Centar Miroslav Krleža otvoren u Zagrebu

0
1
Zagreb, 29.12.2017. - U povodu obilježavanja 36. godišnjice smrti Miroslava Krleže, otvoren je Centar Miroslav Krleža na privremenoj adresi u Lovćenskoj ulici u Zagrebu. Na slici Žarko Paić, Lada Čale Feldman, Perica Martinović i Goran Matović. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Centar Miroslav Krleža, zamišljen kao korak ka uspostavi prvog stalnog mjesta  povezivanja institucionalnih ustanova i neovisne scene u zajedničkom nastojanju stvaranja dinamičnog okruženja za umjetničko promišljanje ostavštine jednog od velikana hrvatske književnosti 20. stoljeća, otvoren je u petak u Zagrebu.

Autor koncepta Centra je glumac Goran Matović. Istaknuo je kako je riječ o privatnoj građanskoj inicijativi izrasloj iz Festivala Miroslav Krleža, a cilj joj je postaviti temelj i okvir za djelovanje, susret i razvoj ideja i programa kojima je zajednička poveznica Miroslav Krleža, i to dok se ne stvore uvjeti za realizaciju Projekta Krleža, kako taj započeti projekt, koji se trenutno nalazi “u sferi nadrealizma”, ne bi ostao u zrakopraznom prostoru.

Otvaranje ‘privremenog’ Centra na adresi Lovćenska ulica 85A novi je korak prema stalnome Centru Miroslav Krleža i izuzetan događaj, jer prvi puta u povijesti ove zemlje i ovoga grada našem najvećem piscu otvaramo jedan prostor, rekao je Matović.

Ideja je Centra “raditi na sintezi grada i njegovog najvažnijeg kroničara”, stvaraoca koji je Zagreb “uključio u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu”, jer “Krleža je neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, koji daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika”.

Inicijativu otvaranja Centra Miroslav Krleža podržali su brojni umjetnici i umjetnice, kao i institucije, a uz pomoć Ministarstva kulture i CARnet-a realizirana je domena www.krleža.hr, koja će poslužiti kao platforma za gradnju Krležinog virtualnog centra, što je ujedno i prvi programski cilj Centra, za čiju je prvu fazu realizacije već potpisan i ugovor s Gradom Zagrebom, rekao je Matović.

Sljedeći je cilj traženje trajnog odgovarajućeg prostora za Centar, koji bi bio dostojan Krležinog značaja u hrvatskoj kulturi, jer postojeći se prostor nalazi u stanu u privatnom vlasništvu i relativno je mali – ima mjesta za do 60-ak ljudi, napomenuo je. Oblikovan je kao maketa budućega centra kako je zamišljen Projektom Krleža a prema kojemu bi se trebao nalaziti u potkrovlju Vile Rein na adresi Krležin Gvozd 23 u Zagrebu.

Program Centra neće svoje djelovanje svoditi na komemorativno-prigodničarski okvir, već je cilj “putem dramaturški osviještenog postupka ukazati na polemičnu vrijednost sjećanja u kojoj je glavni lik obnovljenih dijaloga na hrvatskoj kulturnoj sceni – živi duh Miroslava Krleže kao kanonskoga pisca koji je čitan, ali nepročitan, prihvaćen, ali ne usvojen, usvojen, ali ne posvojen”.

Osim kao mjesto povezivanja Centar će služiti za umrežavanje sa srodnim regionalnim i europskim centrima koji imaju sličnu domenu djelovanja, u suradnji s Teatrom poezije organizirat će se Festival Miroslav Krleža, te raditi na poticanju razvoja interaktivnih multimedijalnih događanja u kojima bi se spajao autentični prostor velikoga pisca s obrazovnim sustavom.

U planu su također književne, kazališne i filmske radionice, razvoj raznih koprodukcijskih programa i poticanje interdisciplinarnog pristupa koji bi učinio Krležino djelo još atraktivnijim u budućnosti, a u tom su smislu u planu i programi temeljeni na suvremenim tehnologijama poput multimedijalnih izložbi, izrade mobilnih aplikacija, prisutnosti na društvenim mrežama i slično.

Među prioritetnim programskim sadržajima je i u suradnji s Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom, realizacija procesa digitalizacije i virtualizacije Krležinih djela.

Na otvorenju je pročitano i pismo podrške koje je Matoviću uputila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Ministrica u pismu ističe kako cijeni njegova dugogodišnja nastojanja za uspostavom kulturnog središta “koje ne bi bilo samo čuvar uspomena na hrvatskog književnog velikana, nego i ishodište za afirmaciju i revalorizaciju njegovog raznolikog i višestrukog doprinosa hrvatskom književnom, kulturnom, društvenom i političkom životu”.

“Širina Krležina književnog i intelektualnog obzora ponovo se pokazuje kao poticajan okvir za problematiziranje raznovrsnih literarnih i izvanliterarnih tema a gotovo četiri desetljeća od smrti velikana dovoljan je vremenski odmak za objektivnije sagledavanje njegova opusa i ovjeru njegova pozicioniranja u hrvatskom književnom kanonu”, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek u pismu.

Matoviću je na uloženome trudu posebno u ime svih članova Hrvatskog društva dramskih umjetnika zahvalila predsjednica HDDU-a Perica Martinović, a podršku inicijativi čitanjima i recitiranjem na otvorenju je dao i ravnatelj zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavelle Boris Svrtan.

Nositelj projekta je umjetnička organizacija Teatar poezije, a partneri Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba i Ministarstvo kulture RH.

Komentiraj