodik s jedne strane poziva na mir i stabilnost, a s druge otvoreno zaziva odcjepljenje Republike Srpske, pozivajući se pritom čak i na interes hrvatskog naroda i zagovarajući uspostavu propale Herceg-Bosne, po svemu sudeći u skladu sa svojim neskrivenim savezništvom s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, svojim najvećim političkim prijateljem u Bosni i Hercegovini, a i izvan nje.

NACIONAL: Koje su glavne poruke koje biste željeli prenijeti čitateljima u Hrvatskoj, naravno, i u Bosni i Hercegovini jer nas prate i građani BiH, pa i Republike Srpske?

Svijet se promijenio, svijet je u vrenju i destabilizaciji i u ovom vremenu treba dosta snage i pameti, okupljanja i kohezije među ljudima da se očuvaju prije svega mir i stabilnost kao najvrjednije što ljudi imaju i da se politički, konstitutivni i drugi problemi rješavaju u tim okvirima, ali i da svaki pokušaj nasilja na ovim prostorima apsolutno nikome ne treba. Što se tiče odnosa, neke su stvari završene, hrvatski narod formirao je svoju državu, srpski narod jednako tako, a što se tiče Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina je ispregovarana država i kao takva, naravno, živi sudbinu ispregovarane, a ne željene države. Očigledno je da svi u Bosni i Hercegovini nisu željeli Bosnu i Hercegovinu i da je ona nametnuta snagom volje nekadašnje velike sile i da svih ovih 30 godina nije dala za pravo tom konceptu, već je trebalo ići na jedan drugi koncept, koji je bio prisutan u vrhu Sjedinjenih Američkih Država kroz ono što je savjetnik za nacionalnu sigurnost toga vremena Sandy Berger predlagao, a to je da se u Bosni i Hercegovini formiraju tri nezavisne države koje će imati dominantno srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku komponentu koje bi lakše bile razvijane i apsorbirane u međunarodni okvir. Ovako su oni ostali zarobljeni u Bosni i Hercegovini kojom nitko nije zadovoljan. Ne samo Srbi, jednako su nezadovoljni i Muslimani-Bošnjaci koji smatraju da ta Bosna treba biti njihova, centralizirana u najznačajnijem dijelu, i zato i posežu za pričom da uskrate prava i Hrvatima i Srbima. Hrvatima zato što se glasovima Muslimana biraju član Predsjedništva i većina mandata, a to sve skrnavi i pravi probleme u odnosima triju konstitutivnih naroda. Uz to je još nabačena i neoliberalna koncepcija uređenja društva koja ide za tim da ignorira povijest i činjenicu da ovdje postoje tri konstitutivna naroda koja imaju svoje identitete i da ih ne možete ukinuti tako što ćete reći: Niste više ni Srbi, ni Muslimani-Bošnjaci, ni Hrvati, sad ste građani. Zato i kažem da je Bosna i Hercegovina zemlja eksperimenta u kojem se još uvijek iživljavaju razne američke i druge kancelarije koje pokušavaju okriviti svakoga tko nije na njihovoj poziciji lažnog multikulturalizma, što je zapravo zalaganje za dominaciju muslimanske većine u BiH zato što se želi postići da Muslimani ovdje budu dominantno stanovništvo koje će nametati svoju volju drugima. S tim se mi borimo, ali to ne znači da trebamo posegnuti za bilo kakvim oblicima nasilja. Naša politika jest očuvati mir i suradnju, da nađemo konsenzus i nastavimo živjeti u miru. Međutim, Bosna i Hercegovina je neuspješna i ona ne može duže preživjeti jer je još uvijek pod dominacijom američke demokratske partije i tog establishmenta koji je na tome napravio svoje karijere. Oni žele vratiti stari pristup onome što je Bosna i Hercegovina. A to se, naravno, ne može i neće desiti. Zato Republici Srpskoj – koja brani daytonsko slovo, daytonsko uređenje i Bosnu i Hercegovinu uređenu kao dva entiteta, tri konstitutivna naroda, a tu vrijednost dijelimo s Hrvatima u Bosni i Hercegovini zato što promoviramo ustavno uređenje – pokušavaju nametnuti odgovornost.

‘Milanović i ja u vezi odcjepljenja nismo otvoreno razgovarali, ali on je znao komentirati da bi to Hrvatskoj bilo neprihvatljivo. To ja razumijem, ali o tome se neće pitati Hrvatsku, nego se pita nas ovdje’

NACIONAL: Smatrate li vi onda sebe mirotvorcem čiji potezi doprinose stabilnosti i miru ili možda upravo suprotno – i drugo, borite li se vi onda za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu u okviru daytonskog uređenja ili aktivno radite na odcjepljenju RS-a?

