Đikić: ‘Zdravstveni turizam ogromna je šansa za Hrvatsku jer može preuzeti covid-pacijente’

Konferencija o zdravstvenom turizmu u Crikvenici održat će se ove godine virtualno, a fokus će biti na utjecaju pandemije na zdravstveni turizam te pitanju kako ta grana turizma može rasteretiti zdravstveni sustav u Hrvatskoj, ali i primiti covid-pacijente iz inozemstva

Kvarner je zahvaljujući izuzetno povoljnim klimatskim karakteristikama, prometnoj dostupnosti i ljepoti vrlo rano počeo s razvojem zdravstvenog turizma. Klimatska lječilišta u Opatiji, Crikvenici, Velom i Malom Lošinju, na Rabu te u gorskokotarskim središtima Skradu i Delnicama izgrađena su već potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Danas, u vrijeme pandemije koronavirusa, zdravstveni turizam može biti onaj pokretač koji će hrvatskoj ekonomiji donijeti zamah. Misle to i govornici osme regionalne Konferencije o zdravstvenom turizmu u Crikvenici CIHT koja se, prvi put virtualno, održava 12. i 13. studenoga. Kako kaže Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik, profesor na Sveučilišnoj bolnici Goethe Sveučilišta u Frankfurtu i direktor Instituta za biokemiju, upravo je zdravstveni turizam ogromna šansa za Hrvatsku, jer lječilišta zbog lockdowna u Europi mogu ‘’preuzeti’’ neke pacijente koji su zbog korone smješteni po bolnicama.

Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Crikvenice te osnivačica i organizatorica konferencije, kaže da CIHT ove godine ima novi koncept – u potpunosti je virtualna, sudjelovanje je besplatno, a bit će dostupna isključivo na digitalnoj platformi preuzimanjem besplatne mobilne aplikacije:

“Fokus smo usmjerili na to kako pandemija utječe na zdravstveni turizam i vjerujem da će mnogima upravo to biti najzanimljivija tema. Govorit će se i o trenutačnoj situaciji na tržištu zdravstvenog turizma i utjecaju pandemije na njega, a upoznat ćemo i nove prakse u sferi zdravstvenih putovanja te na polju promocije i komunikacije. Ova konferencija naglašava strateški značaj razvoja zdravstvenog turizma u svijetu i važnost povezivanja i plasmana ponude na tržište. Jako smo ponosni što je CIHT kroz godine postao prepoznatljiva konferencija, jedna od najvećih iz zdravstvenog turizma u regiji, i što se održava u Crikvenici, na rivijeri koja već više od 130 godina razvija tradiciju zdravstvenog turizma. Virtualno će izdanje konferenciju zasigurno učiniti uočljivijom i dostupnijom još većem broju posjetitelja. Smatram da jača značaj konferencija ovoga tipa jer nas pandemija svakodnevno podsjeća na vrijednost zdravlja.”

 

‘Zdravstveni turizam može postati vodeća turistička grana u Hrvatskoj. Imamo stručnjake, cijene usluga su manje nego u EU-u i blizu smo većini europskih zemalja’, kaže Ivan Đikić

 

Marijana Biondić ističe da zdravstveni turizam nisu samo medicinske ustanove, nego ukupnost destinacije. Prije svega su to prirodni ljekoviti činitelji, poput klime i mikroklime, čistog zraka i mora, zatim povoljan položaj, outdoor segment, odnosno planinarske, pješačke i biciklističke staze i šetnice, sportsko-rekreativne aktivnosti na kopnu i u moru te gastronomija: “Osim uživanja u ljepotama i sadržajima, jako je bitno i kako se posjetitelj osjeća, da odmori i oporavi tijelo, ali i um. S obzirom na to da pandemija uvelike utječe i na psihičko zdravlje čovjeka, wellbeing koncept će još više doći do izražaja. U tom je kontekstu svakako zanimljiva jedna nova kategorija turista, tzv. digitalni nomadi, koje posao ne veže za jedno mjesto i biraju destinacije koje nude različite sadržaje, ali nezaboravne doživljaje i, što je najbitnije, dobar osjećaj i zdravstvena sigurnost u odredištu koje su odabrali kao destinaciju iz koje djeluju. Trebat će djelovati relativno brzo i stvoriti još poželjniju destinaciju, još kvalitetniju uslugu, biti još dostupniji, pogotovo uzmemo li u obzir činjenicu da će konkurencija na tržištu biti još veća kako bi se oporavila gospodarstva pojedinih zemalja. Najvažnije je kvalitetno povezivanje, suradnja i koordinacija zdravstva, turizma i gospodarstva, udruživanje, umrežavanje i zajednički angažman svih dionika u ponudi zdravstvenog turizma. Zajedno moramo konstantno raditi na tome da gostu ponudimo baš ono što mu treba.”

