EKSKLUZIVNO: Dragan Kovačević progovorit će što zna o tajnom sastanku u Vladi na kojem je Plenković naredio Ćoriću zatvaranje sisačke rafinerije

EKSKLUZIVNO: Bivši predsjednik Uprave Janafa prihvaća poziv na javno saslušanje pred Antikorupcijskim vijećem u Saboru o upravljanju Inom i spornom izvozu hrvatske nafte u Mađarsku

Kovačević je uz premijera Andreja Plenkovića, bivšeg ministra Tomislava Ćorića i bivšu zamjenicu predstojnika Ureda premijera Tenu Mišetić, jedan od svjedoka koji su prisustvovali tom sastanku koji je povod za javno saslušanje 6. listopada. Kao šef Janafa usprotivio se i izbjegao potpisati sporni memorandum o izvozu hrvatske nafte na preradu u MOL-ove rafinerije, koji je bio preduvjet za zatvaranje sisačke rafinerije

Dragan Kovačević, bivši predsjednik Uprave Janafa, odlučio je progovoriti o sadržaju tajnog sastanka na kojemu je premijer Andrej Plenković izravno naredio svom tadašnjem ministru Tomislavu Ćoriću zatvaranje sisačke rafinerije i omogućavanje netransparentnog izvoza hrvatske nafte na preradu u Mađarsku.

Kovačević je prisustvovao tom sastanku pa o tome ima neposredna saznanja. Odluči li o tomu progovoriti, postat će središnja figura 25. sjednice Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Kovačević je, kako se čini, jedini koji se planira pojaviti na javnom saslušanju koje je zakazao Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Potvrdila su to Nacionalu dva neovisna izvora. Kovačević bi na toj sjednici trebao iznijeti što zna o tome kako su se premijer Andrej Plenković i bivši ministar iz njegove vlade Tomislav Ćorić sporno umiješali u upravljanje Inom. Kovačević o tomu ima više neposrednih saznanja, ali što i koliko planira javno otkriti, vidjet će se sredinom idućeg tjedna.

Glavna tema sjednice Antikorupcijskog vijeća bit će Nacionalovo otkriće o tajnom sastanku u Vladi. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL, Nacional

Sve to trebalo bi se zbivati 6. listopada u Saboru, na sjednici kojom će Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije pri Hrvatskom saboru pokušati utvrditi razmjere i posljedice štetne politike hrvatske vlade prema Ini, koja je došla na naplatu s početkom najnovije energetske krize. Više je razloga zbog kojih se, bez ikakvih ograda, može tvrditi da su neposredni povod za tu njihovu akciju nedavna šokantna otkrića Nacionala koja sugeriraju da su upravo premijer Andrej Plenković i njegov donedavni ministar u Vladi Tomislav Ćorić izravno naredili netransparentan izvoz hrvatske nafte u Mađarsku i zatvaranje sisačke rafinerije za njenu preradu.

Taj sporni izvoz događa se već četiri godine i nitko u Hrvatskoj ne zna pod kojim se uvjetima ta nafta izvozi umjesto da Ina, kao strateška nacionalna kompanija, istražuje, razvija i crpi vlastita nalazišta nafte te je dobrim dijelom prerađuje u Sisku.

Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije pri Hrvatskom saboru zapravo će pokušati rekonstruirati kako se rađala izdaja strateških energetskih interesa hrvatske države, kada je doista ostvarena i što joj je prethodilo te je li točno da se u središte tog izdajničkog akta izravno smjestio hrvatski premijer Andrej Plenković.

Kovačević bi na sjednici trebao iznijeti što zna o tome kako su se premijer Andrej Plenković i bivši ministar Tomislav Ćorić sporno umiješali u upravljanje Inom. Kovačević ima više neposrednih saznanja…

Nakon ruske agresije na Ukrajinu sve je to iznova u središte pozornosti hrvatske javnosti prometnula plinska mega afera kojom je Ina, u režiji kriminalne sprege nekolicine HDZ-ovih kadrova, na korupcijom impregniranoj i privilegiranoj preprodaji plina oštećena za čak milijardu kuna.