Naš pristup je da je Daytonska Bosna, kako piše u slovu Ustava i Daytona, mogla zadovoljiti okvire u kojima bi se mogli naći srpski narod i Republika Srpska. To je samo ta Bosna. Svaka druga, ova koja danas živi, za nas nije prihvatljiva. I ova koja danas živi mora nestati. U političkom smislu.

NACIONAL: Kako će nestati?

Na dva načina. Jedan je da se vrati Dayton i da postavimo sve na ustavne okvire kakvi su napisani, da se vrate samobitnost i snaga konstitutivnim narodima, i Srbima i Hrvatima i Muslimanima-Bošnjacima. Drugi način – ovakva Bosna i Hercegovina ne može preživjeti, čak ni uz silu Sjedinjenih Američkih Država. Ako je nešto neprihvatljivo i degenerirano, a Bosna i Hercegovina danas je degenerirana u smislu ustavnog uređenja, onda ne treba ni postojati. Prema tome, to nije volja ni Hrvata, nije volja ni Srba. Hrvati se zalažu za prava koja imaju u Ustavu, a na nivou Federacije Bosne i Hercegovine sve im je uskraćeno jer su svedeni na običan broj koji se uvijek preglasava.

NACIONAL: Vjerujem da vama nije prioritet interes hrvatskog naroda niti je u tome smisao vaše političke borbe.

Mi se primarno borimo da se Bosna održi na izvornom daytonskom slovu. A sad su na sceni neka pravila koja svaki dan netko izmišlja iz nekih dalekih zapadnih kancelarija. A kao jedno od tih pravila, poslije 30 godina, sada se nameće da javna imovina koja pripada entitetima odjednom treba pripadati Bosni i Hercegovini. A mi znamo da je to bitno pitanje države. Koncept Daytona govori o tome da su Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska dva državotvorna entiteta. Nakon priče o imovini dolazi priča o načinu odlučivanja. Gdje neće biti više zaštitnih mehanizama. Primamljivo pokušavaju lagati zapad kako žele zemlju u kojoj se demokratski odlučuje.

NACIONAL: Dobro, imate li vi neki konkretan plan? Ne želite više živjeti u takvoj Bosni i Hercegovini?

Ako ste došli izvući plan o tom odcjepljenju, reći ću vam da tog plana nema. Ali uvijek govorim o tome kao o jednoj od opcija koje ne treba isključiti. Mislim da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj nitko danas dobro ne živi, pa ni ti njihovi građani. Dakle, ni Srbi, ni Hrvati, ni Muslimani-Bošnjaci, ni međunarodna zajednica, nitko nije zadovoljan Bosnom i Hercegovinom. Treba dati neko rješenje. Mi predlažemo da se vratimo na izvorni Dayton, ali ta se opcija ne razmatra ni na koji način. Jedina opcija koju vidimo s druge strane je dominacija i supremacija i unitarizacija Bosne i Hercegovine. I to najbolje vidimo na hrvatskom narodu. Zato mi razumijemo političku poziciju hrvatskog naroda ovdje u Bosni i Hercegovini i zato smatramo da trebamo očuvati subjektivitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini jer to čuva Bosnu i Hercegovinu kao zemlju triju konstitutivnih naroda. Opća politička borba u zadnjih deset godina ovdje je protiv konstitutivnosti naroda. Zato je izabran Komšić, zato ovdje dolaze ambasadori sa zapada koji nalažu kako treba biti, a mi se s time moramo složiti jer ako se ne složite, onda ste loši momci. To pokušavaju napraviti od Milorada Dodika iz Sarajeva. U svakom slučaju, mi nemamo nikakav plan, ali ne morate ni imati plan. To je uvijek bila stvar nekog događaja. Ne mogu isključiti da ljudi koji žive ovdje nikada nisu odustali od nezavisnosti Republike Srpske. Moji birači od mene to traže. Ako napravite anketu, vidjet ćete da bi preko 85 posto ljudi stalo iza ideje o nezavisnosti Republike Srpske.

NACIONAL: Nezavisnosti ili nekakvog pripajanja?

Primarno nezavisnosti.

NACIONAL: Je li vaš dugoročni plan odvajanje pa pripajanje?

Ako mi odemo prema Europskoj uniji, pripojit ćemo se na neki način i sa Slovenijom i Hrvatskom, Njemačkom i sa svim drugima. Mislim da smo izgubili 30 godina što nismo to uradili. Danas bi to bio pacificiran i europski prostor.

NACIONAL: Mislite li da Republika Srpska ima samostalni put prema Europskoj uniji ili bi to bilo u okviru Bosne i Hercegovine?

Mi svoje živote ne gledamo u okviru Bosne i Hercegovine, kako god to nekom izgledalo.

NACIONAL: Za svoju politiku odcjepljenja i novog uređenja Bosne i Hercegovine, imate li podršku HDZ-a BiH i imate li podršku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića?

