Dombrovskis: “Hrvatska bi u ERM II mogla ući u drugoj polovini 2020.”

Ako implementira mjere na koje se obvezala, Hrvatska bi u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) mogla ući već u drugoj polovini 2020., najavio je u petak potpredsjednik EK Dombrovskis na konferenciji “Budućnost eurozone kao valutne unije – Hrvatska na putu prema euru”.

Konferenciju su organizirali Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Zaklada Hanns Seidel i Centar za europske studije Wilfried Martens iz Bruxellesa.

Hrvatskoj predstoji ispunjavanje 19 mjera u šest različitih područja na koje se obvezala u pismima namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), kao i u bankovnoj uniji, a koji se primjerice odnose na jačanje kapaciteta Državnog zavoda za statistiku, unaprjeđenje poslovnog okruženja, upravljanja državnom imovinom, kao i jačanja temelja gospodarskog rasta.

Kako ističe potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, koji se konferenciji obratio video porukom, efikasna implementacija mjera i obveza je ključna, a ako se to dogodi Hrvatska bi mogla ući u ERM II već u drugoj polovini 2020.

Dombrovskis kaže da ulazak u eurozonu predstavlja veliki izazov za Hrvatsku, no kako će se ti napori, u kojima će imati i podršku Komisije, isplatiti u smislu veće stabilnosti, prilika i prosperiteta.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić napominje da je uz dva pisma namjere priložen i akcijski plan, koji objedinjuje cijeli set aktivnosti i mjera. Kaže da su dva područja, koja se odnose na monetarnu i fiskalnu politiku, već dali rezultate, pa se tako fokus u većoj premješta na strukturne politike, što uključuje upravljanje državnom imovinom, kao i daljnje olakšavanje uvjeta poslovanja.

Ističe da ta pisma ne bi bilo moguće ni sastaviti niti o njima razgovarati bez osnovnog preduvjeta, koji se odnosi na konsolidaciju javnih financija. Kaže da se Hrvatska jasno obvezala na provedbu mjera sadržanih u pismima, a kako sve mjere i aktivnosti kani isporučiti do sredine iduće godine, do kada predsjeda Vijećem EU-a.

Valorizacija od strane europskih institucija i članica eurozone ovisi i o kvaliteti rezultata provedenih mjera, kaže Marić te napominje da pretpostavljeni minimalni boravak u tečajnom mehanizmu iznosi dvije godine, kada se testiraju i mastriški kriteriji. “Kada bi se Hrvatska danas nalazila u ERM-u II, ispunjavala bi svih pet mastriških kriterija”, dodaje.

Podsjetio je i na visoku euriziranost hrvatskog gospodarstva, pa bi i eliminacija valutnog rizika bila visoko na ljestvici koristi od uvođenja eura, dok kada je riječ o negativnim aspektima ulaska u eurozonu, navodi strah građana od rasta cijena. Kaže da država tu ima mehanizme, kao što je obveza dualnog vođenja cijena najmanje šest mjeseci prije i poslije uvođenja eura, a i poreznu politiku, posebice onaj dio koji se odnosi na PDV, pri čemu napominje da dosadašnja iskustva pokazuju da snižavanje opće stope PDV-a ne znači i nužno smanjenje cijena.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je da je bankovna unija nastala kako bi se porezni obveznici u što većoj mjeri zaštitili od loših poslovnih politika banaka, koje su se u prošlosti očitavale i u raznim oblicima državnih dokapitalizacija. To uključuje i provođenje nadzora nad sistemski važnim bankama od strane Europske središnje banke.

Vujčić ističe da je Hrvatskoj ulazak u taj zajednički sustav nadzora banaka preduvjet za ulazak u ERM II, no kako to samo po sebi ne vidi kao neki veliki benefit, s obzirom da Hrvatska ima vrlo stabilan bankovni sustav, koji je značajno bolje kapitaliziran od bankovnog sustava eurozone.

Psihološki, socijalni i emotivni elementi kod uvođenja eura

Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić navodi da je nekim zemljama nakon ulaska u tečajni mehanizam trebalo manje, a nekima značajno više vremena za ulazak u eurozonu, a napominje da se te razlike temelje i na različitoj gospodarskoj snazi i razvijenosti. Primjerice, u slučaju Slovenije to je iznosilo tek 2,5 godine, a Latvije čak 10,5 godina, kaže.

Maletić apostrofira i važnost podrške građana i društva ulasku u eurozonu, pa je tako prema Eurobarometru u trenutku ulaska u ERM II ona u Sloveniji iznosila 82 posto. a u Latviji tek 21 posto.

Prema Eurobarometru, u travnju 2019. u Hrvatskoj je 49 posto građana bilo za ulazak u eurozonu, 47 posto protiv, 4 posto ih je bilo neodlučnih, a Maletić takve rezultate ocjenjuje kao dobru startnu poziciju.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta podržava uvođenje eura, kaže da ono ne bi trebalo dovesti do nikakvih posebnih problema ni događaja te da “što prije ga uvedemo to bolje”.

No, s druge strane, kada je riječ o problemima, ističe psihološke, socijalne i emotivne elemente kod uvođenja eura, pa će tako uvijek biti građana koji se neće odmah uspjeti naviknuti da novu valutu, neki će još godinama kriviti euro za rast cijena, kao i za mnoge svoje profesionalne i privatne nedaće koje s uvođenjem eura nemaju nikakve veze.

U psihološkom smislu, navodi i primjer umirovljenika, koji će primjerice umjesto 3.500 kuna mirovine dobiti 470 eura.

Bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić smatra da je ključno pitanje može li hrvatska politika oko procesa uvođenja eura kreirati jedno “sidro” za provođenje boljih politika, a čiji bi efekt na gospodarstvo i životni standard pružili dokaz da je odricanje od nacionalne valute ispravna odluka.

Predsjednik Wilfried Martens centra i bivši slovački premijer Mikulaš Dzurinda kazao je da je bio pozitivno iznenađen kako je glatko prošao proces tranzicije Slovačke u eurozonu, uz većinsku podršku građana, političke pozicije i opozicije. Pritom ističe blagotvornost eura i za građane i za gospodarstvo.

Komentiraj