DOBA KORONE U ŠVEDSKOJ: Zabrinuti, ali disciplinirani i sve više vjeruju vlastima

O načinu borbe s koronavirusom u Švedskoj, tzv. „švedskom modelu“ koji je mnogo manje rigorozan nego u većini drugih zemalja, postoje različita mišljenja u svijetu – od apsolutnog nerazumijevanja, neslaganja i čuđenja do simpatija i slaganja. Tom temom bavili su se i hrvatski mediji, ali Nacional prvi donosi sveobuhvatnu priču autora koji živi u Švedskoj.

Piše: Petar Fehir

U borbi protiv zdravstvene krize izazvane korona virusom neke zajednice u Švedskoj primjenjuju rješeja iz „domaće kuhinje“. Tako je Skånska komuna Höganäs tiskala vlastiti novac, Euronäs, koji se, u vidu uskršnjeg poklon-bona u vrijednosti od 30 eura, daje svim zaposlenima u javnom sektoru, a ostalim se mještanima nudi u pola cijene. Novac se može koristiti isjljučivo na teritoriju njihove općine čime se u nekoj mjeri pomaže lokalnim trgovinama i restoranima.

Komuna Sölvergsborg, jedna od onih u kojoj su na vlasti SD (Sverigedemokraterna), u koaliciji s Moderatima (nekada vodećom partijom poznataj i po jednom od ranijih predsjednika, Carlu Bildtu, mirovnjaku u BIH i Hrvatskoj u ratu devedesetih) koristi krizu da pojača svoju populističku agendu: daljnje privatiziranje nekih javnih službi (domovi za stare), zabranu nošenja burki, suprostavljanje prihvatu migranata, zabranu prošnje pred lokalnim trgovinama.

Prošnja je vrlo raširena u Švedskoj posljednih godina i iza tog fenomena često stoje kriminalne organizacije. Najviše onih koji prose dolazi iz Rumunjske.

No i onih koji prose sve je manje na ulicama gradova u strahu od koronavirusa. Švedska je podijeljena po ovom pitanju i lokalnim zajednicama je prepušteno da same donose odluku o tolereriranju ili zabrani prošnje. To je rezultiralo činjenicom da je onih koji prose na ulicama znatno manje u sredinama gdje vladaju desnije stranke.

Srednje škole i faktulteti su zatvoreni i nastava se odvija „na daljinu“, uz pomoć ranije prepremljenih nastavnih platformi. I ovaj oblik učenja funkcionira u Švedskoj, jer su učenici i studenti navikli na samodisciplinu. Fakultetske vježbe su i do sada organizirene po“kućnim kružocima“. Većina mladih u Švedskoj učenje prihvaća kao investiranje u vlastitu karijeru. Tako znatan broj njih radi za vrijeme ljetnih praznika, kako se ne bi morali dodatno zaduživati. Dio troškova studiranja pokriven je bezpovratnom financijskom podrškom države.

Mnogi studenti medicine odazvali su se pozivu vlasti da svojim znanjem pomognu zdravstvenim ustanovama a nekima je ponuđen i posao na određeno vrijeme. To je značajan resurs bolnicama koje imaju veći broj pacijenta (npr. u Stockholmu) a gdje je i veći broj stalnih medicinskih radnika na bolovanju ili u samoizolaciji.

U nekim oblastima lokalne su vlasti omogućile učenicima da za trajanja krize izazvane korona virusom jedu u gradskim restoranima, kako bi im ostalo više vremena za učenje, a i u zamjenu za školske kuhinje koje sada ne rade.

Vrtići rade, „baka servis“ na čekanju

Osnovnoškolcima nastava teče redovno, iako su i u tim školama razredi poluprazni.Preporuka je da svi učenici koji šmrcaju, kašlju ili se ne osjećsju najbolje ostanu kod kuće i tamo uče. Za tu su priliku svi dobili školske kompjutere s platformama za nastavu.

Vrtići su također otvoreni i to omogućava mnogim roditeljima da odlaze na posao jer  „baka servis“ ne funkcionira. Čak se ni ne preporučuje kako se bake ne bi izložilo rizicima zaraze.

A bakama se preporučuje (kao i djedovima) da šeću u manjim grupama, da su što više na svježem zraku te da izbjegavaju socijalne kontakte, posebno u zatvorenim prostorima. Dakle, nema zabrane, ali se preporuke prilično poštuju.

I javni prijevoz funkcionira, istina smanjenog obima.

Posebno je interesantna činjenica da mnogi Šveđani rade u Danskoj, pa do posla putuju vlakom, Öresundstågom. Iako je Danska zatvorila svoje granice za sada se ovi radnici propuštaju do posla unatoč tomu što mnogi Danci negoduju, plašeći se da će im Šveđani vlakom dovesti i virus.

Nema sektora koji nije pogođen ovom krizom. Država se „isprsila“, mnogim izdašnim financijskim injekcijama, ali većina privrednika misli da to nije dovoljno. Posebno su ugroženi mali obrtnici, mikro i obiteljska poduzeća, izuzev pradavaonica hrane.

kvasca nije bilo ni za lijek a i toletni papir je bio deficitarna roba. Sada se tržište uglavnom stabiliziralo i nema redova. Naprotiv, čak i u velikim tržnim centrima, unatoč slobodi kretanja trećina butika je privremeno zatvorena. Krenula su i velika proljetna sniženja, ali ni to nije privuklo kupce.