HDZ ima svoju politiku u Bosni i Hercegovini. HDZ ima politiku obrane konstitutivnosti i identiteta hrvatskog naroda i HDZ kao politički predstavnik tog naroda svakako vodi računa o tome, ali jednako tako hrvatski narod nema potentnosti za velike političke ideje u Bosni i Hercegovini zbog svoje (malo)brojnosti i nemogućnosti da se nametne. Mi to razumijemo, za razliku od Muslimana koji su primarno bili hrvatski saveznici tijekom rata protiv Srba na ovim prostorima. Ali kad se spašavala glava hrvatskom narodu na prostoru i Hercegovine i Srednje Bosne, onda je bila dominantna pomoć Srba koji su tada pružili pomoć Hrvatima. Sjećam se da je ovdje u banjalučkoj bolnici bilo zbrinuto mnogo Hrvata koji su bili ranjeni tijekom operacija muslimanske armije na prostoru Srednje Bosne. I da upravo zbog ponašanja Srba u to vrijeme, htjeli to Hrvati priznati ili ne, to ostaje trajno neko izvorište osjećaja ugroženosti koju imaju i Hrvati i Srbi u političkom smislu.

NACIONAL: Ispada po vama kao da Hrvati i Srbi nisu ratovali.

Jesu ratovali, ali u odlučujućim trenucima kad je hrvatskom narodu od Muslimana dolazila prijetnja biološkog opstanka, onda su Srbi pokazali da mogu pomoći Hrvatima i to su i učinili. I dalje žive ljudi iz tog vremena. To je sakriveno u hrvatskoj javnosti jer hrvatskoj javnosti nije odgovaralo da se o tome govori. Dakle, iz tih odnosa proizlazi i činjenica da i hrvatski i srpski narod ovdje u Bosni i Hercegovini želi očuvati svoju konstitutivnost i političku poziciju, Ustav i prava koja smo dobili, a to sve napadaju Muslimani i liberalna međunarodna zajednica. Mogli ste čuti da je gospodin Čović neki remetilački faktor samo zato što nije prihvatio da bude ugušen nacionalni identitet Hrvata i politički identitet Hrvata u samoj Bosni i Hercegovini. Mi nemamo nikakav dogovor protiv Muslimana, samo pokušavamo održati ono što pripada nama, ne ugrožavajući Muslimane. Dok oni pokušavaju svesti Hrvate na nacionalnu manjinu. Muslimani žele devastirati Hrvate u političkom smislu i devastirati Republiku Srpsku i Srbe na ovim prostorima. A to ne ide. Tu smo se mi našli. Što se tiče HDZ-a, u značajnom dijelu toga mi imamo neku pretpostavljenu suglasnost koja se nikada nije dogovarala. S druge strane, HDZ prirodno zbog povezanosti s Hrvatskom ima svoje političke odgovore na izazove koji se zovu, recimo, NATO. HDZ smatra da Bosna i Hercegovina treba biti u NATO-u, mi smatramo da ne treba biti, mi imamo kulturu tog dijaloga koji smo izgradili da to ne može biti naše sukobljavanje. Izgradili smo kulturu koja možda može biti i osnova za izgradnju novih odnosa između Srba i Hrvata.

NACIONAL: Što na to kaže predsjednik Milanović?

Uvjeren sam da je Milanović dobar predsjednik Hrvatske i da je državnik koji se na pravi način bori za ono što je njegova dužnost kao predsjednika države, a kao predsjednik on ima pravo zaštititi i politički status hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i u tome je i prednjačio posljednjih godina. A on razumije da ta politička borba hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini itekako ovisi o političkom statusu srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Milanovića su Muslimani stavili na stup za odstrel, iz nekoliko razloga koji su samo njima svojstveni. Naravno da sam s Milanovićem razgovarao i o otvorenim temama. U vezi odcjepljenja nismo otvoreno razgovarali, ali on je znao komentirati da bi to bilo neprihvatljivo za Hrvatsku. To ja razumijem, ali o tome se neće pitati Hrvatsku, nego se pita nas ovdje.

NACIONAL: Dobro, i što Milanović misli o tom vašem planu za odcjepljenje?

