“Ono što ćemo svakako pokušati izbjeći od 1. travnja jest udar kakav je doživjela najveća većina zemalja članica EU-a, kod kojih su cijene plina i struje proteklih mjeseci, odnosno godinu dana išle vrlo često i preko 50 posto. To je ono što nikako ne želimo dopustiti u slučaju RH i držim da ćemo 1. travnja imati znatno blaži udar na naše, prije svega, građane, ali i nešto bolje pozicije poduzeća nego je to bio slučaj u EU-u”, rekao je Ćorić.

Dodao je da će detalji tih planova biti predstavljeni u narednim tjednima.

Također je odbacio najave o pet puta ili 100 posto većim cijenama.

“Mi činimo sve da prosječno povećanje u Hrvatskoj, nakon što do njega dođe – a doći će, nažalost – bude prosječno manje nego na razini zemalja članica EU-a, prosjeka EU-a, rekao je Ćorić, a na pitanje hoće li poskupljenje biti 50 posto ili iznad. Gledat ćemo da bude manje.”, naglasio je.

“Mi nećemo dopustiti da naše bolnice ostanu bez dobave plina, odnosno da pacijenti, u konačnici, i oni koji rade u tim bolnicama ostanu na hladnoći. To nije opcija”, poručio je, dodavši da se moraju iznaći sredstva za te jednokratne šokove.

Što se tiče sprječavanja neopravdanog dizanja cijena uslijed konverzije u euro, Ćorić je rekao da je crna lista jedan od modaliteta te da mu djeluje “super simpatično” iz perspektive medijske pozornosti. Mogli smo je nazvati i plavom i žutom i ne znam kakvom”, rekao je Ćorić.

“Ideja je da oni koji bez ikakvog razloga, odnosno uporišta mijenjaju cijene, iskorištavaju vrijeme, odnosno proces konverzije za jednokratnu dobit trebaju biti uočeni, kako od strane potrošača, tako i od strane institucija. Radit ćemo u narednim mjesecima na tome da se to dogodi i da takvi budu prokazani”, poručio je.

Dodao je kako je najbolji mehanizam sprječavanja takvih situacija, odnosno devijacija u procesu – dvostruko iskazivanje cijena.

Ćorić je također ustvrdio da uvođenje eura propituju i negativno karakteriziraju oni dionici u hrvatskom društvu koji na tu temu nemaju pojma.

“Uvođenje eura u sve zemlje, nove članice eurozone, a posebice male otvorene ekonomije, donosi višestruko veće koristi, kao proces i trenutak uvođenja eura, nego što su to troškovi”, poručio je, dodavši da je Hrvatska, da je mogla, već godinama trebala biti članica eurozone.