Osim Kovačevića, Grmoja je na javno saslušanje pozvao i premijera Andreja Plenkovića, bivšeg ministra u vladi Tomislava Ćorića i Tenu Mišetić, bivšu zamjenicu predstojnika Ureda predsjednika Vlade. Učinio je to prošloga petka.

Glasnogovornik Vlade Marko Milić Nacionalu je potvrdio da se premijer Plenković neće odazvati tom pozivu.

Plenkovića je taj poziv zatekao u Gospiću, gdje je prošloga petka svečano otvorio 24. tradicijsku izložbu “Jesen u Lici”. Nešto ranije istoga dana ličkim domaćinima uručio je ugovore iz Programa ruralnog razvoja za potporu mladim poljoprivrednicima i malim poljoprivrednim gospodarstvima.

Dragan Kovačević, bivši predsjednik Uprave JANAF-a osumnjičen u aferi JANAF, mogao bi postati ključni svjedok protiv premijera Andreja Plenkovića u naftnoj aferi u kojoj su važne uloge igrali i bivši ministar Tomislav Ćorić i bivši šef Uprave Ine Sándor Fasimon. FOTO: Davor Puklavec, Marin Tironi/PIXSELL

Suočen s novinarskim pitanjem hoće li se tom pozivu odazvati, premijer Plenković reagirao je neprimjereno, burno i nervozno. Odgovorio je ovako:

„Kakvo saslušanje? Cijeli aktualac je prošao u tome da oporba čita što pišu mediji. Kome da se odazovem? Optuženiku u slučaju Janaf? Nekome tko je dozivao Milanovića u Slovensku? Doziva da se ne baci ništa… da takav diktira Mostu. Njima da se odazovem, ovima koji su svi za pregled? Pratite igru od kuda sve dolazi.“

Tehnički govoreći, „igra“ se preselila i dolazi iz Sabora – nositelja zakonodavne vlasti u Hrvatskoj. U službeno upućenom pozivu na javno saslušanje Grmoja je ovako obrazložio zašto ih sve skupa poziva:

„… radi rasvjetljavanja problematike upravljanja trgovačkim društvom Ina d.d. s ciljem unaprjeđenja mjera iz Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, koje se odnose na poboljšanje upravljanja i sprječavanje korupcije u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, osobito onih koje su od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku.“

Iako se to u službenom dnevnom redu zakazane sjednice izrijekom ne navodi, povod za njeno sazivanje je otkriće Nacionala, objavljeno na naslovnici tiskanog izdanja od 20. rujna, da je premijer Plenković osobno početkom kolovoza 2018., na tajnom sastanku u svom kabinetu, naredio tadašnjem ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću da provede u djelo zatvaranje Inine Rafinerije nafte Sisak te da omogući izvoz hrvatske nafte na preradu u Mađarsku.

Kovačević je, po mišljenju Nacionalova izvora, očito ne sluteći što premijer Plenković smjera, u odgovoru Plenkoviću bio prilično izravan. Čak je spomenuo da bi to bilo na granici s nacionalnom izdajom

Zatvaranje sisačke rafinerije i omogućavanje izvoza hrvatske nafte u Mađarsku, Plenković je Ćoriću naredio na radnom sastanku u svom premijerskom uredu u Banskim dvorima. Sastanak se dogodio oko 10. kolovoza 2018., odnosno najviše dva tjedna prije nego što je 21. kolovoza 2018. potpisan sporni memorandum koji je omogućio netransparentni izvoz hrvatske nafte u Mađarsku pod hrvatskoj javnosti do danas još uvijek nepoznatim uvjetima.

Sastanku su, uz premijera Plenkovića, prisustvovali tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, tadašnji predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević, tadašnja stručna suradnica premijera za pravna pitanja, još jedan stručni suradnik premijera i tadašnja zamjenica predstojnika Ureda premijera Tena Mišetić. Da je upravo to Nacionalovo otkriće povod za sjednicu, jasno je iz činjenice da su na javno saslušanje u Sabor pozvane upravo četiri u tom tekstu imenovane osobe, od njih ukupno šestero koliko ih je prisustvovalo tom sastanku. Taj je sastanak bio uvod u dramatična zbivanja s teško sagledivim razmjerima štete za hrvatske strateške interese i, u konačnici, nacionalnu sigurnost.