Direktorica TZ Crikvenice vjeruje da je Kvarner regija koja hrvatski turizam može izvući iz problema koji će nastupiti nakon korona-krize. Kvarner je regija u kojoj postoji kvalitetna i jako dobro organizirana medicinska infrastruktura koja promišljeno organizira zdravstveni turizam:

Najznačajnije medicinske ustanove udružene su u klaster zdravstvenog turizma zajedno s članicama iz znanstvenog i turističkog sektora. Prepoznati smo u svijetu, pokazalo se to čak i u ovim neizvjesnim vremenima, jer se tijekom većega dijela sezone zabilježila solidna posjećenost. Gosti žele kvalitetu, pogotovo u zdravstvenom turizmu i to je ono na čemu treba inzistirati i u što treba konstantno ulagati. Zdravstveni je turizam vrlo kompleksan sustav u kojemu treba surađivati više sektora. Uspješnost destinacije ovisi o tome koliko će dobro povezati sve elemente, iskoristiti komparativne prednosti, istaknuti se na tržištu i realizirati prodaju. Prodajni kanali su jako važan segment, no trenutačno ih nema dovoljno za ovu selektivnu vrstu turizma. Tek odnedavno su kroz zakonske izmjene zdravstvene usluge postale dostupnije na tržištu, tako da se u tome dijelu očekuje daljnji napredak. Vjerujem da će Kvarner i Crikvenica i u razdoblju nakon korone potvrditi da je u vrhu zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Uz osobnu odgovornost svakoga od nas, u zajedničkoj borbi protiv pandemije sudjeluju i institucije i ustanove čije je djelovanje vezano uz zdravstveni turizam. Vjerujem da svaka od njih barem na neki način može rasteretiti sustav te se organizirati i prilagoditi ovisno o odlukama i uputama nadležnih tijela i institucija na lokalnoj i državnoj razini. Ovog proljeća, primjerice, crikvenička Thalassotherapia bila je zadužena za lakše slučajeve oboljelih od korone.”

Vladimir Mozetič, Irving Stackpole i Elizabeth Ziemba. PHOTO: CIHT

 

Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, kaže da je danas u vrijeme pandemije važno biti organiziran i djelovati u interesu svih građana. Smatra da je zdravstveni sustav posložen i da je posebice vidljiva suradnja privatnih i javnih zdravstvenih ustanova i drugih dionika u Primorsko-goranskoj županiji:

“Vjerujemo da je tome pridonio i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera sa svoja 32 člana iz znanstvenog, zdravstvenog i turističkog sektora te pratećih djelatnosti. Naše članstvo broji više od 7000 zaposlenika, a podaci za 2019. godinu pokazuju kako su naše članice dovele više od 80.000 zdravstvenih turista na Kvarner, u prvom redu u području dentalnih usluga.

Sada već treba razmišljati o vremenu nakon pandemije i prilagoditi ponudu zdravstvenih usluga oporavku domaćih i inozemnih korisnika usluga, a to je već u pripremi. Zdravstveni turizam prva je grana turizma koja će se oporaviti i ponovno pokrenuti. Više je oblika usluga koje će se tražiti na tržištu, primjerice oporavak nakon preboljene zaraze, oporavak od dugotrajnog lockdowna koji djeluje na mentalno zdravlje ljudi, kao i neizvjesnost oko cijele situacije. Odmor za dušu i tijelo – fizička i mentalna rehabilitacija – bit će vrlo tražen. S obzirom na to da Hrvatska ima kapacitete za provedbu tih programa, a da oni ne ovise o godišnjem dobu, bit će to idealna prilika za korištenje kapaciteta tijekom cijele godine. Trenutačno je zdravstveni turizam povezan s pandemijom na negativan način i to sa značajnim padom prometa tvrtki koje rade pretežno s inozemnim pacijentima i u ovom trenutku rade smanjenim kapacitetom. Međutim, sve ustanove na tržištu izuzetno su brzo reagirale i prilagodile se situaciji kroz epidemiološki sigurne uvjete za svoje pacijente, brzom organizacijom prema tržištu i svojom spremnošću prilagodbe nastaloj prepreci. To znači da će isto tako biti spremne i postaviti nove programe čim se stvore uvjeti.”