Ja sam rekao da nemam planova za odcjepljenje. Ali imamo razmišljanja o tome. Mislim da Milanović kao predsjednik Hrvatske ne bi podržao aktivnosti odcjepljenja Republike Srpske. To je njegova pozicija, ali naša pozicija je da mi o tome odlučujemo, a ne on. On se može s time složiti ili ne složiti. Ali ako mi dođemo u poziciju da o tome odlučujemo, odlučit ćemo shodno svojim interesima, uvažavajući čak i interese Hrvatske. Znači, prethodni predstavnik Hrvatske Mesić govorio je da ako do toga dođe, on će poslati vojsku da presiječe Republiku Srpsku. Tko više Mesića razumije ozbiljno? Mislim, čovjek koji je razbio Jugoslaviju sada tumači kako ta mala Jugoslavija, Bosna i Hercegovina, treba preživjeti u istom konglomeratu međusobnih mržnji, odnosa, nerazumijevanja, neperspektive i mnogo čega drugog. Ako nisu mogli na nivou bivše Jugoslavije Srbi, Hrvati i Muslimani kao najveći narodi održati zajedničku državu, izvinite, kako je moguće da Bosna i Hercegovina opstane na istim tim postulatima? Samo ste imali jedan trenutak u kojem je svima bilo dosta rata, nastupila je masovna međunarodna intervencija, pacificiralo se sve, sklonjeni su ljudi toga vremena, cijelo političko i vojno rukovodstvo Srba neopravdano je procesuirano i osuđeno. S druge strane, to ne vidimo kod Hrvata, pogotovo ne vidimo kod Muslimana, što govori da je netko tim sudom htio pisati povijest krivice o Srbima. Mi to tako gledamo. Ne tražim da se sa mnom slože ni Milanović, ni Plenković, ni bilo tko. Oprostite, ne želim otvarati neke teme, ali nemoguće je da je Hrvatska vojska bila, evo, ovdje pred Banjom Lukom i da se to smatra legitimnom političkom operacijom te 1995. godine. Mi mislimo da je to bila agresija.

NACIONAL: Ne bih sada ulazila u ta pitanja iz 90-ih jer ćemo onda otići u krivom smjeru, ali ne znam kako se onda zove ulazak srpskih trupa i JNA u Vukovar. Nećemo sad otvarati ta pitanja.

Dobro, za to su mnogi odgovarali pred mnogim sudovima, a za ulazak Hrvatske vojske nitko nije odgovarao. Samo je to razlog.

NACIONAL: Kakva je vaša pozicija sada u institucijama Bosne i Hercegovine, vaš odnos prema visokom predstavniku Schmidtu i s obzirom na početak ovog suđenja koje se nastavlja 22. studenoga, pribojavate li se toga i koje bi za vas mogle biti posljedice?

Dobro, mi ne mislimo da postoji Visoki predstavnik. Postoji neka dekadentna, nesređena psihološka ličnost koja je prihvatila da mu netko kaže: ti si Visoki predstavnik – i on je sam umislio da jest. Dakle, ako gledate Daytonski sporazum, on ima aneks 10 u kojem se kaže kako se bira Visoki predstavnik. Po definiciji tog aneksa, to nije visoki predstavnik Međunarodne zajednice, nego je to visoki predstavnik strana potpisnica aneksa 10 Daytonskog sporazuma. A potpisnice aneksa 10 Daytonskog sporazuma su Hrvatska, Srbija, Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine i zajednički nivo BiH. Visoki predstavnik je visoki predstavnik tih pet strana.

NACIONAL: Dobro, ali vama sada počinje suđenje.

Pitali ste me što mislim o visokom predstavniku, ja kažem da ne postoji, da nije izabran. Vi ćete otići iz ove prostorije s uvjerenjem da on postoji zato što je napravio neke usluge hrvatskom narodu, a ja mislim da je napravio tešku podvalu i prevaru u koju će se hrvatski narod u Bosni i Hercegovini tek uvjeriti u budućim vremenima. Dakle, taj neizabran i ni po čemu legitiman čovjek ustao je jednog dana i rekao: namećem odluku o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, a tko ne poštuje moje odluke, mene, Schmidta, ići će u zatvor od pet mjeseci do pet godina.

NACIONAL: I koliko će vama odrapiti?

Je li vama kao civiliziranoj osobi prihvatljivo da netko dođe sa strane i nametne zakon? Evo, baš sam danas razmišljao i sad ću sa svojim suradnicima razmotriti da ja napišem isto tako prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH i da ga nametnem. Više ja imam legitimiteta u Bosni i Hercegovini nego Schmidt. Pa da vidim hoće li sud i tužilaštvo postupati.

NACIONAL: Planirate li se odazvati sudu ili ne?

Već sam se odazvao, neki proces postoji, ali meni je jasno što se tu dešava. Dakle, taj nelegitimni čovjek nametne odredbe zakona, bajni školovani pravnici Muslimani prihvate da je to legitimno. Tuži me Musliman, sudac za prethodni postupak Musliman, sudac u procesu Musliman. To je ona naša stara priča iz vremena kad su Srbi živjeli pod Turcima: kadija te tuži, kadija ti sudi.