Tena Mišetić sjedila je tom prilikom izdvojeno, za Plenkovićevim radnim stolom. Ostali prisutni sjedili su za stolom za sastanke u premijerovu uredu. Sastanak je započeo tako što je premijer Plenković zatražio od Dragana Kovačevića da mu referira kakva je točno situacija oko mogućnosti prijevoza hrvatske nafte iz Siska na preradu u Mađarsku. Kovačević mu je odgovorio kako smatra da to nije dobro za hrvatski energetski sektor i strateške energetske interese. Rekao mu je da bi se plasiranjem hrvatske nafte u Mađarsku otvorili preduvjeti za zatvaranje sisačke rafinerije.

Kovačević je, po mišljenju Nacionalova izvora, očito ne sluteći što premijer Plenković smjera, u odgovoru Plenkoviću bio prilično izravan. Čak je spomenuo kako bi to bila radnja koja graniči s nacionalnom izdajom te da on u tako nečemu ne bi želio sudjelovati.

Nikola Grmoja kao predsjednik Antikorupcijskog vijeća, odnosno Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije, sazvao je sjednicu na temu memoranduma o izvozu nafte. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Nacionalov izvor precizno je opisao što se potom događalo:

“Na to mu je Plenković mirno rekao da će Tomislav Ćorić pripremiti sporni memorandum. Doslovno mu je naredio da ga pripremi te da se sve to usuglasi s Inom. Ćorića je ta naredba također iznenadila. Ostao je zatečen. Štoviše, pokušao se izvući iz te situacije navodeći kako on kao ministar taj memorandum ne bi ni trebao potpisivati, nego da je dovoljno da se o svemu usuglase Ina i Janaf.”

Izvor koji o tome ima neposredna saznanja tvrdi kako je Plenković doslovno naredio Ćoriću da prvo pripremi za potpisivanje Memorandum, a potom i zatvaranje sisačke rafinerije. Da je Ćorić doista mogao biti zatečen Plenkovićevom naredbom, sugerira i sadržaj dokumenta koji je Ćorić potpisao samo osam mjeseci ranije, 11. prosinca 2017., a koji je nedavno također otkrio Nacional. Ćorić je tada pismeno odgovorio na upit članova Nadzornog odbora Ine o tome je li odluka o prestanku rafiniranja nafte u Rafineriji nafte Sisak u skladu sa Zakonom o energiji i Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske. Ćorić im je tada odgovorio:

“Budući da je riječ o objektu i o djelatnosti koji su od interesa za Republiku Hrvatsku te uzimajući u obzir trenutnu zakonsku regulativu, Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske i preuzete ugovorne obveze kao i suglasnost volja obiju strana, donošenje odluke o prestanku rafiniranja nafte u Rafineriji nafte Sisak predstavlja postupanje protivno interesu Republike Hrvatske i preuzetim ugovornim obvezama od strane strateškog partnera.”

Međutim, suočen s Plenkovićevom naredbom, u kolovozu 2018. postupio je potpuno suprotno tome što je u tom dokumentu potpisao. A potom je Ćorić članovima Nadzornog odbora 12. prosinca 2018. i osobno – najprije usmeno telefonom, a potom putem e-maila – naredio da potvrde Poslovni plan Ine koji je uključivao točku o prestanku prerade nafte u Rafineriji Sisak. Ćorić to, kako izgleda, nije činio u svoje ime.

Glasnogovornik Vlade Marko Milić Nacionalu je potvrdio da se premijer Plenković neće odazvati pozivu na sjednicu, a Plenković je u Gospiću rekao: ‘Kome da se odazovem? Ovima koji su svi za pregled?’

Iz današnje perspektive naročito je indikativno da Dragan Kovačević nije želio potpisati sporni memorandum o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku. Memorandum o razumijevanju između Ine i JANAF-a potpisali su 21. kolovoza 2018. godine predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, hrvatski član Uprave Ine Ivan Krešić (u prvoj verziji bilo je ime člana Uprave Nike Dalića), kao i ministar Tomislav Ćorić. No tadašnji predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević izvukao se od potpisivanja.