Mozetič ističe da su zdravstvene ustanove na Kvarneru vrlo dobro odgovorile na sve izazove koje je pred nas stavila pandemija. Treba naglasiti da je cijelo vrijeme situacija na Kvarneru vrlo dobra, posebice uzimajući u obzir kako su na početku pandemije, uz Istru, bili najbliži jednom od žarišta zaraze, Italiji kojoj gravitira dosta građana, a ujedno i dosta pacijenata koji koriste usluge zdravstvenog turizma u toj regiji dolazi s tog područja:

“Kapaciteti zdravstvenog turizma na Kvarneru su veliki i priznati širom Europe, za što je, uz ostale, zaslužan Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera provodeći misiju brendiranja Kvarnera kao destinacije zdravlja i kvalitete života. Pri tome se aktivno kontaktiralo naše partnere u inozemstvu. Zdravstveni turizam nije samo zdravstvena usluga, već čitav splet različitih doživljaja. Zajedno možemo pružiti potpun doživljaj i pridonijeti zadovoljstvu svih naših gostiju, bez obzira na to radi li se o ozbiljnijim zahvatima ili organiziranom zdravstvenom odmoru i relaksaciji.”

 

‘Sada treba misliti o vremenu nakon pandemije i prilagoditi zdravstvene usluge oporavku domaćih i inozemnih korisnika usluga, a to je u pripremi’, kaže Vladimir Mozetič

 

Jedan od govornika na CIHT-u je Ivan Đikić koji će govoriti o terapeutskom pristupu u borbi s koronavirusom. Njegovo će predavanje biti fokusirano na terapijske mogućnosti u borbi protiv covida-19, posebno na otkrivanje novih specifičnih lijekova protiv enzima, poput proteaza i replika za covid-19:

“Kombinirana upotreba takvih lijekova može biti vrlo uspješna u budućnosti. To bi trebala biti alternativa cjepivima o kojima ću također pričati. Turizam je vrlo važna gospodarska grana za Hrvatsku i podržavam maksimalni rad i ulaganje za uspjeh turizma. No moramo gledati u budućnost i pronalaziti nove, modernije ponude da produžimo turističku sezonu na deset mjeseci. Ne smijemo se limitirati samo na more i sezonu srpnja i kolovoza. Ljepote cijele Hrvatske i organizacija sjeverne Hrvatske i Slavonije trebaju se puno više koristiti. Pri tome možemo razvijati zdravstveni, dentalni i sportski turizam kao neke od naših prednosti. Hrvatska ima sve predispozicije i kapacitete osigurati kvalitetu turizma, a ne promovirati većinom kvantitetu.”

Đikić kaže da zdravstveni turizam u Hrvatskoj, zbog lockdowna koji je uveden u veliki dio zapadne Europe, kao i u zemljama u našem okruženju, ima izvanrednu šansu ‘’preuzeti’’ dio pacijenata koji boluju od koronavirusa, a smješteni su po bolnicama:

“To je ogromna šansa jer imamo talentirane zdravstvene stručnjake, liječnike, kirurge, a cijene usluga su manje nego u drugim zemljama EU-a i strateški smo blizu većini europskih zemalja, što je velika prednost. Upravo kada dolazi do faze oporavka i boravka obitelji uz pacijente. Pravilnom organizacijom zdravstveni turizam može postati jedna od vodećih turističkih grana u Hrvatskoj. Korona-kriza će proći i trebamo planirati što nakon nje. Moramo naučiti živjeti uz što normalnije uvjete i očekivati djelotvorno cjepivo početkom sljedeće godine. Ako cjepiva budu učinkovita i ako se većina ljudi odluči cijepiti, stvorit ćemo kolektivni imunitet i vjerujem da ćemo krajem 2021. i početkom 2022. imati ponovno normalne uvjete za život, putovanja, odmor i turizam.”

PHOTO: CIHT

 

Csilla Mezösi, generalna tajnica European Spa Association, također je jedna od sugovornica na CIHT-u i kaže da živimo u izuzetno nesigurnom vremenu u kojem je teško planirati posao, tako da su timski rad i razmjena izuzetno važni. Smatra da svi moraju iskoristiti priliku i educirati putnike o zdravom načinu života i ponudama u prirodi i s prirodom, s prirodnim lijekovima i pokazati dodatnu vrijednost njihove medicinske kompetencije u Europi:

“Moja prezentacija ima temu ‘Iskoristite priliku! Zdravlje će biti nova valuta – novi statusni simbol!’. Budući da je naša uobičajena svakodnevica preokrenuta naopačke i postoji samo jedan put, ako imamo bolji imunološki sustav, ako se bolje hranimo, ako više vježbamo i ako zdravstvena politika prevenciju shvati ozbiljno. Trebamo prevenciju, a za preživjele potrebna je rehabilitacija po mjeri. Da biste bili uspješni, morate biti zdravi i to ne možete kupiti u trgovini i naručiti putem interneta. Naši klijenti moraju promijeniti način života i lječilišta mogu biti idealan vodič pružanjem usluga za poboljšanje zdravlja. Danas, u vrijeme pandemije, potrebni su novi proizvodi i usluge, drugačija komunikacija i izuzetno naporan rad na konceptu sigurnosti kako bismo privukli klijente. Ionako se očekuje zdrav okoliš u lječilištu i poboljšana održivost, a sada će sigurnosni koncepti zemlje, regije ili grada učiniti razliku. Teško će biti ne ponuditi ‘bolničku klimu’, već ostvariti kvalitetu pune sigurnosti i opuštanja s osjećajima za odmor i zabavom u prirodi. Rastući interes ljudi za zdravljem mora se dobro iskoristiti.”