‘Prethodni predstavnik Hrvatske Mesić govorio je da ako dođe do odcjepljenja, on će poslati vojsku da presiječe Republiku Srpsku. Čovjek koji je razbio Jugoslaviju tumači kako ta mala Jugoslavija, BiH, treba preživjeti’

NACIONAL: Stojite li još uvijek kod svoje tvrdnje da će uhititi Schmidta ako dođe u Republiku Srpsku ili ste malo ublažili tu izjavu?

Što se nas tiče, nitko to nije neozbiljno shvatio.

NACIONAL: Znači da ćete ga uhititi? Može li onda isto tako netko vas uhititi kad dođete u Sarajevo?

Pa neka probaju, naravno. Ako imaju razloga, neka me hapse. Ja imam razloga, on je jedan običan lažov, prevarant, koji se predstavlja lažno i pravi štetu. Sad pravi najveću štetu Srbima i Republici Srpskoj. Hrvati misle da im je nešto pomogao, a vidjet ćete kad sljedeći put budu izbori kako ćete proći. Muslimani koji su prije godinu dana izlazili na ulicu prosvjedovati protiv njega, sad ga obožavaju zato što se usmjerio na Republiku Srpsku. Eto, to je ta Bosna o kojoj Andrić kaže: kad uđeš u Bosnu, prestaje logika. Najbolje bi bilo, ako se mene pita, ali mene se ne pita, da je još u vrijeme Daytona napravljena zasebna država Republika Srpska, Herceg-Bosna kao zasebna država i Bosna koja je okupljala Muslimane. Do tada, mi bismo ovdje napravili neki oblik koegzistencije, nitko se nikom ne bi miješao u njegove stvari i već bismo bili ozbiljan pretendent pred Europskom unijom. A kad me pitate što Hrvati misle o tome, oni nikad nisu odustali od onoga što se zove Herceg-Bosna. Da je to tako, dovoljno je pogledati kako se zovu pošta i elektroprivreda na prostoru kantona gdje su Hrvati većina. Zovu se Elektroprivreda Herceg-Bosne i Pošta Herceg-Bosne, je li tako? Znači, ako to nije poruka, ništa nije.

NACIONAL: Kako doživljavate politiku premijera Plenkovića, i prema vama, prema Republici Srpskoj i prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini?

Što se mene tiče, imao sam s njim važne susrete koji su uvijek bili korektni. Mi nikada nismo imali neku koleričnu priču o tome. Kada me, recimo, pozvao da pokušam razumjeti činjenicu da negdje gore u Posavini gdje smo radili trasu autoputa od Modriča prema Brčkom, jedan broj Hrvata smatra da to ugrožava njihovo postojanje i egzistenciju na tom prostoru, promijenili smo trasu. Nemoguće je izgraditi autoput da ne rušite neke kuće. Kasnije su ti isti Hrvati, isti ti ljudi, tražili od nas da vratimo staru trasu kad su vidjeli kolike su naknade za zemljište. Ali s Plenkovićem nisam imao nikada neku vrstu konflikta. A kako on vodi hrvatsku vladu, nije moje da komentiram. Mogu samo govoriti o segmentu odnosa prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini zato što se to isprepliće s političkom situacijom ovdje. On je po Ustavu zadužen za zaštitu političkih i egzistencijalnih prava Hrvata ovdje i on to radi. Većinska politička stranka Hrvata ovdje je HDZ, on je predsjednik HDZ-a, oni su integrirana struktura i u tom pogledu što se tiče Hrvata, on njih brani na pravi način. Kako će se to pokazati u budućnosti, ne mogu ocijeniti. Hrvatska ima svoju vladu, ima svog predsjednika, nisam ja taj koji bi birao između njih. A točno je da imam bliže odnose s predsjednikom Milanovićem zato što smo češće bili u prilici razgovarati o nekim stvarima. Zbog odnosa sa mnom njega u Hrvatskoj napadaju jer me u Hrvatskoj tako doživljavaju.

NACIONAL: Pa niste baš obljubljeni, ‘ajmo reći.

Nisam obljubljen u Hrvatskoj? Pa ni ne očekujem da budem obljubljen. Meni je najvažnije da budem obljubljen ovdje. I ne treba nitko u Hrvatskoj da me ljubi. Mada ništa loše nisam učinio Hrvatskoj. A naravno da se tko god želi može sukobiti s mojim stavovima. To je politički normalno, pa i ako predsjedniku Milanoviću nešto ne odgovara u interesu Hrvatske, to jasno kaže.

NACIONAL: A jeste li s Plenkovićem raspravljali, kao što ste sad meni rekli i kao što i inače o tome govorite, nećemo reći o planu za odcjepljenje, ali o razmišljanjima o tome? I što on onda na to kaže?

Vidim da će naslov ovog vašeg intervjua biti odcjepljenje. Mogu vam ponovno objasniti da to nije naš plan, ali da ljudi ovdje to žive. A Plenkovića nisam pitao niti ću ga pitati ako budem donosio odluku.