Po njegovu ovlaštenju potpisao ga je tadašnji član Uprave Bruno Šarić. Izvor blizak Janafu protumačio je u to vrijeme taj Kovačevićev potez njegovim lukavstvom da se “u ključnim trenucima nastoji izmaknuti iz spornih situacija” te rekao da je time Kovačević neizravno dao do znanja da se “u političkom smislu radilo o spornom angažmanu“.

“Kovačević kao osoba često nastoji pomiriti nepomirljive interese i strane, ali se u ključnim trenucima nastoji izmaknuti iz spornih situacija ili si barem stvoriti neku odstupnicu za budućnost. Kao šef Janafa imao je legitiman poslovni interes da što više nafte prolazi kroz njegov sustav. U ovom slučaju Janaf je naprosto monopolistički državni tehnički servis, poslovni entitet čija je uprava u ovoj konstelaciji političkih snaga, u širem političkom kontekstu odnosa između Vlade i MOL-a, naprosto nebitna. Ali Kovačević je kao menadžer iz kvote HNS-a itekako svjestan svih okolnosti i krajnje negativnih političkih implikacija tog dokumenta. Pa je to vrlo vjerojatno krajnji razlog što on taj memorandum nije potpisao. Time je neizravno potvrdio da se u političkom smislu radi o spornom angažmanu”, rekao je izvor blizak Janafu nedugo nakon Nacionalova otkrića 2020. godine.

Međutim, ni taj ni drugi izvori s kojima je Nacional tada i kasnije razgovarao nisu znali za šokantni sastanak u Vladi održan najmanje 14 dana prije potpisivanja Memoranduma.

‘Plenković je mirno rekao da će Ćorić pripremiti sporni memorandum. Doslovno mu je naredio da ga pripremi te da se sve to usuglasi s Inom. Ćorića je ta naredba također iznenadila. Ostao je zatečen’

Okolnosti tog sastanka otvaraju više pitanja, među kojima se posebno ističe i ono povezano s Plenkovićevim motivima za spomenuto naređenje Ćoriću da osigura izvoz hrvatske nafte u Mađarsku i potom naredi zatvaranje sisačke rafinerije. Naročito u kontekstu Ćorićeva ranije spomenutog potpisanog odgovora članovima Nadzornog odbora Ine iz prosinca 2017. da bi zatvaranje sisačke rafinerije bilo protivno hrvatskim interesima. Dodatno je intrigantno i to što je potpuno nepoznato je li do promjene tog njegova stajališta došlo nakon ikakve rasprave na tijelima Vlade ili pak HDZ-a. Ili je tu krajnje štetnu i kontroverznu odluku Plenković donio mimo svega toga, potpuno samovoljno, iz razloga koje hrvatskoj javnosti njegova administracija, već četvrtu godinu nakon njena donošenja, izbjegava pojasniti.

Premijer Plenković javno je pokušao demantirati da je osobno naredio Ćoriću zatvaranje Rafinerije Sisak i potpisivanje spornog memoranduma o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku. Učinio je to netom nakon što je Nacional objavio detalje sa spomenutog sastanka, navodeći kako Nacional zlonamjerno laže i koristi nepouzdane izvore. Ništa konkretno o detaljima tog sastanka nije komentirao niti je ičim potkrijepio svoje navode. Tom prilikom izjavio je još jednu laž – onu da Vlada ne može sudjelovati u upravljanju Inom i sličnim tvrtkama.

