Slaven Dobrović, zastupnik DP-a u zagrebačkog Gradskoj skupštini i bivši ministar zaštite okoliša i energetike tvrdi da gradska uprava ne razumije što je sve nužno da bi se postigla promjena sustava u smjeru većeg recikliranja smeća

Gradonačelnik Tomašević odgodio je provedbu novog modela gospodarenja otpadom za 10. mjesec kako bi se sustav bolje pripremio. Međutim, Grad trenutno ima velikih problema u Čistoći jer nedostaje radnika i vozila potrebnih za adekvatan odvoz smeća. Gradski zastupnik iz redova Domovinskog pokreta i bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović za Zagreb News komentira trenutnu situaciju s otpadom u Gradu Zagrebu.

ZgNews: Provedba novog modela gospodarenja otpadom odgođena je za listopad. Hoće li gradska vlast stići provesti zadane ciljeve do tada unatoč manjku zaposlenih i manjku vozila?

Zagrebački sustav će biti jednako nespreman za novi sustav gospodarenja otpadom za tri mjeseca kao što je nespreman danas. Pritom uopće ne mislim na pitanje nedostatka zaposlenih i broja vozila, što je dodatni operativni problem koji se mora u svakom slučaju riješiti.

ZgNews:  Koje su vaše zamjerke novom modelu gospodarenja otpadom? Što biste promijenili i koji su nedostaci?

Očito je da nova gradska uprava ne razumije što je sve nužno da bi se postigla promjena sustava u smjeru većeg recikliranja i ponovne uporabe. Svoditi stvari na distribuciju vrećica i uređenje bokseva za posude naprosto nije dovoljno te je u stvari začuđujuće da se propušta uočiti kako bez toliko nužne ekološke infrastrukture za obradu odvojeno prikupljenog otpada grad srlja u svoj novi kaos s otpadom.

ZgNews:  U prethodnim izjavama spominjali ste potrebu za kompostanama. Ima li Zagreb adekvatna područja za njih? Radi li se uopće na njima?

Da, ova infrastruktura se osim na sortirnice za odvojeno prikupljene suhe reciklabilne tvari odnosi upravo na kompostiranje, najjednostavniju obradu biorazgradivog otpada kojom se stvara kompost, vrijedan za svaku poljoprivrednu proizvodnju. Smatram kako se prostor za nekoliko kompostišta zatvorenog tipa sigurno može naći u Zagrebu. Napominjem nekoliko jer se time može smanjiti intenzitet transporta, značajnog ekonomskog i ekološkog opterećenja postupanja biorazgradivim otpadom. Uz poštivanje tehnološke discipline te u izvedbi zatvorenog tipa, smještaj kompostane prestaje biti problem, o čemu postoje dobri primjeri po Hrvatskoj. Posve je neobično da se po tom pitanju gotovo ništa ne čini. Ne postoji odlučnost da se odustane od neracionalnog i štetnog pogona u stotinu kilometara udaljenoj Novskoj niti da se nađe bolje rješenje u Zagrebu. Ukratko, sve dok se ne osiguraju dovoljni kapaciteti za kompostiranje, sustav neće biti spreman.

ZgNews:  U sindikatu Čistoće se žale na loše radne uvjete i manjak rezervnih dijelova za vozila. Mnogi ne žele raditi prekovremeno za malu plaću. S obzirom na loše financijsko stanje, kako Grad može riješiti te probleme?

To su problemi operativne prirode, uzrokovani među ostalim i lošim poslovno-upravnim odnosima nove gradske administracije prema svim sektorima pa tako i Čistoći. Umjesto korištenja ogromnog prostora za poboljšanja, zavladala je atmosfera nepovjerenja, neodlučnost i neobične poslovne odluke. Stoga ne vjerujem da je loše financijsko stanje i iznos plaća temeljni problem.

ZgNews:  Kako vi gledate na projekt Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom u Resniku? Može li on i u kolikoj mjeri riješiti problem smeća u gradu? Neki smatraju da je projekt opasan po zdravlje zbog spalionica.

To je za Zagreb štetan i nepotreban projekt koji treba ugasiti ili temeljito izmijeniti. Zanimljivo je da razvoj projekta vodi tvrtka ZCGO, koja je uz postojeću Čistoću druga gradska tvrtka za gospodarenje otpadom. Kroz ovu tvrtku se javnim EU i HR novcem skupo plaća projektna dokumentacija (12,9 milijuna kn za ZCGO i 4,9 milijuna za usluge savjetovanja i tehničke podloge), kojom se trasira put investiranja u precijenjena, ali i nefunkcionalna uvozna postrojenja. To u Hrvatskoj nije novost, izvedeni centri Marišćina i Kaštijun dokazuju svu tragediju ovog pristupa. Nefunkcionalnost, potpuni uvoz, kvarljivost opreme, visoki investicijski i pogonski troškovi te nulti doprinos recikliranju sramotni su rezultati. No ni to nije dovoljno za zaokret u zagrebačkom slučaju, makar smo o tome raspravljali na sjednicama Gradske skupštine. Projekt je u statusu kontinuiteta pa se klijentistički obrazac može mirno dalje njegovati na račun i u štetu svih građana grada Zagreba.

ZgNews:  Činjenica je da je gradska vlast naslijedila zanemarivan sustav gospodarenja otpadom. Mislite li da je nova vlast ipak mogla napraviti više?

Sustav doista jest bio zapušten, no danas je možda još i gori. Nakon godine dana upravljanja gradska uprava više nije u prilici koristiti takav izgovor. Ako loše ne mijenjate i ne činite bolje, odredili ste se za kontinuitet lošega. Što je razlog, neznanje ili nesposobnost nije toliko važno, rezultat za sve građane grada je porazan. Trebamo djela, a ne riječi.

ZgNews:  Grad se i dalje oslanja na vanjske usluge što se tiče gospodarenja otpadom. Kako se to može promijeniti i je li gradonačelnik poduzeo adekvatne korake prema rješenju problema?

Oslanjanje na tržište se pokazalo lošim kada uključuje kompleksne usluge poput gospodarenja biorazgradivim otpadom gdje je zbog administrativnih odredbi značajno sužen broj konkurenata. Rezultat je monopol i visoke cijene, što ide na štetu korisnika usluge. No to ne znači da se za neke aktivnosti ne mogu po tržišnim principima koristiti vanjske usluge. Uvođenje reda u sustav bi omogućilo bolju mjerljivost i kontrolu neke usluge, a time i funkcioniranje tržišta na dobrobit svih. Gradonačelnik po tom pitanju ne pokazuje zrelost, a neodlučnost u razvoju sustava stvari čini samo gorim.