NACIONAL: Je li on vas pitao? Niste razgovarali o najvažnijim stvarima?

A zašto bih ja njega pitao hoćemo li se mi odcijepiti ili ne? Nije mene ni Hrvatska pitala kad se odcijepila od Jugoslavije. Ovo je unutarnja stvar Bosne i Hercegovine. Hoćemo li mi uspjeti ostati unutra, ovisi o nizu faktora, o tome hoćemo li se vraćati na izvorni Dayton, kakva će biti konstelacija međunarodnog faktora…

NACIONAL: Jeste li spremni odblokirati rad Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da se vašu stranku smatra odgovornom zato što nisu doneseni zakoni nužni za ispunjavanje 14 uvjeta koje je Europska unija postavila BiH?

Koje vijesti čitate? Vjerojatno sarajevske medije. Inače biste vidjeli da je moja stranka tražila da se na dnevni red stavi svih 14 uvjeta i da se s njima ispregovara sve u paketu, da radimo na tome dok to ne završimo. Ali oni koji bi željeli ostati suci Ustavnog suda, a jedna od točaka upravo su ti suci, oni bi da to pitanje ostavimo za kraj. A kraj može biti za 20 godina. Prema tome, mi smo imali principijelan odnos i lažna je propaganda da mi blokiramo Parlament. Naši ljudi sudjeluju u Parlamentu i vode o tome žestoke debate. A ako hoćete da riješimo tih 14 prioriteta, stavite sve na stol. Mi smo spremni. Spremni smo i gutati neke stvari kako bismo to riješili i dobili pregovarački status.

NACIONAL: Vezano uz to suđenje koje se nastavlja 22. studenoga, pripisuju vam da ćete opstruirati suđenje i da zbog toga potičete javnu pobunu i prosvjede na entitetskoj granici. Je li to točno?

Jedino je točno to što ste rekli entitetska granica. Druga stvar, naravno da u uvjetima nelegalnog pristupa i nezakonitog ponašanja suda i tužilaštva imamo neki svoj odgovor na to pitanje. Što mislite, da ja tamo trebam leći i reći: “Dajte, molim vas, evo, stvoren sam za to da me zatvorite na pet godina.” Pa naravno da neću. U uvjetima kada je, opet se vraćam na to, glavni problem u tome što to nije donijela Parlamentarna skupština i ne postoji krivično djelo jedne strane. S druge strane, postoje suci i tužitelji Muslimani koji mene jure iz političkih razloga.

NACIONAL: U redu, ali što ćete poduzeti i što će biti s tim prosvjedima?

Mogli ste vidjeti da se po nekoliko tisuća ljudi u Republici Srpskoj okuplja gotovo dva do tri puta tjedno na važnim mjestima, a ja nisam tamo. Što mislite, kad se ja pojavim, koliko će ih tek biti?

NACIONAL: A kao niste ih vi poticali da se okupe?

Potiče ih nepravda koja se ovdje nameće kao pravilo, nezakonitost i ostalo. A kad ja budem odlučio, onda ću vas osobno pozvati da vidite kako to izgleda, kako izgleda kad Milorad Dodik okuplja ljude. Hoću li ih okupiti, vidjet ćemo. Ali zašto je to loše? Niste li primijetili u izvještajima da su Srbi htjeli protestirati pred OHR-om u Sarajevu i da su sarajevske vlasti to zabranile? A nisu zabranile njihovim Muslimanima da protestiraju pred tim istim OHR-om gdje ih se okupilo nekoliko tisuća! A onda nama govore o zajedničkoj državi. Zašto mi nemamo pravo iskazati svoju demokratsku volju?

‘Mi ne mislimo da postoji Visoki predstavnik. Postoji neka dekadentna, nesređena psihološka ličnost koja je prihvatila da joj netko kaže: ti si Visoki predstavnik – i on si je umislio da jest’

NACIONAL: A koji je krajnji cilj te kampanje „Granica postoji“?

Nema krajnjeg cilja, to je de facto podsjećanje na ono što već postoji, granica postoji.

NACIONAL: Što to konkretno znači, uspostavu graničnih prijelaza?

Koliko znam, nigdje nije uspostavljen prijelaz.

NACIONAL: Pitam vas što je u planu?