Damir Škugor, mastermind plinske megaafere u kojoj je Ina oštećena za najmanje milijardu kuna, od kojih je polovica iznosa završila na računu njegova oca Dane Škugora. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije sada sa saborske razine nastoji rasvijetliti ta intrigantna zbivanja. To vijeće osnovano je još 2006., a u okviru svojih zadaća nadzire i prati provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, sustavno prati podatke o pojavama korupcije koje na njegov zahtjev dostavljaju tijela zadužena za provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, analizira izvješća nadležnih tijela o provedbi Nacionalnog programa i akcijskih planova suzbijanja korupcije te ocjenjuje načine i rezultate provedbe, predlaže mjere za veću učinkovitost provedbe Nacionalnog programa, potiče i usmjerava suradnju Hrvatskoga sabora i državnih i drugih tijela i ostalih čimbenika zaduženih za provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije te podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o svom radu. Među ostalim, ono je dužno razmotriti prijedloge, pritužbe, stajališta i mišljenja koje mu, vezano uz pojave korupcije, upute pravne i fizičke osobe te ih uputiti nadležnim tijelima. U tomu je dijelu ovlasti Nikola Grmoja i pronašao prostor za sazivanje spomenute sjednice. Nacionalno vijeće čine zastupnici, predstavnici poslodavaca, sindikata, nevladinih udruga koje se bave problemom korupcije i akademske zajednice, te stručnjaci i predstavnici medija. Nacionalno vijeće ima predsjednika i desetero članova. Predsjednik NV-a bira se iz reda oporbenih zastupnika. Uz predsjednika, četvero članova Nacionalnog vijeća bira se iz redova zastupnika, i to dvoje iz parlamentarne većine, a dvoje iz parlamentarne manjine. Uz Grmoju, potpredsjednik Vijeća je HDZ-ovac Damir Habijan, dok su članovi Siniša Jenkač iz HDZ-a, potom Mirela Ahmetović iz SDP-a i Dalija Orešković iz Centra. Ostali članovi su Dario Umljenović, Marija Udiljak, Bernard Topić, Krešimir Planinić, Željko Jovanović i Zorislav Antun Petrović.

Sjednice Vijeća u pravilu izazivaju veliku pozornost javnosti, poput one na kojoj se u lipnju ove godine pojavila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i odgovarala na pitanja o pritiscima premijera Plenkovića na rad Državnog odvjetništva.

Ćorić je članovima Nadzornog odbora 12. prosinca 2018. prvo telefonom, a potom putem e-maila naredio da potvrde Poslovni plan Ine s točkom o prestanku prerade nafte u Rafineriji Sisak. To nije činio u svoje ime

Za razliku od saslušanja koja sazivaju saborska istražna povjerenstva, na javna saslušanja ovog vijeća pozvani se nisu obvezni odazvati. Ali odnos pozvanih prema Vijeću generalno odražava razinu političke i osobne pristojnosti pozvanih osoba. Nervozna Plenkovićeva reakcija na novinarski upit hoće li se odazvati pozivu, može sugerirati više toga. Ne samo nisku razinu njegove političke kulture prema saborskom vijeću tog ranga, nego vjerojatno i visoku razinu zabrinutosti zbog smjera u kojem bi rasprava Vijeća o zakazanoj temi mogla krenuti. Utoliko ne čudi što je Vijeće nastojao diskvalificirati i ocrtati kao oporbenu platformu za političke obračune, a pozvanog Dragana Kovačevića, neposrednog svjedoka svojih spornih aktivnosti povezanih uz upravljanje Inom, prvenstveno kao čovjeka kompromitiranog zasad nepravomoćnom optužnicom proizišlom iz korupcijske afere Janaf.

U političkom miljeu oko Plenkovića nije ostalo nezamijećeno kako premijera, suočenog s ovim neugodnim zbivanjima, više ne brani veliki broj stranačkih dužnosnika. Komentirao ih je osobno i prilično osorno, čime je dodatno privukao pozornost na sadržaj javnog saslušanja koje se sprema sredinom tjedna. U takvom kontekstu ostaje pričekati što će o svemu izjaviti Dragan Kovačević.


Antikorupcijsko vijeće ispitivalo je i šeficu DORH-a, i to zbog optužbi da premijer Plenković utječe na istrage

Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije radno je tijelo Hrvatskoga sabora koje, između ostalog, ima zadaću analizirati izvješća nadležnih tijela o provedbi Strategije suzbijanja korupcije i akcijskih planova te ocjenjivati načine i rezultate provedbe. Jedno od tijela koja podnose izvještaj Vijeću je i Ministarstvo uprave i pravosuđa. Prošle godine, primjerice, Vijeće je od Vlade tražilo da se što prije, a najkasnije do kraja godine (2021.) osiguraju uvjeti za nadogradnju mrežne aplikacije i pretraživanje imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika putem aplikacije.