 

‘Institucije i ustanove u zdravstvenom turizmu mogu rasteretiti zdravstveni sustav te se organizirati i prilagoditi uputama nadležnih tijela’, kaže Mirjana Biondić

 

Csilla Mezösi kaže da na razini EU-a i na nacionalnoj razini postoji realna slika da donositelji odluka nemaju sadržaj prevencije i daljnji rizik od pandemije u svom fokusu:

“Čak i utjecajni mediji u turizmu i naši partneri još uvijek trebaju puno sadržaja i informacija od nas. S nepromijenjenim zdravstvenim sustavom, bez promjene načina života i glavnog problema kroničnih bolesti, situacija izgleda vrlo mračno. Moj glavni argument je da europskim građanima također moramo ponuditi alternative, nadopune cijepljenju, kako bismo održali dobro zdravlje i turističku industriju.”

O utjecaju konzumerizma, koronavirusu i tehnologijama na CIHT-u će govoriti Elizabeth Ziemba, predsjednica i osnivačica američke tvrtke Medical Tourism Training, prve u svijetu koja je kreirala i pružala internetske i on-site programe obuke posebno osmišljene za wellness, zdravstveno i medicinsko putovanje na temelju najboljih međunarodnih poslovnih praksi, istraživanja i praktičnog iskustva. Njezina se prezentacija bavi sudarom promjena ponašanja potrošača, izazovima koje nameće covid-19 i novim prilikama koje donosi ubrzanje tehnološkog napretka:

“Svi pružatelji usluga koji se bave wellnessom, zdravljem ili iskustvom medicinskih putnika, moraju preispitati putovanja klijenata. Sve su usluge postale složenije iz mnogih razloga, uključujući prevladavanje straha potrošača kako bi ih uvjerili da će vaše usluge biti pružene na odgovoran i sveobuhvatan način. Istraživanja potrošača u ogromnoj mjeri pokazuju da je pitanje broj jedan uspostavljanje higijenskih standarda i praksi kako bi se smanjio rizik od prijenosa bolesti. Metoda broj jedan za dokazivanje smanjenja rizika je usvajanje najboljih međunarodnih zdravstvenih praksi u svim dijelovima društva, posebno onih koje uključuju wellness, zdravstvene i medicinske putničke usluge koje su u mnogočemu u većem riziku od prijenosa. Ove poboljšane prakse mogu iskoristiti tehnologiju, posebno nekontaktnih ili beskontaktnih transakcija koje mogu ne samo smanjiti rizik prijenosa, već i stvoriti brže usluge koje nude bolje korisničko iskustvo. Obrazovanje i osposobljavanje igraju vitalnu ulogu u prevladavanju straha i pomažu pružateljima usluga i klijentima da se osjećaju ugodno uz angažiranu tehnologiju, kao i da imaju različita, ali i pozitivna iskustva.”

Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Crikvenice i organizatorica CIHT-a. PHOTO: CIHT

 

Elizabeth Ziemba zaključuje na koji način zdravstveni turizam može pomoći pacijentima – komunikacija, suradnja i inovacija. Jasna, dosljedna i komunikacija koja gradi povjerenje sada je važnija nego ikad prije:

“Covid-19 donio je strah, ograničenja i izazove koji se moraju prevladati da bi se ekonomski život vratio. Poruke o tome kako se ove prepreke uklanjaju ili smanjuju na sigurne razine moraju se priopćavati putem različitih kanala kako bi se dosegla sva vaša publika. Suradnja je ključna jer smo svi zajedno u ovoj pandemiji. Organizacije poput Klastera zdravstvenog turizma na Kvarneru mogu se okupiti kako bi identificirali načine za ublažavanje iskustava u wellnessu, zdravstvu i medicinskim uslugama. Potaknite vladu da uvede standarde i zahtjeve za smanjenje rizika prijenosa za sve, ne samo za posjetitelje. Inovacije su put naprijed. Okolnosti su izazovne, ali to nije ništa novo za Hrvatsku koja je već puno toga prevladala. Uvjerena sam da će zemlja unijeti nove ideje u zdravstvena putovanja i iz ovog vremena izaći jača, pametnija i konkurentnija.”

Komentiraj