Plan? Nastaviti s tim protestima kako to i dokle to ljudi žele. Granica postoji i nije samo granica u tom smislu kako vi mislite, nego je granica ponašanja. Ovdje ljudi smatraju da je sve otišlo predaleko u pogledu arogancije prema Ustavu, prema našim pravima, prema onome što je Republika Srpska i da smo došli do zida u kojem međunarodni faktori i ti faktori koji dolaze prije svega iz Amerike žele urušiti Republiku Srpsku i napraviti Sarajevo glavnim mjesto za sve. A tamo nema ni Srba ni Hrvata. U Sarajevu fali 156 tisuća Srba u odnosu na 1991. godinu. A oni nama sada govore o tome kako je Sarajevo glavni grad. Kome je glavni grad? To što ste napisali da je glavni grad, ne, ja ga uopće tako ne doživljavam. Moj glavni grad je Banja Luka, tu gdje jesam. I za sve Srbe je glavni grad na ovim prostorima Banja Luka. A glavni grad za nas je definitivno Beograd.

NACIONAL: Beograd je za vas glavni grad?

Da. Isto kao što bi da pitate Hrvate u Herceg-Bosni, za mnoge od njih glavni grad bio Zagreb. U tom nekom perceptivnom smislu. U operativnom smislu to je Banja Luka, jer su ovdje institucije srpskog naroda – i vlada, i predsjednik, i parlament – izabrani na demokratskim izborima. Imamo dvotrećinsku većinu za važne odluke u Parlamentu, imamo konzistentnu vladu.

NACIONAL: Pa dobro, ali tko vas tu ugrožava? Nitko izvana ne vidi da vas tu netko ugrožava.

To je točno, jer ne žele vidjeti. Napravljen je jedan obruč. Ali ugrožavanje je kad vam nametnu sud i tužilaštvo bez ustavne osnove, ugrožavanje je kad pošalju stranca koji nije izabran u Vijeće sigurnosti pa on mijenja zakonodavstvo, to bi trebalo biti ugrožavanje. Pa je ugrožavanje kad taj isti stranac koji nije izabran od Vijeća sigurnosti skupi neku grupu eksperata da prenose vlasništvo nad imovinom, školama, rijekama, šumama, poljoprivrednim zemljištem na nivou Sarajeva, što bi trebalo više ugrožavati, ima li nešto? Ugrožavanje je kada nametnete zakon, a nemate pravo i onda sudite predsjednika Republike. Zato što je potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je donio parlament u proceduri kakvu je donio. Optužen sam od tužilaštva koje ne postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine i sudi mi se u sudu koji ne postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine. I vi mene pitate od čega ste ugroženi, ne ja osobno nego Republika Srpska. Nisam se ja odao alkoholu, udario nekoga i nanio mu tjelesna oštećenja da idem na sud. Samo sam u skladu s Ustavom potpisao ukaz. I zato sam kriv. Zato što mi razumijemo da je to potpuno rušenje Republike, jer on sutra može, onakav kakav jest, neartikuliran, donijeti bilo kakvu odluku. Recimo da donese odluku da prenese imovinu na nivou BiH. Što ćemo onda mi napraviti?

NACIONAL: Što?

E, onda ćemo proglasiti neovisnost. Istog tog trenutka organizirat ćemo skupštinu i proglasiti neovisnost. Što drugo da radimo? Dakle, teritorij Republike Srpske je 49 posto Bosne i Hercegovine i to piše u ženevskim papirima kao osnova za Daytonski sporazum. I na tom je području suverena vlast Republike Srpske. Kakva sad priča o šumama, kakva priča o rijekama, kakve priče o koncesijama? Prema tome, evo u čemu smo ugroženi. Ugroženi smo, oteli su nam vojsku i napravili zajedničku, što isto nije u skladu s Ustavom ni Daytonom. Uništili su obavještajnu službu u Republici Srpskoj, organizirali je na nivou Bosne i Hercegovine i služi isključivo muslimanskom interesu. Oteli su nam indirektne poreze i čak 83 različite nadležnosti, nametnuli navodno jedinstvenu RTV korporaciju koja bi trebala upravljati našim kamerama ovdje u Banjoj Luci. Možete li mi pokazati zemlju u kojoj je to tako? I onda nama Europska unija govori o vladavini prava.

NACIONAL: Imate li unutar Europske unije neke lidere koji razumiju vaše stavove?

Imam. Ima ih. Imate u Bruxellesu ljudi koji vas uvijek na kraju sastanka uzmu za ruku i kažu: sve ste u pravu, ali što da radimo? I ono što, recimo, često Orbán govori, ako želite upravljati Bosnom, onda razgovarajte s ljudima u Bosni, a ne odlučujte o njima.

NACIONAL: Uglavnom, ako se taj zakon bude na silu provodio, proglasit ćete odcjepljenje?

Samo potvrđujem da je opredjeljenje političkog i državnog rukovodstva i naroda Republike Srpske da ako se dirne u imovinu, onda je Republika besmislena, nema postojanja Republike i mi je moramo braniti. I donijet ćemo tu odluku.

NACIONAL: Hoćete li prije toga raspisati referendum i testirati volju naroda, kad već tvrdite da uživate većinsku podršku?