Mnoge prodavaonice hrane otvaraju se jedan sat ranije a to je vrijeme rezervirano za starije osobe (u Švedskoj službeno su to oni preko 70 godina) i posebno rizične skupine kako se ne bi „miješali“ s ostalim mušterijama.

Jedno od krizom pogođenih zanimanja su i taksisti, koji su ovih dana organizirano trubili u Stockholmu jer im je prihod pao, po njihovim riječima, i do 70 posto. Oni traže da ih se oslobodi plaćanje usluge taxicentrala (oko 10 tisuća kuna mjesečno) dok kriza ne prođe.

Pojeftinili polovni automobili

Porastao je udio internetske prodaje u ukupnoj trgovini pa se čak i prodavači automobila okreću ovom načinu poslovanja. Cijene polovnih automobila već padaju a očekuje se da će im već na ljeto cijena biti i do 15 posto niža. U tome opet profitiraju agencije za reklamiranje, valjda po načelu: dok nekom ne smrkne…

Iako je donedavno bilo dozvoljeno okupljanje do 500 ljudi (sada najviše 50) mnoge kulturne manifestacije se otkazuju. Koncerti i festivali, posebno u zatvorenim prostorima su stali s oglašavnjem. U Stockholmu je, na razini grada, oformljen fond za pomoć kulturnim institucijama jer se očekuje da će se mnoge morati ugasiti. Novac iz fonda služi za održavanje hladnog pogona, a izvori sredstava su već planirane donacije Švedskog kulturnog savjeta. Započeti projekti će se finacirati kako je to i planirano, a oni koji su već dobili novac neće ga morati vratiti, bez obzira što nisu u mogućnosti završiti posao.

Neke od većih firmi kao SAS, Volvo ili Skania pokušavaju, u dogovoru sa sindikatima, iznaći rješenja za radnike koji će ostati bez posla. Posebno je ugrožen hotelijerski sektor, putničke agencije, avioprijevoz, ali i mnogi proizvođači opreme.

Kako u nekim zanimajima nedostaje radnika, posebno sezonskih u zemljoradnji i institucijama za pomoći starijim i nemoćnim osobama, ima i primjera „bilateralne“ suradnje. Tako se dio osoblja iz SAS-a i praznih hotela obučava, brzim tečajevima, u poslovima pomoći u kući i u skadištima robe, posebno prehtambenih artikala. Za njih su organizirani i tečajevi psihološke pomoći, jer se procjenjuje da će kriza izazvati i mnoge poosljedice po psihičko zdravlje.

Ekonomski analitičari očekuju veliku nezaposlenost, kako kažu najveću u posljednjih 20 godina.

Mnogi stručnjaci, a posebno oni iz Liberalne partije, upozoravaju na još jednu opasnost koja prijeti švedskim poduzećima. Uslijed pada vrijednosti krune (i do 30 posto u odnosu na dolar) doći će, kažu do poremećaja na tržištu, što Kinezi, koji se polako već oporavljaju, jedva čekaju pa će ih pokupavati kao što su to učinili s Volvom poslije krize 2008. godine.

Dakle, unatoč proklamiranoj liberalizaciji tržišta, slobodnom kretanju roba, ljudi i kapitala, traži se intervencija države. Što će se dešavati bit će zanimljivo pratiti u mjesecima koji su pred nama, svima pa i teoretičarima liberalnog kapitalizma.

Nacionalisti na gubitku

No, unatoč svemu, povjerenje prema vlasti nikad nije bilo veće. Tako premijera Stefana Löfvena danas podržava 44 posto ispitanih što je 18 posto više nego prije nekoliko mjeseci. I ostalim se političarima vjeruje više nego prije krize izuzev Jimmie-u Åkessonu, vođi najdesnije parlamentarne stranke Sverigedemokrater, kojemu je popularnost pala za 5 posto. To je najviše zbog toga što njihove teme, migarcije i nacionalizam, nisu sada u fokusu.

Migracije su uslijed ove krize stale, što zbog zatvorenih granica, što zbog straha. Čak su i vođe ISIS-a svojim sljedbenicima sugerirali da odustanu od puta za Europu, bar dok kriza ne prođe.

Oni migranti i doseljenici koji su već u zemlji žale se na nedovoljnu obaviještenost o stanju i rizicima, s obzirom na to da mnoga uputstva i instrukcije nisu tiskane na njihovim jezicima.

Koliko je švedski model u planiranju  i provedbi strategijskih mjera vezanih za koronakrizu eksperiment, a koliko dobro isplanirana strategija vidjet ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima.

____________________________________________________________________

Švedska i koronavirus u brojkama (posljednji službeni podaci od 1.4.2020.)

10 milijuna stanovnika
4 947 zaraženih
239 umrlo
393 na intenzivnoj njezi

____________________________________________________________________

 

Komentiraj