DZS objavio rast industrijske proizvodnje, pad proizvodnje kukuruza. Velik rast troškova poljoprivredne proizvodnje

U Hrvatskoj je u kolovozu industrijska proizvodnja porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego mjesec dana prije, a moguće je i daljnje usporavanje rasta idućih mjeseci.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja u kolovozu pala 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine ojačala 0,6 posto.

To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla za 2,9 posto na godišnjoj razini.

„Pozitivne godišnje stope rasta obujma industrijske proizvodnje traju kontinuirano od prosinca 2020.”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Rast proizvodnje u kolovozu na godišnjoj razini zabilježen je u tri od pet sektora, a najviše, za 16,2 posto, u proizvodnji kapitalnih proizvoda.

S rastom od 9,9 posto slijedila je proizvodnja energije, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 0,8 posto.

S druge strane, proizvodnja intermedijardnih proizvoda pala je za 10,1 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 3,8 posto.

U prvih osam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla 2,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari RBA upozoravaju na negativne rizike.

„Izgledi za kretanja obujma industrijske proizvodnje u ostatku godine općenito su pod negativnim rizicima. Očekujemo sve snažnije prelijevanje negativnih utjecaja iz vanjskog okruženja na kretanja u industriji koja će ostati pod snažnim pritiskom zbog usporavanja rasta, visoke inflacije i problema s lancima opskrbe”, zaključuje se u analizi RBA.

Proizvodnja kukuruza pala 32,6 posto

U Hrvatskoj će u 2022. godini biti proizvedeno 1,5 milijuna tona kukuruza, što je 32,6 posto manje nego u 2021. godini, pokazuju prve procjene najvažnijih kasnih usjeva sa stanjem od 1. rujna, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Po podacima DZS-a, ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 5,4 tone, što je manji prinos nego u godini ranije kada je iznosio 7,8 tona po hektaru. Manji prinos i proizvodnja kukuruza posljedica su visokih temperatura i suša tijekom ljetnog perioda.

Pad proizvodnje procjenjuje se i kod šećerne repe i to za 30,7 posto, na 490 tisuća tona. Prirod po hektaru iznosi 55,1 tonu, dok je u 2021. prinos bio 70,2 tone po hektaru.

Procjenjuje se i da će proizvodnja soje biti 23,7 posto manja te da će iznositi174 tisuće tona. Prirod po hektaru iznosi 2 tone za razliku od 2021. godine kada je bio 2,6 tona.

Podaci DZS-a pokazuju da će ove godine biti proizvedeno 120 tisuća tona suncokreta, što je pad od 3,2 posto u odnosu na godinu ranije. Prirod po hektaru će biti 2,4 tone za razliku od godine prije kada je bio 3 tone.

Prema Eurostatu Hrvatska pri vrhu EU-a po rastu troškova u poljoprivredi

Hrvatska je u drugom tromjesečju bila među zemljama EU-a s najvećim rastom troškova u poljoprivredi, a bilježila je i dvoznamenkasti rast cijena poljoprivrednih proizvoda, tek nešto blaži od europskog prosjeka, pokazuje izvješće Eurostata.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je u ovoj godini velike poremećaje na svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda, ističu u statističkom uredu u izvješću objavljenom u petak.

Rusija i Ukrajina bile su do rata velike izvoznice pšenice, kukuruza, uljarica, osobito suncokreta, i gnojiva, a dodatne su probleme izazvale više cijene energije, potaknute nastojanjima EU-a da smanji ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, naponje Eurostat.

U takvom su okruženju cijene ključnih poljoprivednih proizvoda i robe i usluga koje poljoprivreda koristi u proizvodnji oštro porasle,

U drugom su kvartalu prosječne cijene košarice dobara i usluga koje poljoprivrednici koriste a nisu povezani s ulaganjima skočile čak 36 posto prema istom lanjskom razdoblju.

Unutar košarice Eurostat izdvaja više nego dvostruko veće cijene gnojiva i poboljšivača tla i 61 posto više cijene energenata i maziva.

Usporedbe radi, u prvom ovogodišnjem kvartalu ulazni su troškovi u poljoprivredi na godišnjoj razini porasli 26,3 posto.

U drugom lanjskom kvartalu bili su viši za 8,8 posto.

Hrvatska uz Latviju

Najviše su u razdoblju od travnja do lipnja porasle prosječne cijene ulaznih troškova u poljoprivredi u Litvi, za 91 posto.

Slijedi Latvija sa skokom troškova za 62 posto

U skupini je i Hrvatska s 50 posto višim ulaznim troškovima u poljoprivredi u drugom tromjesečju nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U prva tri ovogodišnja mjeseca uvećani su za 40,2 posto.

Podaci za drugo tromjesečje prošle godine pokazuju daleko blaži rast troškova, za nekih 17 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Skok u Litvi

Najveći rast prosječne cijene poljoprivrednih proizvoda zabilježila je u drugom tromjesečju Litva, za 65 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Slijede Estonija i Mađarska sa cijenama višim za 53 odnosno 43 posto.

U Hrvatskoj je prosječna cijena košarice poljoprivrednih proizvoda u drugom kvartalu bila viša za 22,07 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, nakon 11,4-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.

U drugom prošlogodišnjem tromjesečju poljoprivredni su proizvodi u Hrvatskoj u prosjeku bili svega 2,93 posto skuplji nego u istom razdoblju godine ranije, pokazuju Eurostatove tablice.

Najmanje su u razdoblju od travnja do lipnja porasle cijene poljoprivrednih proizvoda u Danskoj, za sedam posto. Slijede Malta i Portugal s rastom cijena za 12 posto.

U svim su članicama u drugom kvartalu prosječne cijene poljoprivrednih proizvoda i ulaznih troškova bile više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, napominje Eurostat.

 

Komentiraj