Referendum je jedno od osnovnih načela demokratskog društva. Ovisno o situaciji, institucija koja raspisuje referendum prvo radi političku procjenu i donosi odluku koja je opet zasnovana na volji naroda. Kao što sam rekao, ako bude ugrožen opstanak srpskog naroda, siguran sam da u kontekstu tog pitanja nema dileme.

NACIONAL: Što mislite da će se dogoditi nakon što proglasite neovisnost?

Što će se dogoditi? Ništa, priznat će nas prijatelji, neprijatelji neće. Neki će čekati pa će nas priznati poslije, kao Hrvatska.

‘Vidim da će naslov ovog vašeg intervjua biti odcjepljenje. Mogu vam ponovno objasniti da to nije naš plan, ali da ljudi ovdje to žive. A Plenkovića nisam pitao niti ću ga pitati ako budem donosio odluku’

NACIONAL: Ne očekujete nikakve sukobe?

Što bi bio sukob, oprostite, molim vas? Tko bi to mogao učiniti, Hrvatska ne bi trebala imati ikakve veze s tim, pogotovo što je članica NATO-a.

NACIONAL: Nisam mislila na Hrvatsku, već na unutarnje sukobe.

Unutarnje sukobe? Znate kako, Predsjedništvo upravlja vojskom BiH. U Predsjedništvu sjedi i srpski član Predsjedništva.

NACIONAL: Kako ćete sjediti kad ćete se odcijepiti? Više onda nećete biti tamo.

Govorio sam o tom Predsjedništvu, ono ne može donijeti nikakvu odluku, preventivnu ili bilo kakvu, jer se odluke o vojnim pitanjima donose konsenzusom. Ako toga nema, onda ova dvojica ne mogu donijeti odluku o upotrebi vojske. Ta vojska odmah će se raspasti, bez obzira na to što je NATO drži, podijelit će se. I srpski ljudi napustit će tu vojsku, napustit će je oni koji rade u zajedničkim institucijama na nižim nivoima. Ali formalno nećemo napuštati dok se stvar ne završi razgovorom i međusobnim priznanjem. Mi priznamo Federaciju, oni priznaju Republiku Srpsku ili mi priznamo Herceg-Bosnu i Bosnu i Hercegovinu, oni Republiku Srpsku, mislim da bi to bilo najbolje. Onda će se naši ljudi povući iz političkih tijela. Dakle, vjerojatno nam neće biti moguće odlaziti na te skupove, ali nećemo ih ni formalno napustiti. Neće biti kao 1991. kada je Biljana Plavšić napustila Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a Alija Izetbegović našao neke svoje Srbe, imenovao ih i rekao: evo Srba. Mislite li vi da federalna policija može nešto napraviti prema nama? Ja mislim da ne. Prvo, ne vjerujem da bi Hrvati bili u toj strukturi koja bi nešto takvo napravila. Hrvati bi kao malo mudriji narod ovdje sačekali da se to sve raščisti i da njima padne Herceg-Bosna u ruke. To je nešto što oni prepoznaju. I mi nismo protiv toga. To je najbolje što se može desiti Hrvatima, još uvijek najbolje, dok ih Muslimani ne majoriziraju i ponize do kraja. Međunarodne snage? Međunarodne snage zadužene su za razdvajanje snaga u sukobu, to nam odgovara. Zato mi njima pokazujemo gdje granica postoji da bi oni znali gdje je granica kad postavljaju svoje snage. A sada imamo desetak, 15 zemalja koje su iskazale spremnost podržati Republiku Srpsku.

NACIONAL: U Europskoj uniji ili u svijetu?

I u Europskoj uniji i u svijetu.

NACIONAL: Ali sveukupno 15?

Dovoljno. Nama ne treba više.

NACIONAL: Sigurno je među njima i Rusija?

Rusija? Rusija je sada zauzeta nekim svojim problemima i pitanjima, ali ću je pitati, naravno.

NACIONAL: Znači, Rusija trenutno nije među njima?

Pa Rusija poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i to je službena politika s kojom se mi suočavamo. A kako će se Rusija ponašati u trenutku novog činjeničnog stanja, to tek trebamo vidjeti.

NACIONAL: Možete li onda otkriti imena još nekih zemalja koje vas podržavaju?

Pa ne bi bilo fer. Ali kad te noći budemo donosili neovisnost, ostavite telefon, ja ću vam javiti. Nadam se da ste dobili sve odgovore na pitanja. Možda ćemo sljedeći intervju obaviti u nezavisnoj Republici Srpskoj.

NACIONAL: Živi bili pa vidjeli.

Eto, drago mi je da za to navijate.

NACIONAL: Ja sigurno za to ne navijam.

Pa dobro, nek’ ste živi bili pa vidjeli.