Iako njihovi zaključci gotovo da nemaju pravni učinak, sjednice Antikorupcijskog vijeća, to jest Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, imaju velik medijski odjek, a to tijelo o svom radu dvaput godišnje podnosi i izvješće Hrvatskom saboru. Mišljenje o njihovu izvješću dostavlja i Vlada pa je tako Vlada Andreja Plenkovića dostavila Saboru svoje mišljenje o Izvještaju Vijeća za razdoblje od 5. veljače 2021. do 15. srpnja 2021. godine. U tom mišljenju Vlada je uglavnom pokušala umanjiti značaj i težinu zaključaka Nacionalnog vijeća – poput onog da korupcija u Hrvatskoj jača, a koji je utemeljen na rezultatima istraživanja percepcije korupcije kod građana koju je provela organizacija Transparency International.

“Vlada Republike Hrvatske ističe kako se temeljem istih rezultata može zaključiti kako jača nepovjerenje građana u institucije i javnu vlast, te da se temeljem navedenih rezultata istraživanja percepcije ne može zaključiti da jača korupcija”, tvrdi se u mišljenju Vlade.

Nacionalno tijelo za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Sabor je osnovao još 2009. godine radi nadziranja provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, ali veliki je propust i nedostatak u radu tog tijela što se osobe koje su pozvane na saslušanja, a nisu članovi Vijeća, nisu dužne odazvati sjednicama. Poslovnik o radu Nacionalnog vijeća u točki 15 predviđa samo: “U radu sjednice Nacionalnog vijeća mogu sudjelovati bez prava odlučivanja predstavnici državnih tijela, udruga, institucija, te javni, stručni, znanstveni i drugi djelatnici koji su na sjednicu pozvani radi iznošenja mišljenja o određenom pitanju ili podnošenja izvješća.”

Ostale točke odnose se isključivo na tehnička pitanja vezana uz način održavanja sjednica.

Sjednice Antikorupcijskog vijeća u pravilu su otvorene za javnost, a pitanja dužnosnicima i osobama koje se poziva na sjednicu, osim članova Vijeća mogu postavljati i drugi zainteresirani saborski zastupnici.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek saslušana je pred Antikorupcijskim vijećem 1. lipnja. Razmišljala je o tome hoće li se uopće odazvati, ali je došla zbog poštovanja prema institucijama. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Tako je jedna od najzapaženijih sjednica tog vijeća bila ona održana 1. lipnja ove godine, na kojoj je saslušana glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek. Morala je odgovarati na pitanja o pozivima premijera Andreja Plenkovića i njegovom eventualnom utjecaju na rad Državnog odvjetništva.

Sjednica je sazvana nakon što je premijer Plenković priznao da je zvao glavnu državnu odvjetnicu u vezi moguće istrage protiv ministra obrane Marija Banožića. Prijavu protiv Marija Banožića podnijela je Maja Đerek, bivša zaposlenica Državnih nekretnina, o čemu je prvi pisao Nacional. U prijavi se Banožića teretilo da je kao ministar državne imovine počinio više kaznenih djela: zloupotrebu položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje i trgovanje utjecajem.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je da je Mario Banožić zlorabio ovlasti jer dok je još bio ministar državne imovine, sam je sebi dodijelio stan u središtu Zagreba. Uvidom u podatke utvrdili su i da njegova obitelj nikada nije imala prebivalište ni boravište u Zagrebu. Povjerenstvo je Banožiću odredilo kaznu od sedam tisuća kuna.

Šefica DORH-a na sjednici je rekla da je razmišljala o tome hoće li se uopće odazvati, ali je odlučila doći zbog poštovanja prema institucijama RH.

“Nadala sam se da će biti prisutne i osobe koje će o pritiscima imati što reći, ali očito, čuda nema. Ustav definira DORH kao samostalno i neovisno tijelo i zabranjen je svaki oblik utjecaja i prisile…” rekla je glavna državna odvjetnica nabrajajući što je još zabranjeno u odnosu na DORH.

“Nažalost, sankcije za povredu ove zabrane nisu propisane i nitko ne može biti kažnjen. Ova odredba stoji na portalu DORH-a, ali nisam sigurna da ju je itko pročitao”, rekla je Hrvoj Šipek.

