Točno dvije godine nakon što je na UN-ovoj međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama COP21 usvojen povijesni sporazum o borbi protiv globalnog zagrijavanja, nekoliko desetaka svjetskih čelnika okupit će se u utorak ponovno u Parizu kako bi pokušali ubrzati napore koji se poduzimaju u tom pogledu.

“One Planet Summit”, organiziran na prijedlog Francuske, u suradnji s UN-om i Svjetskom bankom, nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio povući SAD iz tog sporazuma, bit će posvećen ključnom pitanju financiranja: kako usmjeriti svjetske tokove novca u investicije koje su dobre za okoliš i kako pomoći južnim državama.

Pedesetak šefova država i vlada okupit će se na otoku Seguin na Seini, u zapadnom predgrađu Pariza, među njima Meksikanac Enrigue Pena Nieto, Britanka Theresa May, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednici afričkih država, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres… Velike zagađivače predstavljat će diplomati niže razine, ministri u slučaju Kine, Indije ili Kanade.

SAD će predstavljati otpravnik poslova, no američki zastupnici, predstavnici poduzeća i raznih zaklada doći će kako bi kazali da je “Amerika još uvijek tu”. Očekuju se i predstavnici velikih svjetskih financijskih institucija, javnih i privatnih, kao i nevladinih organizacija, te među ostalima američki glumac Leonardo DiCaprio koji se jako angažirao za zaštitu okoliša.

Hrvatsku će predstavljati premijer Andrej Plenković i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Francuska vlada kaže da summit nije zamišljen da bude donatorska konferencija.

Papa Franjo izrazio je u nedjelju želju da skup potakne “jasno buđenje svijesti o nužnosti donošenja doista učinkovitih odluka za suzbijanje klimatskih promjena i istodobno borbu protiv siromaštva.”

“One Planet Summit” održava se manje od mjesec dana nakon godišnje konferencije UN-a o klimi COP23.

Što još očekivati? “COP je multilateralni konsenzus, mobilizacija onih koji žele ići brže”, objašnjava Laurence Tubiana, ekonomistica i ključna osoba koja stoji iza organizacije konferencije COP21.

Nakon godine koju su obilježili rekordno snažni uragani i mnogobrojni požari, novo istraživanje revidiralo je naviše prognoze povećanja globalne temperature u odnosu za zadnje izvješće znanstvenika Gieca (Međuvladine skupine stručnjaka za klimatske promjene).

Međunarodna zajednica obvezala se 2015. da će poduzeti mjere kako bi ograničila porast prosječne globalne temperature na 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, no preuzete nacionalne obveze i dalje svijet vode prema zatopljenju većem od 3 stupnja. Mnogo toga ovisi o financiranju.

Inicijativa New Climate Economy procjenjuje da je do 2030. za svjetske potrebe za održivom infrastrukturom potrebno 90.000 milijardi dolara.

Zemlje na sjevernoj polutci obećale su da će do 2020. povećati na 100 milijardi dolara godišnje svoja ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena u južnim državama.

Na konferenciji bi mogle biti najavljene donacije zaklada i formirane koalicije protiv ugljena ili za ugljičnu neutralnost.

Nevladine organizacije prosvjedovat će u utorak u Parizu kako bi zatražile od kreditora da prestanu financirati projekte iskorištavanja fosilnih goriva, koja su odgovorna za tri četvrtine emisija.

Po izvješću organizacija Oil Change – Friends of the Earth – WWF – Sierra Club, razvojne banke i javne institucije povezane s G20 ulažu godišnje 72 milijarde dolara u projekte iskorištavanja fosilnih goriva, a četiri puta manje u obnovljive izvore energije.

Komentiraj