O pritiscima premijera Plenkovića na rad DORH-a rekla je sljedeće:

“Pritisku predsjednika Vlade nisam izložena, predsjednik Vlade ima informacije koje po zakonu smije i može imati. I ništa više. Postoji li prisila određenih lobija – da, postoji li prisila ljudi koji misle da znaju sve o svemu – da. Ni ja ni glavni državni odvjetnici ne živimo na pustom otoku. Imam previše posla da bih čitala portale i vijesti. DORH koji vodim ne ispunjava želje, a nezadovoljnike ću imati vremena poslušati. Poslušati. Premijer nikada nije pitao za Paladinu. Da, bio je jedan razgovor nakon jedne izjave predsjednika da nekoga treba utamničiti. Premijer je tražio da se reagira u medijima na tu izjavu. Kao što znate, nisam reagirala, jer bih onda svako malo trebala kao jojo iskakati. Premijer nema nijednu informaciju koju ne bi trebao znati, isto vrijedi za predsjednika Republike. Pokušava se voditi politička borba među strankama i uvući u to DORH. Ja u tim igrama niti sam niti ću sudjelovati.”


Kako je mađarski europarlamentarac Gyürk prijetio Kovačevićevoj tajnici i pozivao se na Plenkovića

Dva dana prije spomenutog dramatičnog sastanka u Uredu premijera Plenkovića, tajnici Dragana Kovačevića u Janafu najavila se osoba koja se predstavila kao lobist MOL-a, ali i kao prijatelj premijera Plenkovića. Prema navodima Nacionalova izvora, ta se osoba predstavila kao Plenkovićev prijatelj iz Bruxellesa, iz vremena dok su zajedno bili u Europskom parlamentu. Izvor blizak Janafu navodi da se, po svemu sudeći, radi o mađarskom europarlamentarcu Andrásu Gyürku.

Kovačević ga nije htio primiti, vjerojatno zato što to nije bilo prvi put da predstavnici MOL-a lobiraju za izvoz hrvatske nafte na preradu u Mađarsku. Izvor blizak Janafu navodi da je Gyürk tada postao neugodan, da je Kovačevićevoj tajnici putem telefona izrekao brojne uvrede na Kovačevićev račun te da se više puta pozivao na prijateljstvo s Plenkovićem.

András Gyürk mađarski je zastupnik u Europskom parlamentu još od 2004. godine i član Fidesza, vladajuće mađarske stranke premijera Viktora Orbána. Iako ima samo 49 godina, iza njega je značajna politička karijera jer je u politiku ušao jako mlad, sa samo 16 godina, i član je Fidesza još od 1988. odnosno od njegova osnivanja, a već 1998., s 26 godina, postao je zastupnik u mađarskom parlamentu. Prema podacima iz biografije na stranicama Europskog parlamenta, on je u više izbornih ciklusa (2004., 2009. i 2014.) čak bio voditelj nacionalne izborne kampanje Fidesza, a 2015. njihov glavni strateg, što znači da je u samom vrhu Orbánove stranke. Štoviše, od 2002. do 2004. bio je potpredsjednik Kluba zastupnika Fidesza u mađarskom parlamentu.

András Gyürk, visokopozicionirani član Orbánova Fidesza, mađarski je zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, a izvori tvrde da je on zvao Kovačevića. FOTO: Marc DOSSMANN/Europski parlament

Bio je i član Župnog pastoralnog vijeća Ostrogonsko-budimpeštanske nadbiskupije (1995. do 2000.) i ravnatelj zaklade Demokracija nakon komunizma (1998. do 2004.).

U Europskom parlamentu Gyürk je još od 2014. član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i s te pozicije često je postavljao pitanja vezana uz energetiku, pa i konkretna pitanja vezana uz MOL Grupu.

S Andrejem Plenkovićem mogao se susretati u vrijeme dok je i Plenković bio zastupnik u Europskom parlamentu, to jest od 2013. Mogli su se susretati i kroz rad u Odboru za vanjske poslove, gdje je Plenković bio potpredsjednik, a Gyürk zamjenski član. Njih dvojica sličnih su godina, Plenković je samo dvije godine stariji od Gyürka, pa je i s te strane moguće da su komunicirali.

Da je Gyürk nazivao Kovačevića u Janaf i pozivao se na Plenkovića, potvrdit će više svjedoka jer se na telefon javila tadašnja Kovačevićeva tajnica u uredu, a Kovačević je potom prepričao taj razgovor još nekim suradnicima.

Komentiraj